Connect with us

Svet

Izbori u Izraelu: Likud traži istragu zbog optužbi na račun arapskih partija

Netanjahuova partija tvrdi da su arapske stranke izvršile masovnu prevaru i zahteva hitnu istragu rezultata izbora

Objavljeno pre

,

Izbori u Izraelu: Likud traži istragu zbog optužbi na račun arapskih partija Foto Izvor: Tanjug AP/Ronen Zvulun

Netanjahuova partija tvrdi da su arapske stranke izvršile masovnu prevaru i zahteva hitnu istragu rezultata izbora

Na poslednjim parlamentarnim izborima u Izraelu, tema “izbori u Izraelu” ponovo je u centru pažnje zbog kontroverzi koje su nastale nakon zatvaranja birališta. Partija Likud, na čijem čelu se nalazi dugogodišnji premijer Benjamin Netanjahu, iznela je ozbiljne optužbe protiv arapskih partija, navodeći da je došlo do masovne izborne prevare i tražeći hitnu istragu rezultata glasanja.

Prema saopštenju, na ovim izborima je zabeležena izlaznost od čak 77,7 odsto, što predstavlja najviši procenat još od 1999. godine. Birališta su zatvorena sinoć, a brojanje glasova obavlja se ručno. Preliminarni rezultati očekuju se već danas, dok će oko 600.000 listića koji su ubačeni van redovnih biračkih mesta biti prebrojani tek do četvrtka. Većina tih glasova potiče iz vojnih jedinica raspoređenih u Pojasu Gaze, Libanu i Siriji, i oni čine približno deset odsto ukupnog biračkog tela.

Likud optužuje arapske partije za prevaru

Netanjahuova stranka Likud javno je optužila arapske partije za, kako tvrde, masovnu prevaru na izborima u Izraelu. Zbog toga zahtevaju hitnu i detaljnu istragu svih okolnosti oko glasanja, sa posebnim naglaskom na glasove prikupljene van matičnih biračkih mesta. Ove optužbe dolaze u trenutku kada je politički blok Benjamina Netanjahua u vođstvu, ali bez dovoljnog broja mesta za većinu u Knesetu.

Takođe, preliminarni rezultati i dalje nisu konačni, budući da se značajan broj glasova, naročito onih iz vojnih jedinica, još uvek broji. Konačni odnos snaga u parlamentu zavisiće upravo od tih rezultata.

Presudan uticaj vojnih glasova

Zanimljivo je da glasovi vojske mogu imati ključnu ulogu u određivanju političke sudbine Izraela. U ovom trenutku, arapski poslanici mogli bi da omoguće formiranje vlade na čelu sa Ajzenkotom, ukoliko ti glasovi preokrenu trenutni odnos snaga. Upravo zbog toga, svi akteri sa velikom pažnjom iščekuju završetak brojanja i zvaničnu potvrdu rezultata.

Osim toga, izraelska javnost očekuje da nadležne institucije reše sve eventualne sporove u vezi sa regularnošću izbora. Likud je naglasio da se zalaže za transparentnost i punu proveru svakog segmenta izbornog procesa.

Na kraju, sledeći dani biće ključni za političku budućnost Izraela. S obzirom na ozbiljnost iznetih optužbi i značaj vojnih glasova, izbori u Izraelu ostaju tema koja izaziva veliku pažnju kako domaće, tako i međunarodne javnosti.

Pročitaj još

Svet

Sastanak Putina i Zelenskog: Tramp najavljuje napredak u odnosima Rusije i Ukrajine

Američki predsednik Donald Tramp ističe da se očekuje skor susret lidera Rusije i Ukrajine, ali datum i mesto još nisu poznati.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sastanak Putina i Zelenskog: Tramp najavljuje napredak u odnosima Rusije i Ukrajine

Američki predsednik Donald Tramp ističe da se očekuje skor susret lidera Rusije i Ukrajine, ali datum i mesto još nisu poznati.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da sastanak Putina i Zelenskog može biti održan vrlo brzo, što bi, prema njegovim rečima, moglo doprineti velikom napretku u odnosima između Rusije i Ukrajine. Tramp je ovu vest saopštio novinarima u vojnoj bazi Endruz, nedaleko od Vašingtona, po povratku iz Teksasa.

Prema zvaničnoj izjavi, Tramp je naglasio: „Ostvarujemo ogroman napredak sa Rusijom i Ukrajinom. Uskoro će se održati sastanak.“ Na konkretno pitanje sa kim je planiran susret, precizirao je: „Sa predsednikom Putinom i predsednikom Zelenskim.“ Dodao je da očekuje da će sastanak biti organizovan uskoro i izrazio uverenje da postoji mogućnost za postizanje značajnog napretka.

