Connect with us

Svet

Cene nafte porasle na evropskim berzama nakon tenzija između SAD i Irana

Investitori analiziraju posledice novih napada, a evropski indeksi beleže pad

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay.com

Investitori analiziraju posledice novih napada, a evropski indeksi beleže pad

Cene nafte na evropskim berzama danas su porasle, pri čemu se nafta Brent prodaje po ceni blizu 86 dolara (oko 9.353 dinara) za barel, usled zabrinutosti investitora zbog novog talasa napada Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Prema poslednjim podacima, evropski berzanski indeksi su u padu: nemački DAX je smanjen za 0,94 odsto, francuski CAC 40 za 0,33 odsto, britanski FTSE 100 za 0,6 odsto, a moskovski MOEX za 1,79 odsto.

Na valutnom tržištu Foreks, evro se danas razmenjuje po kursu od 1,14303 dolara. Cena zlata pala je na 4.028,68 dolara (oko 437.899 dinara) za trojsku uncu, dok je cena pšenice porasla na 6,4546 dolara (oko 702 dinara) za bušel. Investitori u Evropi prate i najnovije podatke o zaradi holandskog proizvođača čipova ASML, industrijskoj proizvodnji u evrozoni i inflaciji u Španiji.

Na američkom tržištu, indeks Dau Džons je na zatvaranju berzi u utorak porastao za 0,02 odsto na 52.508,27 poena, S&P 500 za 0,38 odsto na 7.543,59 poena, a Nasdak za 0,9 odsto na 26.107,01 poen. U narednim danima očekuje se objavljivanje podataka o prometu u maloprodaji, industrijskoj proizvodnji, kao i nedeljni broj zahteva za pomoć nezaposlenima. Takođe, biće predstavljeni kvartalni rezultati velikih kompanija, uključujući Netfliks i TSMC.

Zvanične institucije najavile su da će u petak biti objavljeni konačni podaci o inflaciji u evrozoni za jun, što može uticati na buduće odluke Evropske centralne banke. „Tržište pažljivo prati posledice aktuelnih geopolitičkih događaja i ekonomske pokazatelje“, navedeno je u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Svet

Izveštaj nadzorne grupe o angažovanju zapadnih influensera na sahrani iranskog lidera

Nadzorna grupa navodi da su stotine blogera i influensera pozvane da promovišu propagandu tokom događaja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nadzorna grupa navodi da su stotine blogera i influensera pozvane da promovišu propagandu tokom događaja

Medijska nadzorna grupa HonestReporting objavila je izveštaj u kojem tvrdi da je iranska vlada angažovala oko četiri stotine zapadnih blogera i influensera tokom jednonedeljne sahrane bivšeg vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija. Prema navodima iz izveštaja, cilj kampanje bio je prikazivanje domaće snage režima i uticaj na zapadnu publiku, uz istovremeno prikrivanje navoda o kršenju ljudskih prava.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova prenelo je ove nalaze i istaklo da je važno da javnost zna ko oblikuje sadržaj na društvenim mrežama. U izveštaju HonestReporting-a, neki od istaknutih zapadnih influensera, poput Maksa Blumentala, optuženi su da su koristili svoj pristup događaju za širenje antiameričkih stavova i prikazivanje Islamske Republike u pozitivnom svetlu. Navodi se i da je američka aktivistkinja Kala Volš učestvovala u propagandnim filmovima i skandiranju protiv Sjedinjenih Američkih Država.

Nadzorna grupa tvrdi da su pojedini influenseri, umesto objektivnog izveštavanja, aktivno učestvovali u kampanji koju je organizovala iranska vlada. U izveštaju se navodi i da su neki od njih otvoreno pozivali na uništenje sopstvenih matičnih zemalja.

„Dezinformacije ostaju dezinformacije, čak i uz profesionalno osvetljenje“, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova. Zvaničnici ističu da će nastaviti da prate aktivnosti na društvenim mrežama i informisati javnost o izvorima informacija koje se plasiraju tokom ovakvih događaja.

Izveštaj HonestReporting-a izazvao je pažnju zbog navoda o organizovanoj propagandi i ulozi zapadnih internet ličnosti tokom zvaničnih događaja u Iranu, a pažnja javnosti sada je usmerena na detaljniju analizu ovih aktivnosti.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države sankcionisale više od 50 entiteta povezanih sa iranskom brodarskom mrežom

Američke vlasti proširile sankcije kao odgovor na napade u Ormuskom moreuzu, ciljajući finansijsku mrežu Mohameda Hoseina Šamhanija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američke vlasti proširile sankcije kao odgovor na napade u Ormuskom moreuzu, ciljajući finansijsku mrežu Mohameda Hoseina Šamhanija

Sjedinjene Američke Države pokrenule su opsežnu akciju protiv mreže zaobilaženja sankcija povezane sa Mohamedom Hoseinom Šamhanijem, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Više od 50 pojedinaca, entiteta i brodova dodatno je stavljeno na crnu listu, kao deo odgovora na povećani broj napada na komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu.

