Connect with us

Svet

Kina zahteva hitan prekid vatre i povratak pregovorima na Bliskom istoku

Specijalni izaslanik Kine Džaj Đun ističe važnost dijaloga i poštovanja međunarodnog prava u aktuelnom sukobu

Published

on

Foto Izvor:

Specijalni izaslanik Kine Džaj Đun ističe važnost dijaloga i poštovanja međunarodnog prava u aktuelnom sukobu

Specijalni izaslanik Kine za Bliski istok Džaj Đun izjavio je da je hitno potrebno obustaviti sukobe na Bliskom istoku i vratiti se dijalogu i diplomatskim rešenjima, kako bi se sprečila dalja eskalacija i sačuvala stabilnost regiona. Džaj je u saopštenju kineskog Ministarstva spoljnih poslova naglasio da je situacija u regionu izuzetno napeta i da nastavak i širenje sukoba izaziva veliku zabrinutost međunarodne zajednice.

Prema njegovim rečima, Kina smatra da je prekid vatre i zaustavljanje rata prioritet, dok su dijalog i pregovori jedini izlaz iz trenutne krize. Džaj je istakao da je povratak poštovanju međunarodnog prava i osnovnih normi međunarodnih odnosa ključan za trajno rešenje konflikta.

Kineski izaslanik je podvukao da je temelj politike Kine prema Bliskom istoku podsticanje pomirenja i mira, te da će Kina kao odgovorna velika sila nastaviti da komunicira sa svim stranama i ulaže napore u očuvanje stabilnosti. “Dokle god sukobi traju, kineski diplomatski napori neće prestati”, izjavio je Džaj.

On je naveo da je reč o ratu koji nije trebalo da se dogodi, ističući da su uprkos težnjama naroda regiona ka miru i tekućim pregovorima Irana i Sjedinjenih Američkih Država, SAD i Izrael iznenada započeli sukob, čime su poništeni prethodni diplomatski napori. Džaj je dodao da su napadi na Iran izvedeni bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, što predstavlja ozbiljno kršenje Povelje UN i međunarodnog prava, koje Kina odlučno osuđuje.

Specijalni izaslanik je naglasio da zaštita civila mora biti apsolutni prioritet, te da ne sme biti napada na civilne ciljeve, uključujući energetske i ekonomske objekte, niti ugrožavanja bezbednosti pomorskih pravaca poput moreuza Ormuz. Kao trajno rešenje, Džaj je ponovo istakao značaj dijaloga i pregovora, naglašavajući da vojna sredstva ne mogu rešiti suštinske probleme i da upotreba sile ne sme biti prvi izbor.

Kina je pozvala međunarodnu zajednicu da ostane posvećena miru, aktivno promoviše mirovne pregovore i podrži povratak diplomatskim metodama rešavanja sporova. Takođe je istaknuto da međunarodna zajednica treba zajednički da se suprotstavi kršenju međunarodnog prava, dok Ujedinjene nacije treba da imaju centralnu ulogu u posredovanju i obnavljanju pregovora.

Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran u subotu, 28. februara, u, kako je saopšteno, “preventivnim napadima” nakon neuspešnih pregovora o iranskom nuklearnom programu, dok je Iran odgovorio masovnim udarima na ciljeve povezane sa SAD i Izraelom širom Bliskog istoka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predstavnički dom SAD odobrio novu pomoć Ukrajini uz podršku dela republikanaca

Zvaničnici saopštili da je donet zakon o dodatnoj vojnoj i ekonomskoj pomoći Ukrajini, dok su pojedini republikanci podržali inicijativu

Published

on

By

Zvaničnici saopštili da je donet zakon o dodatnoj vojnoj i ekonomskoj pomoći Ukrajini, dok su pojedini republikanci podržali inicijativu

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 4. juna 2026. godine predlog zakona kojim se odobrava nova pomoć Ukrajini, nakon što je deo republikanskih poslanika podržao ovu meru zajedno sa demokratama. Zakon predviđa do 8 milijardi dolara vojnih zajmova Ukrajini, dodatnu pomoć za posleratnu obnovu i nove sankcije prema Rusiji, dok se takođe potvrđuje značaj Severnoatlantske alijanse (NATO).

