Connect with us

Svet

Donald Tramp najavio mogućnost vojne akcije protiv Kube tokom govora u Majamiju

Američki predsednik izjavio da bi Kuba mogla biti sledeća meta, administracija otvorila pregovore sa kubanskim rukovodstvom

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Američki predsednik izjavio da bi Kuba mogla biti sledeća meta, administracija otvorila pregovore sa kubanskim rukovodstvom

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, izjavio je tokom govora na investicionom forumu u Majamiju da bi Kuba mogla biti sledeća meta američke politike. Tramp je u više navrata naglasio kako vlast u Havani prolazi kroz ozbiljnu ekonomsku krizu i ocenio da je država na ivici kolapsa.

Na tom događaju, predsednik Tramp je istakao prethodne uspehe američkih vojnih operacija u Venecueli i Iranu, ali nije precizirao kakve konkretne mere planira prema Kubi. “Izgradio sam veliku vojsku. Rekao sam: ‘Nikada nećete morati da je upotrebite’, ali ponekad morate. I Kuba je sledeća, uzgred. Ali pravite se da to nisam rekao. Pravite se da nisam”, rekao je Tramp u svom obraćanju.

Prema navodima iz govora, američka administracija je u poslednjim nedeljama otvorila pregovore sa pojedinim delovima kubanskog rukovodstva. Tramp je sugerisao da vojna opcija nije isključena, ali nije izneo detalje o eventualnim narednim koracima.

Zvaničnici iz američke administracije nisu izneli dodatne informacije u vezi sa izjavama predsednika Trampa. Nije poznato da li su pokrenute konkretne pripreme ili operacije.

Kontekst odnosa između SAD i Kube poslednjih godina karakterišu političke i ekonomske tenzije, uz povremene pokušaje dijaloga. Trampova izjava dolazi u trenutku kada se Kuba suočava sa ozbiljnim ekonomskim izazovima, uključujući nestašice osnovnih dobara i finansijske poteškoće.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vladimir Putin zatražio finansijsku podršku od ruskih oligarha zbog ratnih troškova

Prema zvaničnim izjavama, Putin se prvi put lično obratio bogatim biznismenima u Moskvi, dok ruska ekonomija trpi posledice rata

Published

on

By

Prema zvaničnim izjavama, Putin se prvi put lično obratio bogatim biznismenima u Moskvi, dok ruska ekonomija trpi posledice rata

Predsednik Rusije Vladimir Putin održao je zatvoreni sastanak sa vodećim ruskim oligarsima u Moskvi, zahtevajući od njih finansijsku podršku za državu u trenutku povećanih ratnih troškova usled sukoba u Ukrajini. Sastanak je održan nakon što je ruska ekonomija suočena sa rastućim fiskalnim pritiscima i budžetskim deficitom, prema policijskim izvorima.

Putin je tokom sastanka istakao potrebu za većim prilivom sredstava, navodeći da nastavak borbi u Ukrajini i osvajanje preostalih delova Donbasa zahtevaju dodatna ulaganja. Prema navodima, ovo je prvi put da se ruski predsednik lično obratio oligarsima sa zahtevom za finansijsku pomoć, iako je država ranije tražila podršku od velikih kompanija.

Sulejman Kerimov, milijarder pod međunarodnim sankcijama, obećao je donaciju od 100 milijardi rubalja, dok je Oleg Deripaska, poznati tajkun u energetskom sektoru, takođe najavio svoj doprinos. Očekuje se da i drugi bogati biznismeni slede ovaj primer. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da ovakve donacije nisu bile inicijativa predsednika Putina, već odluka pojedinih oligarha, naglašavajući zahvalnost državnog vrha za takvu podršku.

Prema informacijama, predlog o snažnijem povezivanju biznisa sa državom u teškim vremenima potekao je od Igora Sečina, direktora državne energetske kompanije. Ruska vojna potrošnja udvostručila se tokom sukoba i dostigla više od 7% BDP-a, a za sledeću godinu predviđena su rekordna izdvajanja za odbranu.

