Connect with us

Svet

Evropska komisija predstavila strategiju za energetsku nezavisnost i podršku Ukrajini

Ursula fon der Lajen izložila planove pred Evropskim parlamentom, naglasila važnost bezbednosti na Bliskom istoku

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Ursula fon der Lajen izložila planove pred Evropskim parlamentom, naglasila važnost bezbednosti na Bliskom istoku

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je 21.12.2023. pred Evropskim parlamentom strategiju Evropske unije u odgovoru na krizu na Bliskom istoku, energetske izazove i nastavak finansijske pomoći Ukrajini, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Fon der Lajen je naglasila potrebu za većom ekonomskom i energetskom nezavisnošću Evrope, kao i vojnom spremnošću u aktuelnim globalnim okolnostima.

U obraćanju je potvrđeno da je Evropska unija ispunila obećanje o kreditu od 90 milijardi evra za Ukrajinu, pri čemu će prva tranša od 45 milijardi biti isplaćena tokom drugog kvartala 2026. godine. Jedna trećina sredstava biće namenjena budžetskim potrebama, dok će dve trećine biti direktno usmerene na odbranu, uključujući i paket od 6 milijardi evra za nabavku dronova.

Fon der Lajen je istakla i usvajanje dvadesetog paketa sankcija protiv Rusije, koji, kako je navela, dodatno ograničava tehnološke i energetske tokove, navodeći ga kao korak ka “digitalnoj gvozdenoj zavesi”. Kada je reč o Bliskom istoku, predsednica Evropske komisije izrazila je nadu u održavanje primirja u Iranu i Libanu, naglašavajući važnost slobode plovidbe u Ormuskom prolazu bez dodatnih taksi. Dodala je da svaki mirovni sporazum mora uzeti u obzir iranski nuklearni i balistički program.

Govoreći o posledicama sukoba na globalno tržište energenata, Fon der Lajen je navela da je Evropska unija u poslednjih 60 dana platila 27 milijardi evra više za uvoz fosilnih goriva, bez povećanja količine isporučene energije. Ona je poručila da je rešenje u razvoju domaćih, čistih izvora energije, uključujući obnovljive izvore i nuklearnu energiju, izdvajajući Švedsku kao primer gde povećanje cene gasa minimalno utiče na cenu struje zbog visokog procenta energije iz nuklearnih i obnovljivih izvora.

Najavljeno je da će Evropska komisija do leta 2024. godine predstaviti Akcioni plan za elektrifikaciju sa ambicioznim ciljevima, kako bi se povećala energetska otpornost i smanjila zavisnost od uvoza.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Povećanje kamatnih stopa Feda u septembru gotovo izvesno nakon izveštaja o CPI

Inflacija u SAD-u premašila očekivanja, Fed najavljuje povećanje kamatnih stopa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Povećanje kamatnih stopa Feda u septembru gotovo izvesno nakon izveštaja o CPI

Inflacija u SAD-u premašila očekivanja, Fed najavljuje povećanje kamatnih stopa

Povećanje kamatnih stopa nakon izveštaja o inflaciji

Nakon objavljivanja izveštaja o potrošačkim cenama (CPI) za avgust, koji pokazuje rast inflacije na godišnjem nivou od 3,4%, Federalne rezerve najavile su povećanje kamatnih stopa u septembru. Ovo će biti prvo povećanje kamatnih stopa od 2023. godine. Federalne rezerve planiraju da povećaju stope za 25 baznih poena na sastanku koji je zakazan za 16. septembar.

Očekivanja ekonomista i tržišne reakcije

Prema analitičarima iz EY-Parthenon, verovatnoća za povećanje stopa skočila je na skoro 90% nakon objave izveštaja. Greg Daco, glavni ekonomista u EY-Parthenon, ističe da su dodatna povećanja moguća do kraja godine i početkom 2027. godine. Povećanje cena benzina, koje su porasle za 27,4% u odnosu na prošlu godinu, jedan je od glavnih pokretača inflacije.

Dugoročne implikacije za potrošače

Povećanje kamatnih stopa uticaće na troškove zaduživanja za potrošače, uključujući hipoteke i kredite. Ovo povećanje je deo nastojanja Feda da inflaciju vrati na ciljanih 2%. Analitičari predviđaju da bi moglo doći do još dva povećanja do marta 2027.

Pročitaj još

Svet

Američki vojni arsenal na testu: Nedostatak projektila u sukobu sa Iranom (VIDEO)

Pentagon prelazi na ratni režim proizvodnje zbog iscrpljenih zaliha projektila, potrebne godine za obnovu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američki vojni arsenal na testu: Nedostatak projektila u sukobu sa Iranom (VIDEO)

Pentagon prelazi na ratni režim proizvodnje zbog iscrpljenih zaliha projektila, potrebne godine za obnovu

Uvod u krizu vojnog arsenala SAD

Rat sa Iranom, koji traje već šest meseci, izložio je kritične slabosti u američkom vojnom arsenalu. U početnim fazama sukoba, SAD su ispalile hiljade precizno vođenih projektila dugog dometa. Međutim, sada se suočavaju sa dramatičnim nedostatkom naprednog oružja koje je neophodno za održavanje konflikta protiv većih vojnih sila poput Kine.

Pentagon naređuje ‘ratni režim’ proizvodnje

Suočen sa ovim izazovom, Pentagon je naredio odbrambenoj industriji da pređe na ‘ratni režim’ proizvodnje kako bi se obnovile zalihe. Ovaj proces će zahtevati milijarde dolara i godine neprekidne proizvodnje. Posete nacionalnog bezbednosnog dopisnika CBS News-a, David Martina, fabrikama koje već počinju sa povećanjem kapaciteta daju uvid u razmere izazova koji stoji pred američkom vojskom.

Globalni uticaj nedostatka projektila

Ovaj nedostatak projektila ne samo da utiče na sposobnost SAD da vodi trenutne sukobe, već i stavlja pod znak pitanja globalnu stabilnost i moć američke vojne prisutnosti širom sveta. Eksperti upozoravaju da bi ovaj problem mogao imati dugoročne posledice na međunarodne odnose i sigurnost.

A Train Near Magdeburg: Trailer and Educational Vision, 2026


Pročitaj još

Svet

Američki mornar koji je bio zatvoren u Venecueli pojavio se na GOP konvenciji

Nastup mornara na političkom događaju izazvao pitanja o vojnim pravilima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američki mornar koji je bio zatvoren u Venecueli pojavio se na GOP konvenciji – mornar GOP konvencija

Nastup mornara na političkom događaju izazvao pitanja o vojnim pravilima

Na nedavno održanoj srednjoročnoj konvenciji Republikanske nacionalne komitete, koja je privukla veliku pažnju javnosti, pojavio se američki mornar koji je prethodno proveo skoro godinu dana u zatvoru u Venecueli. Ovaj neobičan čin uključivanja aktivnog vojnog lica u politički skup podigao je brojna pitanja o doslednosti vojnih pravila koja ograničavaju političko angažovanje aktivnih vojnika.

Neprikladna politička angažovanost?

Petty Officer 2nd Class Wilbert Joseph Castañeda, koji je držao transparent pred partizanskom publikom, bio je središte pažnje na konvenciji. Njegovo prisustvo na političkom skupu otvorilo je debatu o tome da li vojska dosledno primenjuje svoje propise koji zabranjuju aktivnim vojnicima učešće u političkim aktivnostima.

Ovaj incident mogao bi imati dalekosežne posledice po percepciju vojne neutralnosti u političkim pitanjima, posebno u kontekstu sve veće polarizacije unutar američke politike.

Pročitaj još

U Trendu