Connect with us

Svet

Evropol zaplenio 11 tona kokaina i uhapsio 54 osobe na Atlantiku

Međunarodna policijska operacija sprovedena uz podršku više zemalja, droga zaplenjena između Kanarskih i Azorskih ostrva

Published

on

Foto Izvor:

Međunarodna policijska operacija sprovedena uz podršku više zemalja, droga zaplenjena između Kanarskih i Azorskih ostrva

U međunarodnoj policijskoj operaciji sprovedenoj između 13. i 26. aprila na istočnom Atlantiku, zaplenjeno je 11 tona kokaina i 8,5 tona hašiša, a uhapšene su 54 osobe, saopšteno je iz Evropa. Operacija je bila usmerena na kriminalne mreže koje švercuju drogu iz Latinske Amerike ka Evropi, koristeći morske rute van glavnih luka kako bi izbegle kontrole.

Akcija je izvedena između Kanarskih i Azorskih ostrva, gde su pomorske snage pratile, presretale i zaplenjivale sumnjiva plovila. U operaciji su učestvovale policijske i bezbednosne službe Španije, Italije, Portugala, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, uz obaveštajnu i analitičku podršku Evropa.

Prema zvaničnicima, oblast između Kanarskih i Azorskih ostrva poznata je kao “auto-put kokaina” i sve češće se koristi za transport ove droge ka evropskom kontinentu.

Evropol je naveo da je borba protiv organizovanog kriminala deo šire evropske platforme EMPACT, koja koordinira međunarodnu saradnju u suzbijanju teških krivičnih dela.

“Operacija je pokazala efikasnost međunarodne saradnje u borbi protiv krijumčarenja narkotika”, navodi se u zvaničnom saopštenju Evropa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Savezni sudija privremeno obustavio uredbu o glasanju poštom administracije Donalda Trampa

Sud u Bostonu doneo odluku na zahtev više saveznih država, sporno pravo federalnih organa nad izbornim spiskovima

Published

on

By

Sud u Bostonu doneo odluku na zahtev više saveznih država, sporno pravo federalnih organa nad izbornim spiskovima

Savezni sud u Bostonu doneo je odluku kojom se privremeno obustavlja sprovođenje izvršne uredbe administracije bivšeg predsednika Donalda Trampa, koja bi pooštrila pravila za glasanje poštom i uvela federalni registar birača u svim američkim državama. Uredbu je Tramp potpisao u martu, a predviđala je da sekretarijat za unutrašnju bezbednost, uz korišćenje podataka iz administracije za socijalno osiguranje, sastavi spisak američkih državljana sa pravom glasa u svakoj državi. Takođe, uredba je nalažila poštanskoj službi Sjedinjenih Država da šalje glasačke listiće samo osobama koje su na federalno pripremljenim i odobrenim spiskovima za glasanje poštom.

Sudija Indira Talvani, koja predsedava saveznim sudom u Bostonu, navela je u odluci da federalne vlasti nemaju ovlašćenje da sastavljaju biračke spiskove, kao ni da određuju pravila po kojima se glasački listići šalju putem pošte. Talvani je dodala da izvršna i zakonodavna vlast nemaju nadležnosti nad vođenjem biračkih spiskova na nivou saveznih država.

Na odluku suda uticala je tužba koju je podnelo dvadeset tri savezne države zajedno sa Distriktom Kolumbija, tražeći da se sprovođenje uredbe obustavi. Talvani je u obrazloženju od 37 strana naglasila da federalne agencije nemaju kapacitet da izrade potpune i precizne evidencije državljana sa pravom glasa u svakoj saveznoj državi. Sud je time zabranio administraciji Donalda Trampa da preduzima bilo kakve mere u cilju sprovođenja ova dva dela uredbe dok traje sudski postupak.

Ova odluka predstavlja odgovor na zabrinutost više saveznih država da bi centralizovani federalni birački spisak mogao da utiče na ustaljene izborne procedure na državnom nivou. Prema navodima u tužbi, države su tvrdile da bi sprovođenje uredbe narušilo njihovu autonomiju u organizaciji izbora i potencijalno ograničilo pristup biračkom pravu za pojedine grupe građana.

Administracija Donalda Trampa nije izdala zvaničnu izjavu povodom odluke suda. Sudski proces po ovom pitanju će se, prema najavama pravnih zastupnika država, nastaviti u narednim nedeljama.

Odluka saveznog suda dolazi u trenutku kada je u Sjedinjenim Državama povećana pažnja javnosti na procedure glasanja poštom, posebno u kontekstu nedavnih predizbornih aktivnosti i zahteva za promenama izbornih pravila. U prethodnim izbornim ciklusima, pitanja glasanja poštom i verodostojnosti biračkih spiskova bila su predmet brojnih pravnih i političkih debata. Sadašnja odluka je deo šireg konteksta u kojem pojedine savezne države i dalje insistiraju na svojoj nadležnosti u organizaciji i sprovođenju izbora.