Iako je došlo do kratkoročnog ekonomskog rasta zbog povećane potrošnje, Rusija sada beleži usporavanje privrede i razmatra smanjenje domaće potrošnje u budžetu za 10%. Istovremeno, rast potražnje za ruskom naftom donosi privremene prihode, ali to ne rešava dugoročne izazove finansiranja rata i održavanja stabilnosti.

“Mnogi smatraju svojom dužnošću da daju takve doprinose,” izjavio je Peskov, dodajući da su uspeh mnogih kompanija i država usko povezani.

Pročitaj još

Svet

Napad na američku bazu u Saudijskoj Arabiji, 12 vojnika povređeno

Nadležne službe istražuju incident, u toku su međunarodni pregovori o situaciji na Bliskom istoku

Published

on

By

Nadležne službe istražuju incident, u toku su međunarodni pregovori o situaciji na Bliskom istoku

U iranskom udaru na američku vojnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, povređeno je 12 američkih vojnika, od kojih su dvojica u teškom stanju, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Incident se dogodio tokom eskalacije sukoba između Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Irana, na 29. dan rata u regionu.

Prema informacijama, američki predsednik Donald Tramp produžio je rok svojih pretnji bombardovanjem iranskih energetskih postrojenja do 6. aprila, navodeći da su pregovori sa Iranom u toku, dok iranske vlasti demantuju postojanje pregovora. Istovremeno, izraelske snage nastavljaju sa napadima na Liban i Iran, gde je registrovan najveći broj stradalih.

Nadležne službe započele su istragu napada na bazu Princ Sultan, a međunarodna pažnja usmerena je i na dogovoreni sastanak predstavnika Pakistana, Saudijske Arabije, Egipta i Turske o ratu na Bliskom istoku. Sastanak bi trebalo da bude održan naredne nedelje u Pakistanu, a očekuje se dolazak delegacija do sutra uveče, potvrđeno je iz diplomatskih izvora.

Pakistan je u poslednjem periodu postao istaknuti posrednik između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, zahvaljujući dugogodišnjim vezama sa Teheranom i kontaktima sa državama Persijskog zaliva.

Takođe, pokret Huti je zvanično objavio ulazak u rat u znak podrške Iranu, uz pretnje da će ciljati američke brodove i ratne brodove u Crvenom moru ukoliko Vašington nastavi sa vojnim aktivnostima u regionu.

“Istraga o napadu na američku bazu je u toku”, navodi se u zvaničnom saopštenju nadležnih službi.

Pročitaj još

Svet

Eutanazija izvršena nad ženom (25) u Barseloni uprkos protivljenju porodice

Nadležne službe potvrdile smrt, porodica se borila protiv odluke, a slučaj izazvao političke podele

Published

on

By

Nadležne službe potvrdile smrt, porodica se borila protiv odluke, a slučaj izazvao političke podele

Noelija Kastiljo (25) preminula je 21.3.2024. u bolnici u Barseloni nakon što joj je, na njen zahtev, izvršena eutanazija, što je u Španiji dozvoljeno od 2021. godine, saopštile su nadležne službe. Porodica je gotovo dve godine pokušavala da ospori njenu odluku, ali su i španski i evropski sudovi odbacili njihove žalbe.

Kastiljo je, prema navodima, poslednje sate provela u društvu porodice, kojoj se oprostila pre nego što je zatražila da napuste sobu. Izjavila je da želi da ode u miru i okonča svoju patnju. Postupak je sproveden u skladu sa zakonom, a oko 20 časova utvrđena je smrt.

Prema dostupnim informacijama, Kastiljo je bila teško psihički traumatizovana nakon što je bila žrtva grupnog silovanja, a kasnije ostala nepokretna i trpela hronične bolove. Izjavila je da više ne može da se nosi sa onim što je proživela.

Slučaj je izazvao podelu u javnosti i proteste ispred bolnice, dok su u parlamentu zabeležene burne rasprave povodom ove teme. Portparolka konzervativne Narodne partije ocenila je slučaj kao „apsolutnu tragediju“. Eutanazija je u Španiji legalizovana na inicijativu leve vlade, dok protivnici upozoravaju na etičke dileme.

“Želim sada da odem u miru i okončam svoju patnju”, preneto je od Kastiljo u poslednjim trenucima pred postupak.

Pročitaj još

U Trendu