Connect with us

Svet

Cene paradajza u Sjedinjenim Državama porasle za gotovo 40% tokom godine

Prema zvaničnim podacima, poskupljenje povezano sa carinama, vremenskim nepogodama i međunarodnim dešavanjima

Published

on

pexels-photo-4173323

Prema zvaničnim podacima, poskupljenje povezano sa carinama, vremenskim nepogodama i međunarodnim dešavanjima

Cene paradajza u Sjedinjenim Američkim Državama zabeležile su značajan rast u poslednjih godinu dana, prema podacima američkih federalnih institucija. Do aprila 2026. godine, prosek cena paradajza dostigao je 2,69 dolara po funti, što predstavlja rekordni iznos i gotovo 40% više u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Za poređenje, ukupni troškovi hrane porasli su za 17% u istom periodu.

Jedan od glavnih faktora rasta cena je uvođenje carina na uvoz paradajza iz Meksika. Sjedinjene Države su u julu prošle godine uvele carinu od 17% na meksički paradajz, nakon povlačenja iz tridesetogodišnjeg trgovinskog sporazuma koji je omogućavao bescarinski uvoz ovog proizvoda. Prema rečima stručnjaka iz agroindustrije, ova odluka je imala pozitivan efekat na domaće proizvođače, ali je dovela do povećanja troškova za krajnje potrošače.

Prema zvaničnim podacima, iznos prikupljenih carina na paradajz porastao je sa 16.424 dolara u 2024. godini na skoro 4,6 miliona dolara. U 2025. godini, oko 90% uvoza paradajza u SAD dolazilo je iz Meksika. Stručnjaci ukazuju da svaka promena u trgovinskoj politici ima veliki uticaj na snabdevanje, s obzirom na to da SAD u velikoj meri zavise od uvoza iz Meksika.

Pored trgovinskih mera, loši vremenski uslovi i bolesti useva su takođe negativno uticali na proizvodnju paradajza u Meksiku i na Floridi, što je dodatno smanjilo količine dostupne na tržištu. Prema izjavama stručnjaka za lanac snabdevanja, aktuelna situacija je specifična, jer se nestašica beleži kod paradajza, dok drugih vrsta povrća ima dovoljno.

Dodatni faktor koji doprinosi rastu cena su međunarodni događaji, uključujući konflikt u Iranu, koji je uticao na rast cena nafte i time povećao troškove transporta hrane, uključujući i paradajz. Paradajz se često prevozi u rashlađenim kamionima, pa povećanje cene goriva dodatno opterećuje krajnju cenu proizvoda.

Prema analitičarima iz prehrambene industrije, kombinacija ovih faktora dovela je do trenutne situacije na tržištu, dok potrošači nastavljaju da se suočavaju sa višim troškovima za osnovne prehrambene proizvode.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Pet ekonomskih pokazatelja ukazuje na pritisak na američke potrošače

Prema ekonomskim analizama, američka domaćinstva suočavaju se sa jačim finansijskim izazovima zbog inflacije i rasta cena

Published

on

By

Prema ekonomskim analizama, američka domaćinstva suočavaju se sa jačim finansijskim izazovima zbog inflacije i rasta cena

Američki potrošači, koji tradicionalno predstavljaju ključni pokretač ekonomske aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, suočavaju se sa rastućim finansijskim pritiscima, pokazuju poslednje ekonomske analize. Prema dostupnim podacima, inflacija je na najvišem nivou u poslednje tri godine, što posebno utiče na domaćinstva sa nižim i srednjim prihodima.

Potrošnja građana čini oko 70% ukupne ekonomske aktivnosti u SAD, a stručnjaci upozoravaju da bi nastavak rasta cena, naročito energenata, mogao dovesti do smanjenja kupovne moći i promena u potrošačkom ponašanju. Prema izjavama iz sektora finansijskih usluga, troškovi goriva predstavljaju redovan izdatak za većinu domaćinstava, što dodatno otežava planiranje budžeta u uslovima povišene inflacije.

Ekonomisti navode da su niske i srednje plate najviše pogođene, jer ova domaćinstva veći deo prihoda troše na osnovne potrepštine kao što su hrana i energenti. Iako ukupna potrošnja potrošača i dalje beleži rast, postoje naznake da bi takav trend mogao biti kratkotrajan ukoliko se ekonomski uslovi ne promene. Finansijski pokazatelji sugerišu da rast plata ne prati tempo inflacije, što dovodi do realnog pada kupovne moći.

Uprkos izazovima, pojedina domaćinstva i dalje uspevaju da održavaju stabilnu finansijsku situaciju, delom zahvaljujući povoljnim kretanjima na berzi i dobrim rezultatima korporacija. Međutim, rast bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu iznosio je 1,6% na godišnjem nivou, što stručnjaci ocenjuju kao umereno. Ekonomisti upozoravaju da bi ograničen rast prihoda u odnosu na cene mogao uticati na potrošačke navike u narednom periodu.

Analitičari prate pet ključnih ekonomskih signala, među kojima su kretanje inflacije, rast plata, potrošačka potrošnja, štednja i stanje na tržištu rada. Prema izveštajima, inflacioni indeksi kao što su indeks potrošačkih cena i indeks lične potrošnje pokazuju da prihodi u mnogim domaćinstvima zaostaju za rastom cena. To znači da je realna vrednost plata smanjena, te da domaćinstva raspolažu sa manje sredstava za svakodnevne troškove.