Pročitaj još

Svet

Ekstremističke grupe u SAD proširuju regrutaciju na žensku omladinu

Prema navodima istraživača, bele nacionalističke organizacije pokrenule su novu grupu namenjenu devojkama, aktivnosti potvrđene na društvenim mrežama

Published

on

By

Prema navodima istraživača, bele nacionalističke organizacije pokrenule su novu grupu namenjenu devojkama, aktivnosti potvrđene na društvenim mrežama

Fotografije dve mlade žene tokom šetnje u državi Viskonsin zabeležene su na društvenoj mreži Telegram u maju, što su stručnjaci za ekstremizam prepoznali kao deo aktivnosti novoformirane grupe namenjene devojkama, povezane sa belim nacionalističkim organizacijama u SAD. Prema izjavama istraživača iz Centra za ekstremizam pri Ligi za borbu protiv klevete, reč je o prvoj poznatoj organizaciji ovog tipa u Sjedinjenim Državama.

Istraživač Vilis Šo izjavio je da su žene i ranije bile uključene u ekstremističke pokrete u SAD, ali da je formiranje ovakve zasebne ženske grupe novost. „Kada govorimo o ekstremizmu, naročito o nasilnom ekstremizmu, najčešće mislimo na muškarce, ali su i žene prisutne u ovakvim pokretima“, naveo je Šo.

Prema dostupnim informacijama, grupa je najavljena početkom maja putem objave na Telegramu od strane organizacije United Youth, koja okuplja omladinske klubove sa sličnom ideologijom za mladiće uzrasta od 15 do 18 godina širom SAD. Nova ženska grupa, pod nazivom Young Columbia, nastala je, kako je navedeno u objavi, zbog „velike potražnje“ i imaće „svoju zasebnu ulogu i misiju u okviru pokreta“.

Objava na društvenoj mreži uključivala je citat iz istorijskog izvora o ulozi žena u sličnim pokretima i navela tri kriterijuma za članstvo: „belo evropsko poreklo, ženskog pola, nacionalistička orijentacija“.

Prema rečima Vilisa Šoa, prvi omladinski klubovi sa ovom ideologijom pojavili su se u februaru 2025. godine, a u poslednjih godinu i po dana proširili su se iz nekoliko lokalnih sredina na celu teritoriju Sjedinjenih Država. Ovakav razvoj događaja, prema mišljenju stručnjaka, ukazuje na širenje ovih ideja među mlađom populacijom, uključujući i žene.

Za sada nije poznato koliko članova broje ove grupe, niti kakve su konkretne aktivnosti ženske organizacije. Stručnjaci za bezbednost i ekstremizam navode da je identitet članica namerno zaštićen u objavama na društvenim mrežama, čime se izbegava javna identifikacija.

Ovakve aktivnosti beleže se u širem kontekstu rasta prisustva ekstremističkih sadržaja na internetu i društvenim mrežama, uz sve veći angažman mladih korisnika. Prema navodima istraživača, širenje ovakvih grupa može predstavljati izazov za društvo i institucije koje se bave prevencijom nasilnog ekstremizma.

Nezavisni izvori i međunarodni mediji nisu u mogućnosti da potvrde tačan broj ili strukturu članova ovih grupa. Istraživači ističu da se trend širenja beleži i kod drugih organizacija sličnog profila, posebno među mlađim generacijama.

Pročitaj još

Svet

Investicije u veštačku inteligenciju izazivaju zabrinutost među investitorima

Stručnjaci ukazuju na nesigurnu potražnju za AI uslugama, dok tehnološke kompanije povećavaju ulaganja

Published

on

By

Stručnjaci ukazuju na nesigurnu potražnju za AI uslugama, dok tehnološke kompanije povećavaju ulaganja

Ove sedmice zabeležen je pad tehnoloških akcija na berzi, što je izazvalo zabrinutost investitora u vezi sa efektima velikih ulaganja u veštačku inteligenciju. Indeks Nasdaq Composite opao je za skoro 3%, dok analitičari ističu da još uvek nije izvesno da li će ulaganja u AI doneti očekivane prihode i rast profita.

Prema procenama bankarskog sektora, tehnološke kompanije planiraju da ulože više biliona dolara do 2031. godine za izgradnju novih centara podataka potrebnih za razvoj AI tehnologija. Međutim, poslednji podaci ukazuju na sumnje u vezi sa spremnošću potrošača i preduzeća da plate za ove usluge, dok vodeće kompanije iz sektora tehnologije povećavaju zaduživanje kako bi obezbedile sredstva za infrastrukturu.

Predstavnici nezavisnih istraživačkih organizacija navode da je primećena zabrinutost zbog sve većeg oslanjanja velikih tehnoloških kompanija na kreditna sredstva za finansiranje razvoja AI. Pojedini eksperti ističu da povrat ulaganja za sada nije u skladu sa očekivanjima, te da postoje razlike između najavljenih koristi i stvarnih rezultata po pitanju efikasnosti i produktivnosti.

Istraživanja pokazuju da među korisnicima i zaposlenima raste skepticizam u vezi sa stvarnim vrednostima AI rešenja. Iako je korišćenje veštačke inteligencije u porastu, istraživanja sugerišu da je mali broj korisnika spreman da zaista plati za takve usluge. Ovakva situacija prati i zabrinutost javnosti, pri čemu deo ispitanika smatra da će AI imati negativan uticaj na društvo u narednim decenijama, dok manji procenat očekuje pozitivan doprinos.

U međuvremenu, kompanije iz oblasti tehnologije nastavljaju sa razvojem i implementacijom AI, ali se suočavaju sa promenjivim stavovima tržišta i javnosti. Analitičari ukazuju da će budući razvoj situacije zavisiti od toga da li će potražnja za AI uslugama opravdati velika ulaganja i troškove izgradnje potrebne infrastrukture.

Pročitaj još

U Trendu