Procedura kojom je zakon iznet na glasanje poznata je kao “discharge petition”, a pokrenuo ju je demokratski poslanik Gregory Meeks iz Njujorka pre skoro godinu dana. Ova procedura omogućava većini članova Predstavničkog doma da iznesu predlog zakona na glasanje, čak i ako ga rukovodstvo ne podržava. Ključni glas za upotpunjavanje potrebne većine dao je 13. maja 2026. godine nezavisni poslanik Kevin Kiley iz Kalifornije, koji sarađuje sa republikancima. Pored njega, petnaestak demokrata i dva republikanska poslanika takođe su podržali inicijativu.

U završnom glasanju, predlog zakona je usvojen sa 226 glasova za i 195 protiv. Prema dostupnim informacijama, više od deset republikanskih poslanika podržalo je zakon, dok je demokratska poslanica Ilhan Omar, iako je ranije potpisala peticiju, glasala protiv. Zakon, između ostalog, predviđa mogućnost odobravanja vojnih zajmova Ukrajini i pružanje pomoći za obnovu zemlje nakon sukoba, kao i uvođenje dodatnih sankcija protiv Rusije. Takođe, zakon potvrđuje važnost saradnje u okviru NATO.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prethodno je pozivao Sjedinjene Države na dodatnu podršku, posebno u trenutku kada, prema izveštajima međunarodnih medija, Rusija intenzivira napade na ukrajinsku teritoriju. Američki državni zvaničnici navode da je donošenje ovog zakona deo šire strategije podrške Ukrajini u sukobu koji traje od februara 2022. godine.

Odobravanje novog paketa pomoći dolazi nakon dužeg perioda političkih pregovora unutar Predstavničkog doma, gde su stavovi o obimu i načinu pomoći Ukrajini bili podeljeni između političkih partija. Prethodni pokušaji donošenja sličnih mera naišli su na otpor dela republikanskih poslanika, dok su demokrate u kontinuitetu podržavale pružanje pomoći Kijevu. Zakon sada ide na dalju proceduru u Senatu, gde se očekuje razmatranje i konačna odluka.

Međunarodni posmatrači navode da usvajanje ovog zakona ima značajne političke i bezbednosne posledice, kako za Ukrajinu, tako i za odnose Sjedinjenih Država sa evropskim partnerima i NATO savezom. Dalji razvoj situacije zavisiće od odluka zakonodavnih tela i reakcija na terenu.

Pročitaj još

Svet

Potraga za nestalim američkim studentom u blizini Kjota i dalje traje

Japanske spasilačke službe nastavljaju potragu, porodica studenta ostaje na licu mesta dok operacija traje

Published

on

By

Japanske spasilačke službe nastavljaju potragu, porodica studenta ostaje na licu mesta dok operacija traje

Spasilačke ekipe u Japanu nastavljaju intenzivnu potragu za američkim studentom Džejmsom “Vestonom” Higginbothamom, koji je nestao u blizini Kjota 29. maja 2026. godine. Prema navodima porodice, dvadesetogodišnji student inženjerstva sa Univerziteta Oburn iz Alabame bio je na odmoru sa svojom porodicom kada je sam krenuo vozom u oblast poznatu po planinarskim stazama. Porodica je izjavila da je reč o iskusnom planinaru i da je često koristio planinarenje kao način opuštanja.

Tokom potrage, spasilačke službe koriste pse tragače i pretražuju područje iz vazduha, ali napore ometa snažan tajfun koji je pogodio region. Policija je potvrdila da postoji snimak sa sigurnosnih kamera na kojem se vidi kako Higginbotham napušta železničku stanicu Jamašina, što je poslednji put da je viđen. U trenutku nestanka, nosio je majicu sa natpisom “Save the Bees” i lavanda pantalone.

Porodica je pratila kretanje studenta putem aplikacije za praćenje, dok su roditelji i brat posećivali obližnji hram. U večernjim satima primetili su promenu lokacije, nakon čega su mu poslali poruku, ali nisu dobili odgovor. Majka, Nensi Higginbotham, izjavila je da njen sin poseduje veštine preživljavanja i izrazila uverenje da je u stanju da se snađe u prirodi. Porodica je planirala povratak u Alabamu, ali je istakla da neće napustiti Japan dok potraga ne bude okončana.

