Connect with us

Svet

Cene goriva u SAD dostigle najviši nivo od početka sukoba u Iranu

Prema podacima američkog auto-moto saveza, prosečna cena benzina porasla zbog uticaja rata i zastoja pregovora

Published

on

pexels-photo-4744710

Prema podacima američkog auto-moto saveza, prosečna cena benzina porasla zbog uticaja rata i zastoja pregovora

Prosečna cena galona benzina u Sjedinjenim Američkim Državama dostigla je 4,18 dolara u utorak, što predstavlja najviši nivo od početka sukoba na Bliskom istoku, prema podacima američkog auto-moto saveza (AAA). Od izbijanja sukoba 28. februara, cena benzina porasla je za 1,20 dolara po galonu, dok je u poslednja 24 časa zabeležen rast od gotovo 7 centi.

Ovaj najnoviji rast cena usledio je nakon kratkog perioda stabilizacije, kada su cene blago pale posle prethodnog maksimuma od 4,17 dolara zabeleženog 9. aprila. U tom periodu, Sjedinjene Države i Iran su započeli pregovore o mogućem okončanju sukoba, a postignut je i dvonedeljni prekid vatre 8. aprila, koji je kasnije produžen, prema izveštajima sa lica mesta.

Međutim, u poslednjim danima došlo je do usporavanja pregovora, što je umanjilo očekivanja o brzom rešenju sukoba i dovelo do novog rasta cena nafte. Nafta čini oko 51% ukupne cene benzina u SAD, što je ključni faktor u formiranju krajnje potrošačke cene. U utorak su cene Brent nafte, koja se koristi kao međunarodni reper, iznosile oko 111 dolara po barelu, dok je West Texas Intermediate, američki reper, bio nešto ispod 100 dolara po barelu.

Petrohemijski analitičar Patrick De Haan izjavio je da je glavna pomorska ruta, Moreuz Hormuz, i dalje zatvorena i da nema jasnog plana za njeno ponovno otvaranje. Prema njegovim rečima, pregovori su praktično zaustavljeni, što je dovelo do postepenog povratka cena nafte na prethodne nivoe.

Portparolka Bele kuće Karoline Leavitt izjavila je da je predsednik Sjedinjenih Država održao sastanak sa nacionalnim bezbednosnim timom kako bi razmotrio predlog Irana o eventualnom otvaranju Moreuza Hormuz uz odlaganje nuklearnih pregovora. Leavitt je precizirala da administracija u ovom trenutku nije donela odluku o prihvatanju tog predloga.

Stanovnici nekoliko saveznih država, uključujući Mičigen, Viskonsin, Ilinois i Indijanu, mogli bi se suočiti sa dodatnim povećanjem cena goriva zbog lokalnih problema sa rafinerijama, poput nedavne obustave rada usled nestanka električne energije. Za sada nije poznato kada bi se situacija na tržištu goriva mogla stabilizovati, a dalji tok pregovora između SAD i Irana ostaje neizvestan.

Cene goriva u SAD su pod snažnim uticajem globalnih dešavanja na Bliskom istoku, a svako usporavanje pregovora ili prekid vatre ima direktan uticaj na tržište energenata. Analitičari ukazuju da će stabilizacija cena zavisiti od napretka u pregovorima i rešavanja logističkih izazova u transportu nafte.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Apelacioni sud poništio obaveznu ICE politiku zadržavanja iz perioda administracije Donalda Trampa

Sud iz Njujorka odbacio politiku obaveznog pritvora za migrante, što potvrđuju sudski dokumenti; pravni sporovi i dalje traju u više okruga

Published

on

By

Sud iz Njujorka odbacio politiku obaveznog pritvora za migrante, što potvrđuju sudski dokumenti; pravni sporovi i dalje traju u više okruga

Federalni apelacioni sud iz Njujorka odbacio je 28. aprila 2026. godine politiku administracije Donalda Trampa koja je predviđala obavezni pritvor za veliki broj migranata koje američke vlasti pokušavaju da deportuju, uključujući i osobe koje su godinama živele na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država. Ovu odluku doneo je panel sudija iz Drugog okružnog apelacionog suda, navodeći da se radi o najširem mandatu obaveznog pritvora bez mogućnosti kaucije za milione stranih državljana u istoriji zemlje.

