Connect with us

Svet

Evropska komisija usvojila investicioni plan za fuzionu energiju i nuklearnu tehnologiju do 2027. godine

Program predviđa ulaganje od 330 miliona evra, fokus na čistu energiju i inovacije u nuklearnoj medicini

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Program predviđa ulaganje od 330 miliona evra, fokus na čistu energiju i inovacije u nuklearnoj medicini

Evropska komisija donela je danas odluku o usvajanju Programa rada za Euratom istraživanja i obuku za period 2026–2027. godine, sa ciljem jačanja energetske nezavisnosti i tehnološkog razvoja u Evropskoj uniji. Prema zvaničnim izvorima, ukupna vrednost investicije iznosi 330 miliona evra, a sredstva će biti usmerena na oblasti fuzione i fisijske energije, nuklearne medicine i obuke stručnjaka.

Program je nastavak strateških prioriteta definisanih u Aktu o industriji sa neto nultom emisijom i Strategiji o malim modularnim reaktorima, predstavljene ranije ovog meseca na samitu u Parizu. Cilj je omogućiti stabilno snabdevanje čistom energijom i povećati konkurentnost evropske industrije na globalnom nivou.

Najveći deo investicija, 222 miliona evra, biće izdvojen za ubrzani razvoj tehnologija fuzione energije, sa namerom da se omogući izgradnja prve komercijalne fuzione elektrane i formira novo javno-privatno partnerstvo. Očekuje se dodatna podrška startap kompanijama, kroz instrumente Evropskog saveta za inovacije, kako bi se podstakao prelazak inovacija iz laboratorija u realnu primenu.

Za inovacije u području nuklearne fisije opredeljeno je 108 miliona evra. Fokus biće na bezbednom upravljanju radioaktivnim otpadom, zaštiti od zračenja i poboljšanju sigurnosti postojećih nuklearnih elektrana, sa posebnim akcentom na razvoj malih modularnih reaktora i naprednih goriva. Prema dostupnim podacima, očekuje se da će potražnja za električnom energijom u EU do sredine veka biti udvostručena.

Program rada za 2026–2027. godinu uključuje i sredstva za istraživanja u oblasti nuklearne medicine, kako bi se obezbedila autonomija Unije u snabdevanju radioizotopima neophodnim za savremene terapije. Planirano je privlačenje novih stručnjaka kroz stipendije i omogućavanje pristupa više od 230 istraživačkih postrojenja širom Evrope. Program takođe predviđa nastavak integracije ukrajinskih nuklearnih istraživača u evropski istraživački prostor.

Euratom program istraživanja i obuke uspostavljen je na pet godina, a nedavna odluka Saveta o produženju omogućava njegov kontinuitet do 2027. godine. Ovakav okvir, prema zvaničnim izvorima, ima za cilj dugoročni razvoj tehnologija koje su ključne za energetsku sigurnost i klimatsku strategiju Evropske unije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Lideri sedam država osudili Iran zbog blokade Ormuskog prolaza i napada na brodove

Zajedničko saopštenje poziva Teheran na poštovanje međunarodnog prava i prekid pretnji u strateškom moreuzu

Published

on

By

Zajedničko saopštenje poziva Teheran na poštovanje međunarodnog prava i prekid pretnji u strateškom moreuzu

Lideri Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Nemačke, Italije, Holandije, Japana i Kanade izdali su danas zajedničko saopštenje u kojem su najoštrije osudili nedavne iranske napade na komercijalne brodove i civilnu infrastrukturu u Zalivu, ističući da blokada Ormuskog prolaza predstavlja ozbiljnu pretnju globalnoj bezbednosti. U dokumentu se navodi zabrinutost zbog zatvaranja ovog strateški važnog plovnog puta, uz ocenu da takvi potezi ugrožavaju međunarodni mir i stabilnost.

U saopštenju se Iran poziva da odmah prekine sa postavljanjem mina, napadima bespilotnim letelicama i projektilima, kao i svim drugim radnjama koje mogu dovesti do blokade prolaza. Lideri zahtevaju od Teherana da se u potpunosti uskladi sa Rezolucijom 2817 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i naglašavaju da je sloboda plovidbe osnovni princip međunarodnog prava, garantovan Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravu mora.

