Connect with us

Svet

Iran najavio potpuno zatvaranje Ormuskog moreuza ako SAD napadnu energetska postrojenja

Iranska revolucionarna garda saopštila da će mete biti i energetski objekti u zemljama sa američkim bazama

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Iranska revolucionarna garda saopštila da će mete biti i energetski objekti u zemljama sa američkim bazama

Iranska revolucionarna garda saopštila je da će Iran u potpunosti zatvoriti Ormuski moreuz ukoliko američki predsednik Donald Tramp sprovede pretnje o napadima na iranska energetska postrojenja. Zvanično saopštenje iz Teherana usledilo je nakon što je američka administracija dala Iranu rok od 48 sati da ponovo otvori moreuz, uz pretnju uništenja energetske infrastrukture zemlje.

Prema navodima iranskih zvaničnika, u slučaju američkog napada, energetska postrojenja u zemljama gde se nalaze američke vojne baze smatraće se legitimnim metama. Takođe je istaknuto da će kompanije sa američkim kapitalom biti “potpuno uništene” ukoliko Vašington pokrene napade na iranske energetske resurse. “To će biti legitimne mete”, navodi se u saopštenju Iranske revolucionarne garde.

Kako je saopšteno, Iran je već efektivno zatvorio Ormuski moreuz za većinu brodova, dok je ograničen broj plovila iz prijateljskih zemalja imao dozvoljen prolaz. Situacija ostaje napeta, a vlasti u Teheranu upozoravaju na mogućnost eskalacije u slučaju nastavka pretnji iz Sjedinjenih Američkih Država.

“Naša reakcija biće odlučna ukoliko dođe do napada na energetske objekte”, istaknuto je u zvaničnoj izjavi iranske strane.

Svet

Zvaničnici SAD: Sve opcije otvorene u vezi sa iranskim nuklearnim postrojenjima

Ambasador SAD pri UN naveo da predsednik zadržava sve opcije, pojačane napetosti zbog zatvaranja Ormuskog moreuza

Published

on

By

Ambasador SAD pri UN naveo da predsednik zadržava sve opcije, pojačane napetosti zbog zatvaranja Ormuskog moreuza

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc izjavio je u nedelju da su “sve opcije na stolu” u vezi sa mogućim odgovorom na aktuelnu situaciju u Iranu, nakon što je predsednik SAD zapretio napadima na iranska energetska postrojenja ukoliko Ormuski moreuz ne bude ponovo otvoren. Volc je naveo da bi Sjedinjene Države zadržale pravo da preduzmu mere, ističući: “Nikada ne bih ništa isključio za predsednika”.

Predsednik SAD je tokom vikenda putem društvenih mreža saopštio da će američke snage gađati iranska elektroenergetska postrojenja, počevši od najvećeg, ukoliko Iran ne omogući prolaz kroz Ormuski moreuz u roku od 48 sati. Ormuski moreuz je ključni pomorski pravac za izvoz nafte, kroz koji prolazi oko 20% svetskih zaliha, a trenutno je zatvoren za većinu brodova nakon što su iranske vojne snage uspostavile blokadu pre tri nedelje.

Na pitanje da li postoji plan da budu gađana iranska nuklearna postrojenja, Volc je istakao važnost razumevanja uloge Iranske revolucionarne garde (IRGC), za koju je naveo da upravlja značajnim delom iranske infrastrukture, ekonomije i državnih institucija. Volc je dodao da, u meri u kojoj bi bili ugroženi vojni kapaciteti i odbrambena industrijska baza Irana, sve opcije ostaju otvorene, a predsednik je, prema njegovim rečima, to jasno istakao.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je prošle nedelje da bi napadi na energetsku infrastrukturu sa bilo koje strane mogli biti okarakterisani kao ratni zločin. Volc je na to odgovorio navodeći da, kada režim kontroliše kritičnu infrastrukturu i koristi je za sprovođenje unutrašnje represije, napade na susedne zemlje i aktivnosti suprotne sankcijama UN, takvi objekti mogu biti legitimne mete.

Zatvaranje Ormuskog moreuza i pretnje o mogućim vojnim udarima dodatno su povećale napetosti u regionu Persijskog zaliva. Međunarodne organizacije upozoravaju na potencijalno širenje sukoba i posledice po globalno snabdevanje energentima. Zvaničnici UN pozivaju na uzdržanost i nastavak diplomatskih napora kako bi se izbegla eskalacija.

Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde postojanje konkretnih vojnih planova niti da preciziraju eventualne mete. Situacija ostaje neizvesna, a dalji razvoj zavisiće od narednih odluka obe strane i spremnosti na dijalog.

Pročitaj još

Svet

Obnavljanje električne energije u Kubi nakon kolapsa nacionalne mreže

Vlasti saopštile da je deo Havane dobio struju, radovi na obnovi mreže nastavljeni nakon trećeg velikog ispada ovog meseca

Published

on

By

Vlasti saopštile da je deo Havane dobio struju, radovi na obnovi mreže nastavljeni nakon trećeg velikog ispada ovog meseca

Kubanske nadležne službe započele su postupak vraćanja električne energije nakon potpunog kolapsa nacionalne elektroenergetske mreže koji se dogodio u subotu, što je uticalo na milione stanovnika širom ostrva. Prema izveštaju državne Elektroprivrede i Ministarstva energetike i rudarstva, oko 72.000 korisnika u Havani, uključujući pet bolnica, ponovo je dobilo električnu energiju u ranim jutarnjim satima nedelje. Ovaj broj predstavlja samo manji deo ukupne populacije glavnog grada, koja prema procenama iznosi oko dva miliona ljudi.