Sud je u obrazloženju presude naveo da bi tumačenje administracije Trampa značajno opteretilo postojeći sistem pritvora za migrante, koji je već suočen sa prenapučenošću, i moglo bi da dovede do pritvaranja velikog broja ljudi, razdvajanja porodica i poremećaja u zajednicama. Prema navodima iz sudske odluke, takva praksa bi imala ozbiljne posledice po društvo i infrastrukturu za pritvor migranata.

Odluka suda iz Njujorka stvorila je pravne nesuglasice na saveznom nivou, jer su u isto vreme apelacioni sudovi u Luizijani (Peti krug) i Misuriju (Osmi krug) ranije podržali tumačenje administracije Donalda Trampa o obaveznom pritvoru. Većina sudova širom zemlje proglasila je ovu politiku nezakonitom, dok su sudovi u pomenuta dva okruga izneli suprotan stav.

Ova pravna razilaženja ukazuju na različita tumačenja zakona o imigraciji u različitim delovima Sjedinjenih Američkih Država, što može dovesti do daljih postupaka pred višim sudskim instancama, uključujući i Vrhovni sud SAD.

Sudija iz Drugog okružnog apelacionog suda je u obrazloženju naveo da bi masovno pritvaranje migranata bez prava na razmatranje kaucije predstavljalo značajan presedan u američkom pravosuđu. Administracija Donalda Trampa je ovu politiku branila kao meru za efikasnije sprovođenje zakona o imigraciji, dok su protivnici ukazivali na moguće negativne posledice po porodice i zajednice migranata.

Odluka iz Njujorka sada otvara mogućnost za različit tretman migranata u zavisnosti od regiona Sjedinjenih Država, dok se ne donese konačna presuda na saveznom nivou.

Pročitaj još

Svet

Pokušaji atentata na američke predsednike od Džeksona do Trampa obeležili istoriju SAD

FBI i Tajna služba sprovode istrage nakon više neuspelih napada, poznati slučajevi iz poslednjih decenija

Published

on

By

FBI i Tajna služba sprovode istrage nakon više neuspelih napada, poznati slučajevi iz poslednjih decenija

Od osnivanja Sjedinjenih Američkih Država, četiri aktuelna predsednika su ubijena – Abraham Linkoln 1865, Džejms A. Garfild 1881, Vilijam Mekinli 1901. i Džon F. Kenedi 1963. godine. Međutim, brojni drugi predsednici preživeli su pokušaje atentata, a poslednji u nizu je slučaj Donalda Trampa, koji je 25. aprila 2026. godine hitno izveden sa dobrotvorne večere u Vašingtonu, kada je naoružani napadač pokušao da upadne na događaj u istom hotelu gde je Ronald Regan ranjen 1981. godine.

Jedan od najsvežijih primera dogodio se 13. jula 2024. godine u Batleru, Pensilvanija, gde je tadašnji predsednički kandidat Donald Tramp ranjen u uvo tokom predizbornog skupa. Napadač, dvadesetogodišnji Tomas Metju Kruks, ubijen je od strane snajperiste Tajne službe nakon što je otvorio vatru sa krova. Bivši načelnik vatrogasne jedinice, Kori Komperatore (50), poginuo je, dok su dve osobe teško ranjene. FBI je u novembru 2025. godine saopštio da je Kruks delovao sam.

Nekoliko meseci kasnije, 15. septembra 2024, još jedan pokušaj atentata na Trampa sprečen je kada je Rajan Rut uhapšen sa puškom u žbunju ispred golf terena na Floridi. Rut je osuđen na doživotni zatvor.