Sastanak Putina i Zelenskog: status i reakcije

Međutim, Tramp nije naveo ni datum ni lokaciju održavanja sastanka Putina i Zelenskog. Takođe, ni Kijev ni Moskva do ovog trenutka nisu javno potvrdili da su se lideri saglasili o datumu ili formatu ovog susreta. Ova izjava američkog predsednika dolazi neposredno pre najavljenih trilateralnih pregovora predstavnika Ukrajine, SAD i Rusije, zakazanih za novembar. Pored toga, do održavanja američkih međuizbora ostalo je svega šest dana, što dodatno stavlja fokus na međunarodne odnose.

S druge strane, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je danas da mu nije poznato kada bi mogao biti održan sastanak lidera Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. “Ne znam kada ćemo imati sastanak sa Rusijom na nivou lidera. To danas zavisi od ruske strane, jer oni ranije nikada nisu podržavali takav sastanak”, izjavio je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Holandije Robom Jetenom u Hagu.

Trilateralni pregovori i značaj za region

Prema najavama, trilateralni pregovori između predstavnika Ukrajine, SAD i Rusije planirani su za novembar. Očekuje se da će jedan od glavnih ciljeva biti razgovori o načinima za okončanje rata, uključujući pitanja teritorijalnog integriteta i bezbednosnih garancija. Ipak, prema rečima Zelenskog, za takve pregovore neophodno je direktno učešće ukrajinske strane na najvišem nivou.

Osim toga, Trampova izjava dolazi u trenutku kada su međunarodni odnosi između Rusije i Ukrajine izuzetno napeti, a svaki nagoveštaj mogućeg dijaloga privlači pažnju svetske javnosti. Međutim, dok ne bude zvanične potvrde iz Moskve i Kijeva, ostaje nepoznanica kada i gde bi sastanak Putina i Zelenskog mogao biti održan. Za sada, sastanak ostaje najavljen kao potencijalni korak ka smirivanju tenzija, ali bez preciznih detalja o njegovoj realizaciji.

Pročitaj još

Svet

Skandal u grčkoj košarci: Sudija preneo 102.000 evra kroz Tursku, istraga traje

U kući sudije Ilijasa Koromilasa pronađeno je 102.000 evra u apoenima od 500, a novac je uneo preko prijatelja iz Turske.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Skandal u grčkoj košarci: Sudija preneo 102.000 evra kroz Tursku, istraga traje – prenošenje 102.000 evra

U kući sudije Ilijasa Koromilasa pronađeno je 102.000 evra u apoenima od 500, a novac je uneo preko prijatelja iz Turske.

Košarkaška javnost u Grčkoj uzdrmana je nakon što je otkriven veliki skandal u kojem je sudija Ilijas Koromilas preneo 102.000 evra u zemlju, koristeći pomoć prijatelja iz Turske. Prema podacima iz istrage, novac je pronađen u njegovoj kući i bio je spakovan u apoenima od 500 evra, što je izazvalo dodatnu pažnju inspektora jer se te novčanice više ne štampaju od 2019. godine.

Osim Koromilasa, među uhapšenima su i predsednik Košarkaškog saveza Vangelis Liolios i nekoliko drugih sudija, uključujući Vasiliki Caruhu, koja je sudila mečeve u Evroligi tokom ove sezone. Caruha je trenutno u kućnom pritvoru, dok se Koromilas nalazi u pritvoru zbog ozbiljnih sumnji koje su proizašle tokom istrage.

Detalji o prenošenju novca i ulozi prijatelja iz Turske

Na saslušanju, Ilijas Koromilas je izjavio da je novac u Grčku unosio postepeno, svaki put kada je kao sudija putovao u Tursku. Tada mu je, kako je naveo, prijatelj povezan sa bankom u Turskoj predavao novčanice od 500 evra. “Donosio sam pare malo po malo, desetak hiljada evra. Ne sećam se koliko puta je to bilo. Svaki put kada sam išao u Tursku kao sudija. Bilo mi je lakše jer sam imao prijatelja koji ima veze sa bankom i davao mi je novac iz banke sa novčanicama od 500 evra”, izjavio je Koromilas tokom ispitivanja.

Istražni sudija, međutim, nije poverovao u ovu verziju priče, pa je sudija ostao u pritvoru dok istraga traje. Pronađeni iznos i način na koji je novac prenošen izazvali su sumnju u potencijalno pranje novca, jer je korišćenje velikih apoena često povezano sa pokušajem prikrivanja tragova porekla novca.

