Connect with us

Svet

Iran odgovorio Sjedinjenim Američkim Državama na mirovni predlog u vezi sa Ormuskim moreuzom

Teheran izdao zvaničan odgovor na novi američki ultimatum, rok za deblokadu ističe sutra u 20 časova po lokalnom vremenu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Teheran izdao zvaničan odgovor na novi američki ultimatum, rok za deblokadu ističe sutra u 20 časova po lokalnom vremenu

Iran je uputio zvaničan odgovor Sjedinjenim Američkim Državama na najnoviji mirovni predlog u vezi sa situacijom u Ormuskom moreuzu, saopšteno je danas. Novi američki ultimatum, kojim se od Teherana traži deblokada strateški važnog moreuza, ističe sutra u 20 časova po lokalnom vremenu u Vašingtonu (dva sata iza ponoći po srednjoevropskom vremenu).

Prema dostupnim informacijama, Iran je odbacio uslove iz predloga i uputio pretnju odmazdom u slučaju nastavka pritisaka. Teheran je upozorio da bi eventualna vojna akcija protiv iranskih snaga dovela do, kako su naveli, “mnogo većih razaranja”.

Trenutno nije poznato da li će strane nastaviti pregovore ili će doći do eskalacije sukoba. Sjedinjene Američke Države produžile su prethodni rok za odgovor Irana, zahtevajući hitnu deblokadu Ormuskog moreuza, koji je ključna tačka za međunarodni transport nafte.

Nadležni iz Teherana naglasili su da neće prihvatiti jednostrane zahteve i da su spremni da odgovore na svaki vid vojne intervencije. Zvaničnici iz Vašingtona do sada nisu dali dodatne komentare, dok analitičari upozoravaju na mogućnost daljeg pogoršanja situacije.

“Iran neće popustiti pred pritiscima i svaki napad na naše snage biće oštro uzvraćen”, navodi se u saopštenju iranskih vlasti.

Dalji razvoj događaja očekuje se po isteku američkog roka, dok međunarodna zajednica apeluje na dijalog i očuvanje stabilnosti u regionu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Posada misije Artemis II najdalje od Zemlje u istoriji svemirskih letova

Četvoro astronauta premašilo rekord iz 1970. godine, zvaničnici potvrdili uspešno dostizanje maksimalne udaljenosti

Published

on

By

Četvoro astronauta premašilo rekord iz 1970. godine, zvaničnici potvrdili uspešno dostizanje maksimalne udaljenosti

Posada svemirske misije Artemis II postavila je novi rekord za najudaljenije putovanje ljudi od Zemlje, prema zvaničnim izvorima. Ovaj rekord, koji je prethodno držala misija Apolo 13 iz 1970. godine, sada je premašen nakon što su astronauti Artemis II dostigli udaljenost od približno 252.757 milja (oko 406.700 kilometara) od Zemlje.

Četvoro astronauta probudilo se ranije danas uz posebnu poruku Džima Lovela, učesnika istorijske misije Apolo 8, čime je obeležen ovaj značajan trenutak. Maksimalna udaljenost koju su dostigli veća je za 4.102 milje (oko 6.600 kilometara) u odnosu na prethodni rekord.

Zvaničnici su istakli da je misija Artemis II u potpunosti ispunila planirane ciljeve u pogledu udaljenosti od Zemlje. “Ovo dostignuće predstavlja izuzetno važan korak za dalja istraživanja svemira”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

U skladu sa planom misije, posada će nastaviti sa izvršenjem predviđenih operacija u narednim danima. Dalji tok misije biće u skladu sa bezbednosnim protokolima, a povratak posade planiran je prema ranije utvrđenom rasporedu.

Rekord ostvarene udaljenosti od Zemlje upisuje se u istoriju svemirskih letova kao značajan napredak u odnosu na prethodne misije. Misija Apolo 13, od koje je prošlo 56 godina, do sada je držala rekord za najudaljenije putovanje ljudi od Zemlje.

“Ovo je važna prekretnica za buduće svemirske projekte”, ističe se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Svet

Novi detalji o uslovima Epsteinove zatvorske kazne i sporazumu o priznanju krivice

Američko ministarstvo pravde objavilo dokumenta o postupku protiv Epsteina, radni uslovi tokom kazne izazvali pitanja

Published

on

By

Američko ministarstvo pravde objavilo dokumenta o postupku protiv Epsteina, radni uslovi tokom kazne izazvali pitanja

Nedavno objavljena dokumenta američkog ministarstva pravde otkrila su dodatne informacije o sporazumu o priznanju krivice i uslovima izdržavanja kazne Džefrija Epstina iz 2008. godine. Prema ovim podacima, Epstein je u julu 2008. godine priznao krivicu po optužbama za podvođenje maloletnih osoba za prostituciju i predao se šerifovom odeljenju okruga Palm Bič na Floridi. Više desetina osoba iz različitih saveznih država, koje su u vreme navodnih dela bile maloletne, bilo je spremno da svedoči protiv Epsteina po saveznim optužbama za trgovinu ljudima, međutim, postupak pred saveznim sudom je zaustavljen nakon što je postignut dogovor o priznanju krivice za blaže optužbe na nivou savezne države.