Prema navodima američkih zvaničnika, Šamhanijeva mreža predstavlja ključnu logističku i finansijsku podršku iranskom izvozu nafte, čime režim ostvaruje značajne prihode dok iransko stanovništvo trpi ekonomske posledice. Ova mreža koristi sofisticirane metode prikrivanja, uključujući ofšor kompanije i saradnju sa iranskim i stranim državljanima, kako bi nastavila trgovinu uprkos postojećim međunarodnim merama.

Američki zvaničnici ističu da je cilj ove akcije presecanje tokova novca koji omogućavaju finansiranje aktivnosti iranskog režima. ‘Sjedinjene Američke Države će iskoristiti sve alate koji su nam na raspolaganju kako bi režim pozvale na odgovornost za njegove postupke’, navedeno je u zvaničnoj izjavi.

Ove sankcije deo su šire strategije Vašingtona da destabilizuju kapacitete iranskog režima za finansiranje i organizaciju aktivnosti koje ugrožavaju bezbednost u regionu. Istraga i nadzor nad sprovođenjem mera biće nastavljeni, poručili su američki predstavnici.

Pročitaj još

Svet

Engleska i Argentina u polufinalu Svetskog prvenstva, istorijsko rivalstvo ponovo u fokusu

Meč između Engleske i Argentine u polufinalu Svetskog prvenstva privukao pažnju zbog dugotrajnog sportskog i političkog rivalstva, potvrđuju međunarodni izveštaji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Meč između Engleske i Argentine u polufinalu Svetskog prvenstva privukao pažnju zbog dugotrajnog sportskog i političkog rivalstva, potvrđuju međunarodni izveštaji

Fudbalska reprezentacija Engleske suočiće se sa Argentinom u polufinalu Svetskog prvenstva 2026. godine, u utakmici koja se smatra jednom od najznačajnijih ovogodišnjeg turnira. Susret će biti održan u Atlanti, a očekuje se da će biti posebno emotivan s obzirom na istoriju sportskog i političkog rivalstva dve zemlje, navode međunarodni mediji.

U ovom duelu, Lionel Mesi će po prvi put u svojoj karijeri igrati protiv Engleske, dok će na drugoj strani nastupiti engleski rekorder po broju golova Hari Kejn, kao i jedan od najzapaženijih igrača turnira, Džud Belingem. Atmosfera u Atlanti je dan uoči utakmice bila izuzetno napeta, a brojni argentinski navijači okupili su se sa zastavama koje prikazuju ostrva poznata kao Foklandska (po britanskoj terminologiji) ili Malvinas (po argentinskoj), što dodatno naglašava politički aspekt rivalstva.

Prethodni susreti ove dve reprezentacije često su obeleženi nezaboravnim momentima, ali njihovo rivalstvo prevazilazi granice sporta. Odnosi između Engleske i Argentine ostaju složeni zbog pitanja suvereniteta nad pomenutim ostrvima u Atlantskom okeanu. Ova teritorija, poznata u Ujedinjenom Kraljevstvu kao Foklandska ostrva, a u Argentini kao Malvinas, bila je povod za oružani sukob 1982. godine, nakon čega su diplomatski odnosi ostali napeti.

Iako je utakmica prvenstveno sportski događaj, izveštaji ističu da se istorijski događaji i dalje odražavaju na odnose među navijačima i nacionalnim timovima. Prethodni mečevi između Engleske i Argentine, kao što su oni sa Svetskih prvenstava 1986. i 1998. godine, često se povezuju sa političkim tenzijama i kontroverznim momentima na terenu.

Uoči ovogodišnjeg polufinala, brojni navijači i analitičari podsećaju na značaj ovih susreta za oba naroda. Međutim, tokom aktuelnog turnira svi zvanični predstavnici obe reprezentacije pozivaju na fer i sportsko nadmetanje, ističući važnost poštovanja protivnika. Organizatori i lokalne vlasti u Atlanti preduzeli su dodatne mere bezbednosti, imajući u vidu poseban značaj ove utakmice.

Očekuje se da će ishod ovog susreta imati odjek ne samo u sportskim, već i u širim društvenim i političkim krugovima. Ipak, oba tima naglašavaju da je sportski rezultat u fokusu, dok se istorijske tenzije uglavnom pojavljuju kroz simboliku i navijačke poruke.

Pročitaj još

U Trendu