Connect with us

Svet

Cena nafte Brent porasla iznad 118 dolara zbog napada na Bliskom istoku

Berzanski podaci pokazuju značajan rast cena energenata nakon napada na energetska postrojenja, a istraga o šteti je u toku

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Berzanski podaci pokazuju značajan rast cena energenata nakon napada na energetska postrojenja, a istraga o šteti je u toku

Cena nafte Brent premašila je 118 dolara po barelu danas oko 10.30 časova, usled velike neizvesnosti na svetskom tržištu nakon napada na energetska postrojenja na Bliskom istoku. Prema dostupnim podacima, cena je porasla za 10,21 odsto i iznosi 118,760 dolara po barelu.

Pored toga, evropski gasni fjučersi na berzi u Amsterdamu zabeležili su skok od 35 odsto u jednom trenutku, a njihova cena je više nego udvostručena u poređenju sa periodom pre aktuelnih sukoba u regionu.

Nagli rast cena energenata povezan je sa širenjem sukoba na Bliskom istoku, posebno u regionu Persijskog zaliva, čime su ugrožene ključne proizvodne i izvozne tačke. Napad na LNG postrojenje u Kataru izazvao je posebnu zabrinutost zbog prijavljene velike štete, što dodatno utiče na globalno tržište gasa.

Kako je saopšteno, na meti su se našli i energetski objekti u Saudijskoj Arabiji. Rafinerija Samref u gradu Janbu, koju zajednički poseduju kompanije Aramko i Ekson mobajl, pogođena je dronom, dok su saudijske vlasti presrele balističku raketu usmerenu ka istoj luci. Ovo je prvi put da je tokom aktuelnog sukoba pogođen objekat na Crvenom moru, što dodatno komplikuje logistiku snabdevanja energentima.

Kako se navodi, kompanija Aramko je povećala transport sirove nafte sa istočnih polja ka zapadnim terminalima, sa ciljem održavanja izvoza ka Evropi, gde rafinerije poput Samrefa igraju ključnu ulogu u snabdevanju dizel gorivom.

“Istraga je u toku i nadležni prate razvoj situacije na terenu”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Finska devetu godinu zaredom najsrećnija zemlja sveta, Srbija na 30. mestu

Centar za istraživanje blagostanja saopštio rezultate najnovijeg izveštaja o globalnoj sreći, Srbija ostvarila najbolji plasman do sada

Published

on

By

Centar za istraživanje blagostanja saopštio rezultate najnovijeg izveštaja o globalnoj sreći, Srbija ostvarila najbolji plasman do sada

Finska je i ove godine proglašena za najsrećniju zemlju na svetu, deveti put uzastopno, prema najnovijem Izveštaju o svetskoj sreći koji je objavio Centar za istraživanje blagostanja sa Univerziteta u Oksfordu. Izveštaj pruža uvid u nivo zadovoljstva i percipirani kvalitet života građana u 147 država širom sveta.

Na drugom mestu nalazi se Island, dok su treća, četvrta i peta Danska, Kostarika i Švedska. Prvih deset zatvaraju Norveška, Holandija, Izrael, Luksemburg i Švajcarska. Na samom dnu liste nalazi se Avganistan.

Srbija je na ovogodišnjoj listi zauzela 30. poziciju, što predstavlja njen najbolji rezultat od kada se ovo istraživanje sprovodi. Najlošiji plasman Srbija je imala 2011. godine, kada je bila na 118. mestu, a od tada je u stalnom usponu.

Prema navodima iz izveštaja, Srbija se među analiziranim faktorima najviše istakla po pitanju takozvane društvene podrške, gde zauzima osmo mesto na svetu. Ovaj indikator meri spremnost rođaka i prijatelja da pruže pomoć u slučaju potrebe.

Izveštaj takođe navodi da se među zemljama bivše Jugoslavije najbolje rangirala Slovenija, koja je na 18. mestu. Bosna i Hercegovina zauzela je 47. poziciju, Crna Gora je na 60, Hrvatska na 70, dok je Severna Makedonija na 82. mestu.

“Društvena podrška definiše se kao odgovor na pitanje: ‘Ako ste bili u nevolji, da li imate rođake ili prijatelje na koje možete računati da vam pomognu kad god vam zatrebaju, ili ne’,” navodi se u izveštaju Centra za istraživanje blagostanja.

