Connect with us

Svet

Donald Tramp najavio dvonedeljni prekid vatre između SAD i Irana

Zvaničnici potvrdili sporazum koji uključuje iransku kontrolu nad Ormuskim moreuzom

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zvaničnici potvrdili sporazum koji uključuje iransku kontrolu nad Ormuskim moreuzom

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da je postignut dvonedeljni sporazum o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, navodeći da je to značajan korak ka svetskom miru. Prema njegovim rečima, Iran je takođe zainteresovan za okončanje sukoba, a dogovor je usledio nakon razgovora sa rukovodstvom Pakistana.

Tramp je istakao da će Sjedinjene Države pružiti pomoć u razvoju saobraćaja u Ormuskom moreuzu, naglašavajući mogućnost početka “zlatnog doba Bliskog istoka”. On je putem društvenih mreža poručio da će biti mnogo pozitivne akcije i da Iran može da započne proces obnove, uz podršku SAD u snabdevanju potrebnim resursima i nadzorom toka dogovorenih aktivnosti.

Nekoliko sati nakon Trampove objave, iranske vlasti su potvrdile postignuti sporazum, navodeći da će tokom primirja Iran zadržati kontinuiranu kontrolu nad Ormuskim moreuzom. Zvaničnici naglašavaju da su pregovori vođeni sa ciljem stabilizacije regiona i smanjenja tenzija.

“Biće tu mnogo pozitivne akcije. Veliki novac će se zgrtati. Iran može da otpočne proces obnove. Mi ćemo dostavljati potrepštine svake vrste i biti blizu kako bismo osigurali da sve protiče kako treba. Siguran sam da hoće”, poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži.

Sporazum o dvonedeljnom prekidu vatre ocenjuje se kao važan korak u naporima za smanjenje napetosti na Bliskom istoku, a zvaničnici obe strane nastavljaju da prate sprovođenje dogovorenih mera.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Cene nafte pale ispod 100 dolara posle dogovora SAD i Irana o primirju

Svetska tržišta beleže oporavak, berzanski indeksi i bitkoin rastu nakon objave o dvonedeljnom primirju

Published

on

By

Svetska tržišta beleže oporavak, berzanski indeksi i bitkoin rastu nakon objave o dvonedeljnom primirju

Cene nafte na svetskim tržištima zabeležile su danas značajan pad, spustivši se ispod 100 dolara po barelu, neposredno nakon što je američki predsednik Donald Tramp objavio postizanje dogovora o dvonedeljnom primirju sa Iranom, saopšteno je iz relevantnih izvora. Ova vest je dovela do pada cena energenata i rasta poverenja na finansijskim tržištima.

Nakon najave primirja, investitori su reagovali rasprodajom naftnih fjučersa. Cena brent nafte pala je za 14,51 dolar, odnosno 13,3 odsto, i sada iznosi 94,76 dolara po barelu. Američka WTI nafta zabeležila je još veći pad od 17,16 dolara, što je pad od 15,2 odsto, pa trenutno iznosi 95,79 dolara po barelu.

Istovremeno, berzanski indeksi na vodećim svetskim tržištima beleže rast. Na Wall Streetu, Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq su u plusu za više od dva odsto, dok su japanski Nikkei i južnokorejski Kospi takođe u značajnom porastu.

Kretanja na energetskom tržištu prelila su se i na tržište digitalne imovine, pa je bitkoin ojačao za 3,4 odsto i trenutno vredi 71.664 dolara. Analitičari navode da je dvonedeljno primirje ključni faktor koji je doveo do smirivanja tržišta, dok će dalji razvoj situacije zavisiti od toga da li će privremeni dogovor prerasti u trajniji sporazum.

“Tržišta su trenutno stabilizovana, ali dalji tok događaja zavisi od nastavka dijaloga između SAD i Irana”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Svet

Britanski premijer Starmer putuje u Persijski zaliv nakon primirja između SAD i Irana

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva najavila hitnu diplomatsku misiju radi osiguranja otvaranja Ormuskog moreuza

Published

on

By

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva najavila hitnu diplomatsku misiju radi osiguranja otvaranja Ormuskog moreuza

Britanski premijer Kir Starmer najavio je hitno putovanje u region Persijskog zaliva radi održavanja novopostignutog primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, potvrđeno je iz kabineta premijera. Starmerova poseta uslediće neposredno nakon što je tokom noći postignut dogovor o prekidu vatre između dve zemlje, što je ocenio kao trenutak olakšanja za region i svet.