Istraga i reakcije u grčkoj košarci

Otkriće da je sudija preneo 102.000 evra izazvalo je talas komentara u grčkoj košarkaškoj zajednici. Prema saopštenju nadležnih, nije zabranjeno posedovati novčanice od 500 evra, ali je sumnjiv iznos i način na koji je novac stigao u zemlju. Zbog toga je slučaj dobio veliki publicitet, a istraga se fokusira na celu mrežu sudija i funkcionera.

Vasiliki Caruha, poznata po tome što je sudila utakmice u Evroligi, trenutno se nalazi u kućnom pritvoru. S druge strane, Vangelis Liolios i još nekoliko sudija uhapšeni su zbog sumnje na umešanost u skandal. Očekuje se da će istraga otkriti još detalja o tome kako je novac prenošen i da li su i drugi funkcioneri učestvovali u sličnim radnjama.

Na kraju, slučaj koji uključuje prenošenje 102.000 evra preko prijatelja iz Turske ostaje u centru pažnje grčke javnosti. Istraga je još uvek u toku, a konačni rezultati bi mogli uticati na budućnost grčke košarke i način na koji se funkcioniše unutar sportskih institucija.

Pročitaj još

Svet

Sudar vozova kod Toleda: Kako je naređenje kontrolnog centra dovelo do tragedije

Automatski bezbednosni sistem zaustavio je vozove, ali je potom dozvoljen nastavak vožnje bez ograničenja brzine.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sudar vozova kod Toleda: Kako je naređenje kontrolnog centra dovelo do tragedije – napad u Španiji

Automatski bezbednosni sistem zaustavio je vozove, ali je potom dozvoljen nastavak vožnje bez ograničenja brzine.

Najmanje 68 ljudi izgubilo je život, a još 58 je povređeno u katastrofalnom sudaru dva brza voza kod Toleda u Španiji. Prema saopštenju nadležnih, automatski bezbednosni sistem je posle kompjuterskog kvara ispravno zaustavio sve vozove na toj deonici. Međutim, kontrolni centar je potom izdao naređenje jednom vozu da nastavi putovanje bez ograničenja brzine, što je prethodilo tragediji.

Napad u Španiji: detalji sudara dva voza

Prema rekonstrukciji istrage koju su objavili španski mediji, bezbednosni sistem je isprva funkcionisao po pravilima. Naime, posle kompjuterskog kvara, svi vozovi na ugroženoj deonici kod Toleda su zaustavljeni. Ipak, situacija se dramatično promenila kada je kontrolni centar odlučio da dozvoli jednom vozu kompanije RENFE da nastavi vožnju bez ograničenja brzine, iako su informacije o zaustavljenim kompozicijama bile dostupne.

Taj voz je, prema zvaničnim podacima, 17 minuta kasnije udario u zaustavljenu kompoziciju Iryo na istoj pruzi. Zbog te odluke, posledice su bile tragične – poginulo je najmanje 68 ljudi, a 58 je povređeno. Ovaj napad u Španiji otvorio je mnoga pitanja o procedurama i odgovornosti u radu železničkog kontrolnog centra.

Istraga i reakcije nadležnih

Nadležni organi pokrenuli su opsežnu istragu kako bi utvrdili zbog čega je doneta odluka da se voz pusti bez ograničenja brzine. Takođe, pažnja javnosti usmerena je na moguće propuste u ljudskom faktoru, s obzirom na to da je automatski sistem ispravno reagovao. Prema saopštenju nadležnih, akcenat je na rekonstrukciji toka događaja i analizi komuniciranja između kontrolnog centra i osoblja vozova.

U međuvremenu, stručnjaci ističu da je incident pokazao koliko je važno striktno poštovanje bezbednosnih protokola. Pored toga, očekuje se da će rezultati istrage uticati na buduće procedure i obuku zaposlenih u železničkom sektoru u Španiji.

Šira bezbednosna pitanja i posledice

Ovaj sudar vozova kod Toleda pokrenuo je javnu raspravu o pouzdanosti železničkih sistema i važnosti ljudskog faktora u kriznim situacijama. Iako je automatski sistem pokazao efikasnost, ljudska odluka dovela je do katastrofe.

Na kraju, napad u Španiji ostaje tema koja zahteva pažnju i detaljnu analizu, kako bi se izbegle slične tragedije u budućnosti. Istraga je u toku, a porodice stradalih i povređenih čekaju odgovore.

Pročitaj još

U Trendu