Japanska policija vodi istragu o nestanku i pretražuje šire područje u saradnji sa lokalnim spasilačkim timovima. Zvaničnici nisu objavili dodatne informacije o mogućim tragovima ili razvoju situacije. Potraga ostaje u toku, a međunarodni izveštaji prenose da spasilačke ekipe nastavljaju pretragu uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima.

Pročitaj još

Svet

SAD uvode sankcije protiv kubanskog predsednika Miguela Díaza-Canela i još nekoliko zvaničnika

Američko ministarstvo finansija potvrdilo nove mere pritiska, blokada imovine i zamrzavanje računa na snazi

Published

on

By

Američko ministarstvo finansija potvrdilo nove mere pritiska, blokada imovine i zamrzavanje računa na snazi

Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije protiv predsednika Kube Miguela Díaza-Canela, njegove supruge i još troje kubanskih zvaničnika, saopštilo je američko Ministarstvo finansija 4. juna 2026. godine. Ove mere deo su najnovijih koraka u okviru pojačanog pritiska na kubansko rukovodstvo.

Pored predsednika Díaza-Canela, sankcije su uvedene i protiv Alejandra Castra Espína, sina bivšeg predsednika Raúla Castra i Vilme Espín, koji je ranije bio savetnik Komisije za odbranu i nacionalnu bezbednost Kube. Na spisku sankcionisanih nalazi se i njegov sin, Raúl Alejandro Castro Calis. Zvaničnici su, prema navodima Ministarstva finansija SAD, povezani sa najvišim strukturama vlasti na Kubi.

Nove sankcije podrazumevaju zamrzavanje imovine i bankovnih računa navedenih pojedinaca na teritoriji Sjedinjenih Država. Detalji o imovini i računima ovih osoba u SAD nisu objavljeni, a nije poznato u kojoj meri će ove mere uticati na njihove finansijske aktivnosti van Kube.

Potez američkih vlasti usledio je nakon što je predsednik Donald Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom su proširene postojeće sankcije prema Kubi. Prethodne nedelje, američka administracija najavila je nove mere protiv više visokih zvaničnika kubanske vlade. Sekretar Stejt departmenta Marko Rubio tada je upozorio da će uslediti dodatne sankcije, naglašavajući nastavak politike pritiska na kubansko rukovodstvo.

U kontekstu zaoštravanja odnosa, poslednjih meseci Sjedinjene Države su preduzele i druge korake protiv Kube, uključujući energetsku blokadu, što je, prema navodima izveštaja sa terena, dovelo do nestašica goriva, čestih nestanaka struje i ekonomskih poteškoća na ostrvu. Zvaničnici SAD navode da su mere usmerene na podršku demokratskim promenama, dok kubanske vlasti ove akcije tumače kao pokušaj destabilizacije.

Kubanski predsednik Díaz-Canel izjavio je ranije da je Kuba spremna da odgovori na moguće napade i da će, prema njegovim rečima, „biti spremna” za svaku vrstu pritiska iz inostranstva. On je istakao da zemlja ostaje jedinstvena uprkos ekonomskoj i političkoj izolaciji.

Sankcije su uvedene i u trenutku kada su američke vlasti protiv bivšeg predsednika Kube Raúla Castra podigle krivične optužbe, što je dodatno pojačalo tenzije između dve zemlje. Nije precizirano kako će ove optužbe i sankcije uticati na zvanične kontakte i eventualne pregovore Vašingtona i Havane.

Odnosi između Sjedinjenih Država i Kube u poslednjih nekoliko godina karakterišu učestala zaoštravanja i periodi tenzija, praćeni novim merama i uzajamnim optužbama. Nezavisni izvori ne mogu potvrditi sve navode o dejstvu sankcija na kubansko društvo. Zvanične reakcije iz Havane na najnovije sankcije još nisu objavljene.

Pročitaj još

U Trendu