Prema navodima ekonomskih eksperata, ukoliko se trenutni trendovi nastave, očekuje se da će američki potrošači biti primorani na dodatne finansijske prilagodbe. Stručnjaci ističu da bi nastavak rasta cena energenata i osnovnih potrepština mogao imati dugoročan uticaj na ekonomski oporavak i stabilnost domaćinstava.

Pročitaj još

Svet

Sastanak o sporazumu sa Iranom u Beloj kući završen bez konačne odluke

Američki predsednik i savetnici za nacionalnu bezbednost razmatrali okvir produženja primirja, bez potvrde o potpisivanju

Published

on

By

Američki predsednik i savetnici za nacionalnu bezbednost razmatrali okvir produženja primirja, bez potvrde o potpisivanju

Sastanak američkog predsednika Donalda Trampa sa savetnicima za nacionalnu bezbednost, održan danas u Situacionoj sobi Bele kuće, završen je posle dva sata bez donošenja konačne odluke o sporazumu sa Iranom, saopštio je visoki zvaničnik administracije. Prema navodima izvora, okvir sporazuma kojim bi se produžilo primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana za 60 dana je blizu, ali pojedina pitanja, uključujući odmrzavanje iranskih sredstava, ostaju otvorena za dalje razmatranje.

U zvaničnoj izjavi je saopšteno da su tokom sastanka razmatrani detalji eventualnog produženja primirja i pokretanja novih pregovora o iranskom nuklearnom programu. Portparol nije želeo da komentariše da li je predsednik Tramp doneo odluku o potpisivanju preliminarnog sporazuma sa Iranom.

Predsednik Tramp je ranije danas, u objavi na društvenoj mreži, najavio održavanje sastanka i istakao ključne zahteve Sjedinjenih Američkih Država – da Iran nikada ne sme imati nuklearno oružje ili bombu, da Ormuski moreuz mora biti odmah otvoren za neograničen brodski saobraćaj bez putarina, kao i da će zahtevati uklanjanje svih vodenih mina na tom plovnom putu. Takođe je naveo da će biti zahtevano otkopavanje “nuklearne prašine” iz urušenih iranskih skloništa od strane američkih vlasti.

Situaciona soba, u kojoj je održan sastanak, nalazi se u prizemlju Zapadnog krila Bele kuće i koristi se za upravljanje obaveštajnim podacima, a njome upravljaju zaposleni u Savetu za nacionalnu bezbednost. Dodatne informacije o daljim koracima u vezi sa sporazumom sa Iranom očekuju se nakon što budu razmotrena preostala sporna pitanja.

Pročitaj još

Svet

Privremeno oslobađanje državljanina Južne Amerike iz pritvora tokom epidemije ebole u Kongu

Američke imigracione vlasti potvrdile su privremeno puštanje osobe čija je deportacija bila predviđena, nakon proglašenja zdravstvene vanredne situacije od strane SZO

Published

on

By

Američke imigracione vlasti potvrdile su privremeno puštanje osobe čija je deportacija bila predviđena, nakon proglašenja zdravstvene vanredne situacije od strane SZO

Imigracione i carinske službe Sjedinjenih Američkih Država (ICE) privremeno su oslobodile državljanina Južne Amerike, Hosea Jugar-Kruza, koji je bio u procesu deportacije u Demokratsku Republiku Kongo, saopštili su njegovi advokati u petak. Jugar-Kruz je prvobitno pritvoren nakon što je prešao američku granicu u julu 2024. godine. Šest meseci kasnije, imigracioni sudija je zaključio da bi, ukoliko bude vraćen u domovinu, mogao biti izložen mučenju, te je odlučeno da ne može biti deportovan u tu zemlju.

Nadležne službe su nastavile sa njegovim pritvorom do kraja decembra 2025. godine, kada je savezni sudija presudio da takva detencija nije zakonita. Međutim, Jugar-Kruz je ponovo uhapšen u aprilu, nakon što je Kongo pristao da ga prihvati. Dana 17. maja, dok je još boravio u pritvoru u Iovi, Svetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju ebole u Kongu i Ugandi za zdravstvenu vanrednu situaciju. Prema podacima SZO objavljenim u sredu, registrovano je više od 1.000 sumnjivih ili potvrđenih slučajeva i preko 240 smrtnih ishoda povezanih sa epidemijom.

Advokati Jugar-Kruza naveli su u saopštenju da je Ministarstvo za unutrašnju bezbednost pre izbijanja epidemije, uprkos protestima u Minesoti i Iovi, odbijalo da obustavi deportaciju ili razmotri mogućnost preseljenja u treću zemlju radi bezbednosti svog klijenta. Oni su istakli da je status žrtve mučenja dodatno otežao njegov položaj, posebno u kontekstu pogoršanja zdravstvene situacije u zemlji porekla.

Imigracione vlasti nisu dale komentar na upite međunarodnih medija povodom ovog slučaja. Prema navodima advokata, odluka o privremenom puštanju Jugar-Kruza doneta je nakon što je zdravstvena kriza u regionu privukla pažnju javnosti i relevantnih institucija. Nije poznato da li će deportacija biti trajno obustavljena ili će slučaj biti ponovo razmatran po okončanju vanredne situacije.

Epidemije ebole u centralnoafričkim državama predstavljaju značajnu pretnju po javno zdravlje, a međunarodne organizacije redovno upozoravaju na rizike povezane sa povratkom ili deportacijom osoba u pogođena područja. Slučaj Jugar-Kruza dodatno je ukazao na kompleksnost migracionih procedura u situacijama kada se ljudska prava preklapaju sa globalnim zdravstvenim izazovima.

Pročitaj još

U Trendu