Connect with us

Svet

Četiri planinara pala na Denaliju, spasilačke ekipe pokušavaju pristup

Nacionalna služba za parkove potvrdila incident, uslovi na terenu otežavaju spasilačku operaciju

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Roman apaza

Nacionalna služba za parkove potvrdila incident, uslovi na terenu otežavaju spasilačku operaciju

Četiri planinara doživela su pad na visini od oko 5.550 metara na planini Denali (takođe poznatoj kao Mount McKinley), najvišem vrhu Severne Amerike, saopštila je Nacionalna služba za parkove. Incident se dogodio u blizini Denali prevoja, a informacije su prijavljene rendžerima Nacionalnog parka i rezervata Denali tokom noći. Tačne okolnosti i dužina pada nisu precizirani, a stanje planinara trenutno nije poznato.

Prema zvaničnim informacijama, četvoro povređenih bili su deo sedmočlane grupe. Troje članova tima pružilo je pomoć unesrećenima i zatim se vratilo u kamp na oko 5.180 metara nadmorske visine, poznat kao „visoki kamp“. Spasilačke ekipe čekaju odgovarajuće vremenske uslove kako bi pokušale pristup helikopterom, navedeno je u saopštenju Nacionalne službe za parkove.

Portparol službe Skot Kar izjavio je da su vlasti u kontaktu sa troje članova tima koji su se vratili u kamp, ali da dodatne informacije neće biti iznete dok ne bude prikladno. „Ovo je i dalje aktivna situacija. Nacionalna služba za parkove fokusirana je na spasilačke operacije i obaveštavanje članova porodica“, navodi se u zvaničnom izveštaju.

Denali, čiji je vrh na približno 6.190 metara, poznat je po zahtevnim uslovima penjanja i čestim promenama vremena, što često otežava spasilačke intervencije. Prema podacima Nacionalnog parka, tokom godina na prevoju između visokog kampa i Denali prevoja zabeležene su brojne povrede i smrtni slučajevi, uglavnom zbog padova bez osiguranja. Prošlog juna jedan planinar izgubio je život nakon što je pao sa visine od 915 metara tokom penjanja na Zapadni butres.

Ova poslednja nesreća ističe izazove i rizike sa kojima se planinari suočavaju na Denaliju, dok spasilačke ekipe nastavljaju praćenje situacije i pripremaju se za moguću intervenciju čim to dozvole vremenski uslovi.

Svet

Beluge iz Marineland-a stigle u Teksas nakon međunarodne spasilačke misije

Dve beluge, Bertie Bott i Frankie, prešle su preko 2400 kilometara do novog doma u SeaWorld-u San Antonio.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Beluge iz Marineland-a stigle u Teksas nakon međunarodne spasilačke misije

Dve beluge, Bertie Bott i Frankie, prešle su preko 2400 kilometara do novog doma u SeaWorld-u San Antonio.

Međunarodna misija spašavanja beluga

Dve beluge po imenu Bertie Bott i Frankie uspešno su stigle u svoj novi dom, bazen od preko 7,5 miliona litara solane vode u SeaWorld-u San Antonio, Teksas. Ova relokacija je deo veće međunarodne misije koja je organizovana nakon zatvaranja kanadskog tematskog parka Marineland. Steve Aible, potpredsednik za zoološke operacije u SeaWorld-u San Antonio, nije krio svoje oduševljenje. „Jednostavno ne mogu da prestanem da se smejem kada pričam o njima,“ rekao je Aible dok je stajao ispred bazena koji trenutno služi kao privremeni dom za ove životinje teške oko 544 kilograma.

Putešestvije dugo preko 2400 kilometara

Putovanje beluga iz Niagarinih vodopada u Ontario do Teksasa bilo je dugotrajno i zahtevalo je preciznu logistiku. Uključivalo je transport kamionima s ravnim dnom i let avionom za teret. Tokom putovanja, deset čuvara pratilo je beluge, a veterinarski stručnjaci specijalizovani za morske sisare neprestano su nadgledali njihovo stanje. „Ko bi ikada pomislio da će leteti avionom s kitom?“ prisjetio se Aible jednog od najupečatljivijih trenutaka putovanja.

Zatvaranje Marineland-a i budućnost beluga

Marineland je zatvoren za javnost 2024. godine, ali je nastavio da zadrži životinje, navodeći nedostatak resursa za njihovo dalje održavanje. Otprilike godinu dana nakon zatvaranja, park je saopštio da neće imati drugog izbora osim da uspava kitove ukoliko plan relokacije ili dodatno finansiranje ne budu osigurani.