Tokom izdržavanja kazne, Epstein je proveo manje od četiri meseca u zatvoru, nakon čega mu je omogućen rad van zatvora do 16 sati dnevno, šest dana u nedelji, u okviru posebnog programa za radno angažovanje. Kao razlog za ovakvu privilegiju navedena je obaveza rada u humanitarnoj organizaciji Florida Science Foundation, koju je osnovao neposredno pre izdržavanja kazne. Ovaj režim je trajao narednih devet meseci, sve do isteka zatvorske kazne i prelaska na jednogodišnji nadzor u kućnim uslovima, jula 2009. godine.

Prema objavljenim dokumentima, Epstein je svakodnevno prevožen iz zatvora do kancelarije u centru Vest Palm Biča, i nazad, uz pratnju ličnog vozača i telohranitelja Igora Zinovieva. Njegov advokat Darren Indyke naveden je kao zvanični nadređeni na radnom mestu. Epstein je pristao da angažuje policajce van redovne službe koji su bili zaduženi da evidentiraju posetioce i obezbeđuju njegovu kancelariju i stan.

Jedan od detalja iz dokumentacije odnosi se na vozilo kojim se Epstein prevozio, za koje je navedeno da je bilo opremljeno krevetom. Prema iskazu jedne žene Federalnom istražnom birou, ovaj element je predmet dalje provere. Detalji o nadzoru i prijavama tokom Epsteinovog boravka van zatvora takođe su deo objavljenih materijala.

Sporazum o priznanju krivice i uslovi izdržavanja kazne izazvali su brojne komentare javnosti i kritike pojedinih pravnih eksperata i žrtava, koji su ga nazivali povoljnim za osuđenog. Međutim, zvanične istrage i objavljivanje novih dokumenata dodatno su podstakli javnu raspravu o načinu vođenja postupka i radu nadležnih organa u ovom slučaju.

Prema navodima iz dokumenata, sve aktivnosti tokom radnog angažovanja bile su pod nadzorom šerifove kancelarije, a detalji o posetama i svakodnevnim rutama su evidentirani. Pitanja o opravdanosti i primeni uslova radnog angažovanja tokom izdržavanja kazne ostaju tema daljih analiza i službenih izveštaja.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp održao konferenciju povodom odnosa SAD i Irana u Vašingtonu

Američki predsednik izneo stav o miru i ekonomskoj strategiji, javnost očekuje dalja saopštenja

Published

on

By

Američki predsednik izneo stav o miru i ekonomskoj strategiji, javnost očekuje dalja saopštenja

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obratio se danas novinarima u Vašingtonu na konferenciji za medije, gde je govorio o aktuelnoj situaciji između SAD i Irana i mogućim narednim koracima američke administracije. Konferencija je počela u 19:10 časova po lokalnom vremenu.

Tramp je tokom obraćanja istakao da građani Sjedinjenih Država žele mir, ali je ujedno naglasio važnost ekonomskih interesa, posebno u vezi sa naftnim resursima. “Amerikanci žele mir, ali nafta je tu da se uzme”, rekao je Tramp tokom odgovora na pitanja novinara, naglašavajući ekonomski aspekt američke spoljne politike.

U zvaničnom obraćanju predsednik SAD nije izneo nove detalje o konkretnim potezima koji bi mogli biti preduzeti prema Iranu, ali je javnost informisana da se odluke o daljim koracima još razmatraju. Iz američke administracije nije saopšteno da li će biti novih diplomatskih ili vojnih mera u skorijem periodu.

“Trenutno analiziramo situaciju i sve opcije su na stolu”, rekao je Tramp, dodajući da će odluke biti donete u interesu bezbednosti i prosperiteta američkog naroda.

Konferenciju su pratili brojni predstavnici domaćih i stranih medija, ali nije bilo najave o hitnim merama niti promenama u postojećoj politici prema Iranu. Očekuje se da američka administracija u narednim danima izda dodatna saopštenja o budućim potezima.

Prema navodima iz administracije, naftni resursi i ekonomska stabilnost ostaju jedna od ključnih tema u politici SAD prema Bliskom istoku, dok javnost očekuje dalja pojašnjenja o potencijalnim diplomatskim inicijativama.

Pročitaj još

U Trendu