Zvanične institucije ističu da su rezultati ovogodišnjeg izveštaja pokazatelj napretka Srbije na listi, sa posebnim naglaskom na jačanje društvenih veza i opšteg zadovoljstva građana.

Pročitaj još

Svet

Istraga smrti influenserke u Sloveniji: bivši partner osumnjičen nakon novih saznanja

Tužilaštvo u Gracu vodi istragu, osumnjičeni u pritvoru u Austriji, obdukcija nije utvrdila tačno vreme smrti

Published

on

By

Tužilaštvo u Gracu vodi istragu, osumnjičeni u pritvoru u Austriji, obdukcija nije utvrdila tačno vreme smrti

Austrijska influenserka Štefani Pjeper (32) pronađena je mrtva u kovčegu zakopanom u šumi u Sloveniji, a njen bivši partner, Patrik M. (31), nalazi se u istražnom pritvoru u Austriji. Prema policijskim izvorima, mlada žena nestala je 23.11.2025, a nekoliko dana kasnije otkriveno je da je ubijena.

Obdukcija je pokazala da je Pjeper imala teške povrede po licu, dok je uzrok smrti još nije precizno utvrđen. Postoji sumnja da je žrtva možda bila živa u trenutku kada je stavljena u kovčeg i zakopana. “Obdukcija nije mogla nedvosmisleno da utvrdi kada je mlada žena umrla. Sasvim je moguće da je još bila živa kada su je stavili u kovčeg. Jednako je moguće da je pre toga ubijena gušenjem”, izjavio je portparol Državnog tužilaštva u Gracu, dr Kristijan Krošl.

Prema navodima iz istrage, osumnjičeni je tokom saslušanja rekao da je tokom susreta došlo do svađe, nakon čega je pokušao da spreči Pjeper da se povredi, uhvativši je za vrat. Međutim, medicinski nalazi ne potvrđuju u potpunosti njegovu verziju događaja. Nakon incidenta, osumnjičeni je prevezao telo u kovčegu u Sloveniju i tamo ga zakopao.

Branilac osumnjičenog navodi da je on u vreme događaja bio pod uticajem kokaina, ali rezultati toksikoloških analiza još nisu dostupni. Suđenje je u pripremi, a u slučaju osude osumnjičenom preti doživotna kazna zatvora.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija i Island potpisali partnerstvo o bezbednosti i odbrani u Briselu

Predstavnice EU i Islanda dogovorile strateški okvir saradnje, proširena podrška Ukrajini i jačanje regionalne bezbednosti

Published

on

By

Predstavnice EU i Islanda dogovorile strateški okvir saradnje, proširena podrška Ukrajini i jačanje regionalne bezbednosti

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas i ministarka spoljnih poslova Islanda Torgerdur Katrin Gunarsdotir potpisale su danas u Briselu Partnerstvo za bezbednost i odbranu između EU i Islanda. Potpisivanjem ovog dokumenta saradnja dve strane podignuta je na viši, strateški nivo, sa ciljem učvršćivanja odnosa i unapređenja zajedničke bezbednosti i prosperiteta.

Novo partnerstvo predviđa prilagođeni okvir za razmenu informacija o regionalnim bezbednosnim izazovima i jačanje saradnje u ključnim oblastima, uključujući podršku Ukrajini, pitanja Arktika, pomorsku bezbednost i sajber pretnje. Dogovorom je obuhvaćena i saradnja u oblasti novih i remetilačkih tehnologija, ekonomske bezbednosti i povezivanja klimatskih promena sa globalnom stabilnošću.

Za sprovođenje partnerstva predviđeni su mehanizmi za dijalog i konsultacije, koji će omogućiti redovnu razmenu informacija i efikasan nadzor nad realizacijom dogovorenih aktivnosti. Ključni deo ovog procesa biće godišnji Dijalog o bezbednosti i odbrani, namenjen strateškom usmeravanju budućih zajedničkih poteza.

U trenutnom bezbednosnom okruženju, potpisivanje partnerstva ocenjuje se kao značajna prekretnica u odnosima EU i Islanda, koji su već decenijama razvijani kroz Sporazum o Evropskom ekonomskom prostoru. Ovim činom obe strane potvrđuju privrženost zajedničkim vrednostima i interesima u spoljnoj i bezbednosnoj politici, kao i spremnost na brži i koordinisaniji odgovor na buduće geopolitičke izazove.

Pročitaj još

U Trendu