Lokalni izvori prenose da je napajanje obnovljeno u pojedinim delovima Havane, dok su u drugim oblastima, kao što su zapadna provincija Matanzas i istočna Holguin, uspostavljeni lokalni mikrosistemi za najvažnije ustanove. Stanovnici iz različitih delova Havane naveli su da su primetili povratak struje tokom noći.

Kuba se trenutno suočava sa ozbiljnom energetskom krizom. Prema navodima zvaničnika, zastarela infrastruktura elektroenergetske mreže znatno je degradirala poslednjih godina. Pored tehničkih problema, vlasti navode i da je na situaciju uticala zabrana isporuka energenata iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i američke sankcije i pretnje tarifama državama koje izvoze naftu na Kubu.

Zvaničnici su takođe istakli da je uklanjanje bivšeg predsednika Venecuele iz vlasti dovelo do prekida značajnih isporuka nafte iz te zemlje, koja je bila važan partner Havane u snabdevanju energentima. Predsednik Kube Miguel Díaz-Canel izjavio je da Kuba tokom protekla tri meseca nije primila naftu od inostranih dobavljača, dok lokalna proizvodnja pokriva oko 40% potreba za gorivom.

Prema dostupnim informacijama, višednevni prekidi u snabdevanju električnom energijom ozbiljno utiču na svakodnevni život stanovništva, uključujući skraćivanje radnog vremena i ograničen pristup osnovnim uslugama. U poslednjih nedelju dana, međunarodni mediji prenose da su zabeleženi protesti građana zbog dugotrajnih nestanaka struje i pogoršanja životnih uslova na ostrvu.

Nadležne institucije saopštile su da su inženjeri i tehničke ekipe na terenu uložile napore da se prioritetno uspostavi napajanje za zdravstvene i druge ključne ustanove, dok se nastavak obnove očekuje i u drugim delovima zemlje. Za sada nije poznato kada će kompletna mreža biti potpuno osposobljena za normalno funkcionisanje.

Kontekst trenutne energetske krize u Kubi obuhvata kombinaciju tehničkih izazova i međunarodnih ograničenja. Ovo je treći veliki prekid snabdevanja električnom energijom u toku ovog meseca, a situacija ostaje neizvesna dok traju napori na stabilizaciji sistema.

Pročitaj još

Svet

Senat SAD izglasao napredovanje nominacije Markvejna Malina za sekretara za unutrašnju bezbednost

Američki Senat usvojio proceduralno glasanje, konačna potvrda očekuje se narednih dana, potvrđeno iz zvaničnih izvora

Published

on

By

Američki Senat usvojio proceduralno glasanje, konačna potvrda očekuje se narednih dana, potvrđeno iz zvaničnih izvora

Američki Senat je u nedelju izglasao napredovanje nominacije senatora Markvejna Malina za poziciju sekretara za unutrašnju bezbednost, nakon što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država najavio da će Malin preuzeti tu funkciju od dosadašnje sekretarke Kristi Noem. Proceduralno glasanje održano je uz podršku 54 senatora, dok je 37 bilo protiv, a dva senatora iz redova Demokratske stranke su se pridružila svim prisutnim republikancima u podršci nominaciji.

Očekuje se da će konačno glasanje o potvrdi Malina za novog sekretara za unutrašnju bezbednost biti održano u narednim danima. Markvejn Malin, koji ima 48 godina, član je Senata od 2023. godine, nakon što je prethodno deset godina predstavljao Oklahomu u Predstavničkom domu. Tokom senatskog mandata, Malin je bio prepoznat kao važan posrednik između oba doma Kongresa i Bele kuće, a njegova nominacija naišla je na široku podršku među republikanskim senatorima i pojedinim demokratama.

Međutim, proces potvrde nije prošao bez kontroverzi. Tokom saslušanja pred senatskim Komitetom za unutrašnju bezbednost, predsedavajući komiteta senator Rand Pol izneo je primedbe na račun Malina, navodeći navodnu izjavu u kojoj je Malin Pola nazvao “zmijom”, kao i komentar u vezi sa incidentom iz 2017. godine, kada je Pol bio fizički napadnut od strane suseda. Senator Pol je izrazio zabrinutost da osoba koja navodno odobrava nasilje prema političkim protivnicima možda nije odgovarajuća za vođenje agencije koja se suočava sa izazovima u vezi sa upotrebom sile.

Malin je tokom saslušanja odgovorio na pitanja u vezi sa svojim stavovima i prethodnim izjavama. Zvaničnici iz redova republikanaca istakli su njegovu dugogodišnju političku i poslovnu karijeru kao prednosti za vođenje Ministarstva za unutrašnju bezbednost. Pojedini demokrate su takođe podržali njegovu nominaciju, ukazujući na potrebu za stabilnošću i iskustvom na čelu agencije.

Nominacija za sekretara za unutrašnju bezbednost dolazi nakon što je predsednik SAD najavio promenu u rukovodstvu tog ministarstva, zamenuvši dosadašnju sekretarku Kristi Noem. Ovaj potez je deo šire kadrovske reorganizacije unutar administracije.

Očekuje se da će konačna potvrda Malina kao sekretara biti izglasana u narednim danima. Zvaničnici navode da će nakon formalnog glasanja biti objavljeni dodatni detalji u vezi sa preuzimanjem dužnosti.

Pročitaj još

U Trendu