Pokušaji su obeležili i predsednički mandat Džordža V. Buša. Tokom govora u Gruziji 10. maja 2005. godine, bomba je bačena na Binjskog predsednika, ali nije eksplodirala. Napadač Vladimir Arutjunjan je na kraju osuđen na doživotni zatvor. Godine 2008, Buš je izbegao i pokušaj napada cipelom tokom konferencije za štampu u Bagdadu.

Ronald Regan je 30. marta 1981. godine ranjen u hotelu u Vašingtonu kada je Džon Hinkli Mlađi ispalio šest metaka. Reganov sekretar za štampu Džejms Bredi teško je povređen, a još dvoje ljudi ranjeno. Hinkli je kasnije pušten iz psihijatrijske ustanove pod uslovima federalnog suda.

Jedan od zabeleženih slučajeva dogodio se i 1975. godine, kada je Linet From pokušala da puca u predsednika Džeralda Forda ispred zgrade kalifornijske skupštine. Incidenti pokušaja atentata na predsednike SAD bili su predmet detaljnih istraga, a zvaničnici ističu da se bezbednosne mere neprestano unapređuju kako bi zaštita bila na najvišem nivou.

“Istraga je u toku”, saopštili su iz FBI i Tajne službe nakon poslednjih incidenata.

Pročitaj još

Svet

Američki vojnik negira optužbe za korišćenje poverljivih informacija tokom operacije u Venecueli

Federalni sud u Njujorku potvrdio podizanje optužnice; slučaj izazvao pažnju zbog upotrebe insajderskih informacija na tržištima predviđanja

Published

on

By

Federalni sud u Njujorku potvrdio podizanje optužnice; slučaj izazvao pažnju zbog upotrebe insajderskih informacija na tržištima predviđanja

Američki vojnik specijalnih snaga izjasnio se da nije kriv pred saveznim sudom u Njujorku po optužbama da je koristio poverljive informacije tokom operacije koja je dovela do hapšenja bivšeg predsednika Venecuele Nikolasa Madura. Prema navodima tužilaštva, Gannon Ken Van Dyke (38), optužen je za zloupotrebu poverljivih podataka u lične svrhe, krađu neobjavljenih informacija, prevaru sa robama, elektronsku prevaru i nezakonitu finansijsku transakciju.

Prema izveštajima, Van Dyke je navodno ostvario dobit od više od 400.000 dolara na tržištu predviđanja Polymarket, kladeći se na ishod smene Madura sa vlasti pre nego što je vest o operaciji postala javna. Savezni istražitelji tvrde da je Van Dyke, kao narednik američke vojske, uložio više od 33.000 dolara na ovom tržištu u satima nakon što je predsednik SAD najavio Madurovo hapšenje.

Slučaj je privukao pažnju u trenutku kada tržišta predviđanja, koja omogućavaju trgovinu ili klađenje na različite događaje, postaju predmet pojačane regulatorne kontrole zbog zabrinutosti u vezi sa mogućom zloupotrebom insajderskih informacija. Nadležni organi razmatraju dodatne mere regulacije kako bi se sprečile slične situacije u budućnosti.

Administracija tadašnjeg predsednika SAD podržavala je širenje tržišta predviđanja. Prema dostupnim informacijama, najstariji sin predsednika bio je savetnik za platforme Polymarket i Kalshi, a takođe i investitor u Polymarket. Takođe je najavljeno pokretanje nove platforme za predviđanja pod nazivom Truth Predict.

Na fotografijama sa lica mesta, Van Dyke je viđen u pratnji svojih advokata ispred federalnog suda. Tužioci navode da je bio uključen u planiranje i realizaciju operacije koja je rezultirala hapšenjem Madura, ali precizni detalji nisu izneti u javnost. Tokom sudskog procesa, Van Dyke je negirao krivicu po svim tačkama optužnice.

Sudski postupak se nastavlja, a nadležne institucije i dalje istražuju sve aspekte slučaja. Javnost i stručnjaci za bezbednost prate razvoj situacije, dok se istovremeno vode rasprave o potrebi za strožom regulacijom tržišta predviđanja kako bi se sprečila zloupotreba poverljivih informacija.

Pročitaj još

U Trendu