Connect with us

Svet

Iranski korpus prvi put lansirao raketu ‘hadž kasem’ u napadima na Izrael i baze u regionu

Oružane snage Irana izvele napade na izraelske ciljeve i američke baze, istraga o posledicama je u toku

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Oružane snage Irana izvele napade na izraelske ciljeve i američke baze, istraga o posledicama je u toku

Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je u okviru 59. talasa operacije “pravo obećanje 4” pokrenut novi talas napada na izraelske položaje u Beit Šemešu, Tel Avivu i Jerusalimu, kao i na više američkih vojnih baza u regionu. Napadi su izvedeni 17.03.2026, a prema zvaničnoj izjavi, prvi put je upotrebljena napredna raketa “hadž kasem”.

Meta napada bile su i američke baze Al Udeida u Kataru, Ali al Salem u Kuvajtu, Fudžeira u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Šeik Isa u Bahreinu i Erbil u Iraku, navodi se u saopštenju IRGC. U napadima su korišćeni samoubilački dronovi i precizne rakete različitih tipova, uključujući “gadr”, “emad”, “fatah” i “hadž kasem”.

Raketa “hadž kasem” predstavljena je 2020. godine i, prema podacima iz zvanične izjave, dostiže brzinu do 12.000 kilometara na sat, ima domet od 1.400 kilometara i nosi bojevu glavu od 500 kilograma. Ova raketa nosi ime po Kasemu Sulejmaniju, bivšem komandantu Kuds snaga IRGC, koji je poginuo u američkom vazdušnom napadu.

“Napadi su izvedeni sa ciljem napada na izraelske i američke vojne ciljeve u regionu”, navodi se u saopštenju IRGC. Istraga o posledicama ovih napada je u toku. Dodatne informacije o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti još nisu saopštene.

Svet

Ukrajina poslala više od 200 vojnih stručnjaka na Bliski istok, najavljeno dalje raspoređivanje

Ukrajinski predsednik potvrdio da su timovi za presretanje dronova već u nekoliko zemalja, sa ciljem jačanja regionalne bezbednosti

Published

on

By

Ukrajinski predsednik potvrdio da su timovi za presretanje dronova već u nekoliko zemalja, sa ciljem jačanja regionalne bezbednosti

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da se 201 ukrajinski vojni stručnjak za presretanje dronova i raketa nalazi na Bliskom istoku, dok je još 34 spremno za raspoređivanje. Prema njegovim rečima, timovi su već prisutni u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Saudijskoj Arabiji, a na putu su i ka Kuvajtu.

Zelenski je u obraćanju naveo da su ovi stručnjaci obučeni za odbranu od dronova, dodajući da Ukrajina sarađuje sa više zemalja u regionu i da su relevantni sporazumi već na snazi. On je istakao da je cilj pomoći u sprečavanju terorističkih akcija iranskog režima protiv susednih država. Takođe je naglasio da bi ukrajinska tehnologija mogla biti iskorišćena i za odbranu baze britanskog kraljevskog vazduhoplovstva na Kipru.

Predsednik Ukrajine precizirao je da bi ukrajinski stručnjaci mogli učestvovati u postavljanju timova za presretanje, kao i radara i akustične pokrivenosti, što bi omogućilo efikasnu zaštitu u slučaju eventualnog napada većih razmera iz Irana. “Ako Iran pokrene napad sličan ruskim napadima, garantovali bismo zaštitu”, rekao je Zelenski.

On je dodao da će Ukrajina isporučiti svoju odbrambenu tehnologiju savezničkim zemljama ako se one obavežu na dalju podršku ukrajinskoj odbrambenoj kampanji protiv Rusije. U obraćanju je istakao da su režimi u Iranu i Rusiji povezani i da Ukrajina želi da spreči širenje pretnji Evropi i partnerima.

Zelenski je upozorio i da Iran i Rusija koriste veštačku inteligenciju za izvođenje napada na daljinu, te naveo da su ukrajinski dronovi presretači sposobni za obaranje iranskih dronova “šahid” po značajno nižoj ceni od drugih sistema.

Predsednik Ukrajine zahvalio se britanskom premijeru Kiru Starmeru na partnerstvu koje je, prema njegovim rečima, spasilo brojne živote i može ih spasiti još više. Takođe je izrazio zahvalnost Velikoj Britaniji što nije ublažila sankcije Rusiji, za razliku od nekih drugih zemalja.

Na početku zvanične posete Velikoj Britaniji, Zelenskog je primio kralj Čarls, nakon čega se sastao sa premijerom Starmerom. Tom prilikom potpisana je zajednička izjava kojom je potvrđena godišnja podrška Velike Britanije Ukrajini u iznosu od najmanje tri milijarde funti (3,4 milijarde evra) do 2030/31. godine.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp izjavio da Emanuel Makron može uskoro napustiti funkciju predsednika Francuske

Bivši predsednik SAD komentarisao političku budućnost francuskog lidera i naveo stav NATO saveznika u vezi sa Iranom

Published

on

By

Bivši predsednik SAD komentarisao političku budućnost francuskog lidera i naveo stav NATO saveznika u vezi sa Iranom

Donald Tramp, bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je na društvenoj mreži da francuski predsednik Emanuel Makron može uskoro napustiti svoju funkciju. Tramp je ovu izjavu objavio na platformi Istina, ne navodeći dodatne detalje o razlozima ili izvorima za ovu tvrdnju.

U istoj objavi, Tramp je naveo i da je većina NATO saveznika, prema njegovim rečima, obavestila Sjedinjene Države da ne žele da se uključe u bilo kakvu agresiju na Iran. On je dodao da američkoj strani pomoć u tom kontekstu nije potrebna.

“Hvala vam na pažnji”, napisao je Tramp u svom saopštenju na društvenoj mreži.

Zvanični komentari iz Francuske ili sa strane NATO saveza o ovim tvrdnjama nisu objavljeni. Prema dostupnim informacijama, nema potvrde o mogućem povlačenju Emanuela Makrona sa funkcije predsednika Francuske ili o promeni stava NATO saveznika prema eventualnoj akciji protiv Irana.

Događaji se odvijaju u trenutku pojačanih tenzija na globalnoj političkoj sceni, a izjava Donalda Trampa izazvala je pažnju međunarodne javnosti.

Pročitaj još

Svet

Ljudska lobanja i kosti pronađeni u veštačkom jezeru hotela na Sitoniji

Policija sprovodi istragu, ostaci otkriveni tokom radova na čišćenju 3. marta

Published

on

By

Policija sprovodi istragu, ostaci otkriveni tokom radova na čišćenju 3. marta

Ljudska lobanja i kosti pronađeni su 3. marta na dnu veštačkog jezera u okviru hotelskog kompleksa na Sitoniji, poluostrvu Halkidiki, saopšteno je iz policijskih izvora. Ostaci su otkriveni tokom radova na čišćenju veštačkog jezera, koje nije bilo redovno čišćeno još od 1970-ih godina.

Prema navodima iz saopštenja, pronađene kosti su se, prema prvim procenama, nalazile na tom mestu duži vremenski period. Policija je odmah pokrenula istragu i navela da u ovom trenutku ne isključuje nijednu mogućnost u vezi sa poreklom i okolnostima smrti osobe čiji su ostaci pronađeni.

Lobanja i ostaci prebačeni su u Forenzički institut u Solunu, gde će biti obavljene antropološke i laboratorijske analize radi utvrđivanja identiteta i uzroka smrti.

“Istraga je u toku”, saopšteno je iz policije.

Pročitaj još

U Trendu