Pročitaj još

Svet

Američki Dom predstavnika usvojio budžet od 95 milijardi dolara za rat u Iranu

Plan uključuje finansiranje rata i strože izborne zakone poznate kao SAVE America Act.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američki Dom predstavnika usvojio budžet od 95 milijardi dolara za rat u Iranu – budžet za rat u Iranu

Plan uključuje finansiranje rata i strože izborne zakone poznate kao SAVE America Act.

Početak procesa usvajanja budžeta

U sredu, Dom predstavnika SAD, vođen republikancima, usvojio je budžetski plan koji predviđa izdvajanje do 95 milijardi dolara za vođenje rata u Iranu, kao i za podršku poljoprivrednicima i implementaciju delova izbornog zakona predsednika Trampa, poznatog kao SAVE America Act. Glasanje je završeno rezultatom 216 naspram 214, pri čemu su svi demokrati i dvoje republikanaca glasali protiv.

Detalji budžetskog plana

Ovaj korak predstavlja početak procesa pomirenja na stranačkoj liniji. Senat takođe treba da odobri rezoluciju koja nalaže odgovarajućim odborima da započnu sa kreiranjem paketa za pomirenje vrednog 95 milijardi dolara. Republikanci su se odlučili za ovaj put jer im omogućava da prevaziđu otpor demokrata u Senatu i odobre finansiranje jednostavnom većinom.

Otpor i izazovi

Rezolucija usmerava Odbor za oružane snage i Obaveštajni odbor Predstavničkog doma da napišu zakonodavstvo koje povećava troškove za do 60 milijardi dolara i 13 milijardi dolara, respektivno. Odbor za poljoprivredu dobio je limit od 12 milijardi dolara, a Administrativni odbor 10 milijardi dolara. Plan se suočava sa velikim preprekama u gornjem domu, gde SAVE America Act već mesecima stagnira.

Pročitaj još

Svet

Iran odgovara na Trampove pretnje: odbrambena doktrina „oko za oko“

Ministar spoljnih poslova Arakči izjavio da će svaki napad na Iran povući čvrst odgovor, uključujući one na infrastrukturu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Iran odgovara na Trampove pretnje: odbrambena doktrina „oko za oko“ – napad u Ormuskom moreuzu

Ministar spoljnih poslova Arakči izjavio da će svaki napad na Iran povući čvrst odgovor, uključujući one na infrastrukturu.

Abas Arakči, ministar spoljnih poslova Irana, izjavio je na društvenoj mreži X da je iranska odbrambena doktrina jasna: oko za oko. Prema njegovim rečima, „bilo kakva agresija na Iran, uključujući i napad na infrastrukturu, izazvaće snažan odgovor“. Ova izjava usledila je nakon što je američki predsednik Donald Tramp zapretio napadima na iranske mostove i elektrane, što je izazvalo pojačane tenzije između dve zemlje.

Odbrambena doktrina „oko za oko“

Ministar Arakči je istakao da napad na Iran neće ostati bez odgovora. On je naglasio da će, prema doktrini „oko za oko“, Iran uzvratiti na svaki oblik agresije. Takođe je upozorio da će svi koji učestvuju ili pružaju podršku takvim napadima biti smatrani legitimnim metama.

Trampove pretnje kao povod za odgovor

Američki predsednik Donald Tramp danas je zapretio da će „svaki put kada Islamska Republika Iran napadne brod u Ormuskom moreuzu, bilo projektilom, dronom ili bilo kojim drugim sredstvom, Sjedinjene Američke Države bombardovati i uništiti jedan most ili elektranu“. Tramp je posebno naglasio da će mete biti i objekti u ili pored iranske prestonice Teherana.

Napad u Ormuskom moreuzu kao centralna tačka

Napad u Ormuskom moreuzu bio je povod za razmenu oštrih izjava. Prema rečima Abasa Arakčija, iranske snage će reagovati u skladu sa postojećom doktrinom. On je dodao da će svi koji doprinose agresiji, bez obzira na vrstu podrške, biti tretirani kao legitimne mete.

Uticaj tenzija na međunarodne odnose

Ovakva razmena pretnji između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dodatno komplikuje situaciju u regionu. S obzirom na ranije napade na brodove u Ormuskom moreuzu, postoji zabrinutost za bezbednost pomorskog saobraćaja i infrastrukture. Obe strane ostaju pri svojim stavovima, a međunarodna javnost pažljivo prati razvoj situacije.

Pročitaj još

U Trendu