Kako je saopšteno, cilj posete je osiguranje trajnog otvaranja Ormuskog moreuza, strateški važne tačke za globalnu trgovinu energentima. Britansko ministarstvo navodi da će premijer tokom razgovora sa regionalnim partnerima nastojati da doprinese diplomatskim naporima za stabilizaciju situacije i očuvanje bezbednosti Ujedinjenog Kraljevstva, ali i šire svetske ekonomije.

“Pozdravljam sporazum o prekidu vatre postignut tokom noći, koji će doneti trenutak olakšanja regionu i svetu. Zajedno sa našim partnerima moramo da učinimo sve što možemo da podržimo i održimo ovaj prekid vatre i ponovo otvorimo Ormuski moreuz”, izjavio je Starmer u zvaničnom saopštenju.

Ormusk moreuz smatra se ključnim za kretanje nafte i gasa iz regiona Bliskog istoka, a njegovo otvaranje ima direktan uticaj na stabilnost svetskih energetskih tržišta. Prethodne tenzije između SAD i Irana dovele su do zatvaranja ovog prolaza, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdevanju energentima i ekonomskih posledica širom sveta.

Starmer je ranije bio predmet kritika američkog predsednika Donalda Trampa zbog odbijanja da podrži vojne napade na Iran, ali je ostao pri stavu da je diplomatsko rešenje najbolji način za očuvanje bezbednosti i slobodne plovidbe kroz ovaj strateški kanal. Kako je potvrđeno, tokom predstojećih razgovora prioritet će biti podrška novom primirju i razvijanje trajnog mehanizma za održavanje mira u regionu.

Pročitaj još

Svet

Više zemalja sveta pozdravilo dvonedeljni prekid vatre između Irana i SAD

Diplomatske reakcije Južne Koreje, Novog Zelanda, Iraka, Australije, Japana i Pakistana, dok tržišta pozitivno reaguju na vest

Published

on

By

Diplomatske reakcije Južne Koreje, Novog Zelanda, Iraka, Australije, Japana i Pakistana, dok tržišta pozitivno reaguju na vest

Privremeni dvonedeljni prekid vatre između Irana i Sjedinjenih Američkih Država izazvao je danas talas pozitivnih reakcija brojnih zemalja širom sveta, saopšteno je iz diplomatskih izvora. Među prvima su se oglasile Južna Koreja, Novi Zeland, Irak, Australija, Japan i Pakistan.

Ministarstvo spoljnih poslova Južne Koreje izrazilo je nadu da će pregovori biti uspešno završeni i da će mir i stabilnost na Bliskom istoku uskoro biti obnovljeni. Takođe, ukazano je i na važnost slobodne i bezbedne plovidbe svih brodova kroz Ormuski moreuz.

Portparol novozelandskog Ministarstva spoljnih poslova Vinston Piter ocenio je da su vesti o prekidu vatre ohrabrujuće, ali je naglasio da predstoji još mnogo posla kako bi se postigao trajni mir. Ministarstvo spoljnih poslova Iraka pozvalo je na ozbiljan i održiv dijalog radi rešavanja korena sukoba.

Japanski zvaničnici istakli su da je privremeni prekid neprijateljstava pozitivan korak i izrazili očekivanje da će dovesti do konačnog dogovora između Vašingtona i Teherana. Glavni sekretar japanske vlade Minoru Kihara poručio je da Tokio želi deeskalaciju u regionu, dok je premijerka Sanae Takaiči najavila razgovore sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom.

Stručnjaci napominju da je vest o primirju donela olakšanje Japanu, koji uvozi oko 90 odsto sirove nafte sa Bliskog istoka, mahom preko Ormuskog moreuza. Takaiči je osudila iranske napade, ali je odbila zahtev američkog predsednika Donalda Trampa da Japan pošalje pomorske snage zbog ustavnih ograničenja. Tramp je prethodno kritikovao Japan, Južnu Koreju i Australiju zbog odbijanja da se pridruže ratu.

Na azijskim berzama, vest o prekidu vatre izazvala je rast: japanski indeks Nikei porastao je za 4,8 odsto, dok je južnokorejski Kospi zabeležio skok od 5,6 odsto. Pad cena sirove nafte dodatno je rasteretio japansku ekonomiju, s obzirom na rizike koje bi produženi sukob mogao doneti u pogledu inflacije i potrošnje.

Prema oceni Takahidea Kiučija iz istraživačkog instituta Nomura, zemlje koje zavise od uvoza nafte, poput Japana, mogle bi se suočiti sa ozbiljnim ekonomskim rizicima ukoliko bi se sukob nastavio, što bi zahtevalo smanjenje potrošnje benzina i struje.

Pročitaj još

U Trendu