Potpisnici upozoravaju da eskalacija sukoba već ima posledice širom sveta, posebno po najranjivije populacije, s obzirom na ometanje međunarodnog transporta i lanaca snabdevanja energijom. Zbog toga se upućuje poziv za hitan moratorijum na napade na civilnu infrastrukturu i apeluje na sve države da podrže međunarodni pravni okvir i stabilnost regiona.

Kao odgovor na trenutnu krizu, države potpisnice saopštile su da su spremne da učestvuju u naporima za obezbeđivanje sigurnog prolaza kroz Ormuski prolaz i pozdravile angažovanje zemalja koje već planiraju zaštitu komercijalnih ruta. Takođe, izražena je podrška odluci Međunarodne agencije za energiju o puštanju strateških rezervi nafte radi stabilizacije tržišta, uz najavu bliske saradnje sa drugim proizvođačima nafte i podršku najugroženijim državama kroz međunarodne mehanizme.

„Pomorska bezbednost i sloboda plovidbe su od koristi svim zemljama. Pozivamo sve države da poštuju međunarodno pravo i podrže osnovne principe na kojima počivaju međunarodni prosperitet i bezbednost“, navodi se u zaključku zajedničkog saopštenja.

Pročitaj još

Svet

Serija zemljotresa pogodila područje kod Pedinija u Grčkoj, podrhtavanje osetili i građani Albanije

Nadležne službe prate situaciju, za sada bez izveštaja o povređenima ili materijalnoj šteti

Published

on

By

Nadležne službe prate situaciju, za sada bez izveštaja o povređenima ili materijalnoj šteti

Zemljotres jačine 4,8 stepeni po Rihteru registrovan je 20.03. u 10:40 časova na području Grčke, 22 kilometra od mesta Pedini, prema dostupnim podacima. Epicentar potresa nalazio se na geografskim koordinatama širine 39.57 i dužine 20.59, dok je hipocentar bio na dubini od oko 5 kilometara ispod površine zemlje. Za sada nema prijavljenih povređenih niti materijalne štete, a nadležne službe nastavljaju da prate razvoj situacije.

Kako je saopšteno, ovaj zemljotres, kao i prethodni, osetili su i građani Albanije, koji su komentarisali intenzitet podrhtavanja na sajtu Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra. Prethodno je u 10:05 časova zabeležen zemljotres jačine 4,7 stepeni po Rihteru, dok su tokom jutra registrovani i slabiji potresi – magnitude 3,7 u 10:46, 4,1 u 10:50 i 3,6 u 10:53 časova.

Niz seizmičkih aktivnosti na ovom području izazvao je zabrinutost među lokalnim stanovništvom, ali zvaničnih izveštaja o šteti nema. Nadležne službe pozivaju građane na oprez i redovno informisanje o daljim dešavanjima.

“Pratimo situaciju na terenu i, za sada, nema prijava o povređenima ili oštećenjima objekata”, navode iz nadležnih službi.

Pročitaj još

Svet

Zemljotres jačine 4,7 stepeni pogodio područje kod Paramitje u Grčkoj

Nadležne službe prate situaciju, potres se osetio i u Albaniji i Severnoj Makedoniji

Published

on

By

Nadležne službe prate situaciju, potres se osetio i u Albaniji i Severnoj Makedoniji

Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale zabeležen je 20.03.2026. u 10:05 časova na teritoriji Grčke, saopšteno je iz seizmoloških centara. Epicentar potresa lociran je 11 kilometara severoistočno od Paramitje, na dubini od oko 5 kilometara.

Prema dostupnim informacijama, potres se osetio širom Grčke. Građani iz mesta kao što su Janjina i Parga prijavili su da je podrhtavanje trajalo nekoliko sekundi, dok su stanovnici Albanije i Severne Makedonije takođe izvestili da su osetili zemljotres. “Trajalo je nekih 8 sekundi”, navodi jedan od građana, dok drugi ističu da je “dobro drmalo” i u okolnim područjima.

Stanovnici Albanije, uključujući Đirokastru i Malik, kao i građani Ohrida u Severnoj Makedoniji, potvrdili su da su osetili podrhtavanje tla. “Osetili smo i ovde”, naveo je jedan od stanovnika Đirokastre.

Za sada nema izveštaja o materijalnoj šteti niti povređenima. Nadležne službe nastavljaju da prate situaciju i prikupljaju informacije sa terena.

“Nema prijavljenih povređenih ili veće štete, situacija je pod nadzorom”, navodi se u zvaničnoj izjavi nadležnih službi.

Pročitaj još

U Trendu