Connect with us

Svet

Broj žrtava u ratu u Ukrajini premašio dva miliona prema studiji CSIS

Centar za strateške i međunarodne studije procenjuje više od 1,4 miliona ruskih i do 625.000 ukrajinskih žrtava

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pink.rs/AI

Centar za strateške i međunarodne studije procenjuje više od 1,4 miliona ruskih i do 625.000 ukrajinskih žrtava

Prema novoj analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), broj ukupnih žrtava u ratu u Ukrajini premašio je dva miliona, uključujući poginule, ranjene i nestale. Studija navodi da je Rusija pretrpela oko 1,4 miliona žrtava, dok se ukupan broj žrtava na ukrajinskoj strani procenjuje na između 525.000 i 625.000.

U izveštaju se navodi da su ruski gubici, među kojima je oko 450.000 poginulih, veći od svih američkih žrtava u ratovima od Drugog svetskog rata, kao i višestruko veći od ukupnih sovjetskih i ruskih gubitaka u istom periodu. Najteže posledice rata trpe siromašniji regioni Rusije i etničke manjine, navodi se u analizi.

Autori studije ističu da rat postaje znatno skuplji za Rusiju, sa stopom gubitaka koja je u prvoj polovini ove godine dostigla gotovo osam ruskih žrtava na jednog ukrajinskog vojnika. Kao razloge za ovako visoke gubitke navode se napredak ukrajinskog programa dronova, neuspeh u sprovođenju efikasnih vojnih taktika, korupcija i nizak moral među ruskim trupama.

Iako ni Rusija ni Ukrajina ne objavljuju zvanične podatke o žrtvama, procene CSIS-a se poklapaju sa zapadnim izvorima. Studija takođe ukazuje da Rusija ima poteškoća u regrutaciji novih boraca, dok su pojedina sela u ruskim regionima skoro u potpunosti ostala bez muške populacije.

“Ove stope su zapanjujuće i ukazuju na razmere gubitaka bez presedana u savremenim sukobima”, naveli su autori studije. Prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije, ukupan broj žrtava u ratu u Ukrajini sada je verovatno premašio broj stradalih u bici za Staljingrad.

Svet

Institut za proučavanje rata analizirao krah ruske letnje ofanzive i gubitke

Ruska vojska nije ostvarila operativni proboj, beleži velike gubitke i menja taktiku upotrebom mlaznih dronova

Objavljeno pre

,

Objavio:

Institut za proučavanje rata analizirao krah ruske letnje ofanzive i gubitke

Ruska vojska nije ostvarila operativni proboj, beleži velike gubitke i menja taktiku upotrebom mlaznih dronova

Najnoviji izveštaj Instituta za proučavanje rata ističe da je ruska prolećno-letnja ofanziva doživela operativni krah, uz astronomske gubitke i promene u taktikama napada. Prema izveštaju, ruska vojska nije ostvarila operativni proboj niti je uspela da uruši ukrajinske linije odbrane, iako je došlo do blagog ubrzanja tempa napredovanja tokom avgusta.

Ruska ofanziva sa ograničenim teritorijalnim dobitcima

Tokom avgusta, ruske snage uspostavile su prisustvo na svega 90 do 123 kvadratna kilometra teritorije, uglavnom u zoni tzv. pojasa utvrđenja oko Kostjantinivke u Donjeckoj oblasti. Za ove minimalne i taktičke dobitke, Moskva je tokom avgusta pretrpela više od 40.000 žrtava, dostigavši ukupno 42.020 poginulih i ranjenih. Kao rezultat, prosečna cena svakog osvojenog kvadratnog kilometra iznosi 340 vojnika. Ovi podaci ukazuju na visoku cenu napredovanja i ograničenu efikasnost trenutne ruske vojne strategije.

Promena taktike: masovna upotreba mlaznih dronova

Suočena sa visokim stopama obaranja standardnih klipnih letelica, Rusija je značajno izmenila taktiku vazdušnih udara. Takođe, preusmerila se na masovnu upotrebu bržih mlaznih dronova kao što su Geran-4, Geran-5 i loitering municija tipa Banderol. U avgustu su mlazni dronovi činili više od 56 procenata svih lansiranih bespilotnih letelica dugog dometa, sa preko 2.800 ispaljenih jedinica. Njihova uloga bila je otežano presretanje, uništavanje železničke logistike i izazivanje civilnih žrtava. Kulminacija ove taktike zabeležena je prilikom kombinovanog napada, u kojem je lansirano 218 Šahed i Banderol dronova, uz pratnju balističkih i krstarećih raketa tipa Iskander-M, KN-23, S-400, Cirkon i Kalibr.

Unutrašnje pripreme i međunarodne optužbe

Na unutrašnjem planu, novi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, general-major Mihajlo Drapatij, pokrenuo je formiranje novih operativnih komandi za stabilizaciju ključnih sektora u Donjeckoj oblasti. Fokus je na pravcima Kostjantinivke, Slavjanska i Pokrovska. Ukrajinska vojska u međuvremenu nastavlja intenzivnu kampanju dalekometnih udara na ruske rafinerije nafte i vojne komandne objekte.

Na međunarodnom planu, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i nemački zvaničnici optužili su rusku službu GRU za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale. Zbog sve većih pritisaka i unutrašnjih tenzija, predsednik Vladimir Putin izvršio je značajne kadrovske smene u bezbednosnom aparatu i pojačao sopstveno obezbeđenje. Ove mere tumače se kao pripreme za moguću prikrivenu mobilizaciju nakon izbora za Državnu dumu.

Prema saopštenju Instituta za proučavanje rata, trenutna situacija na frontu, veliki gubici i eskalacija upotrebe mlaznih dronova ukazuju na ozbiljne izazove sa kojima se suočava ruska vojna strategija. Dodatno, unutrašnje pripreme i međunarodne reakcije ukazuju na složenost i rastuću napetost u regionu.

Pročitaj još

Svet

Nemačka sprečila sabotažu elektroenergetske mreže u Brandenburgu

Pokušaj hibridnog napada na trafostanicu Turnov-Prajlak rezultirao kratkotrajnim prekidom, istraga u toku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nemačka sprečila sabotažu elektroenergetske mreže u Brandenburgu – napad na energetsku mrežu u Brandenburgu

Pokušaj hibridnog napada na trafostanicu Turnov-Prajlak rezultirao kratkotrajnim prekidom, istraga u toku

Pokušaj napad na elektroenergetsku mrežu u nemačkoj saveznoj državi Brandenburg izazvao je ozbiljnu zabrinutost, nakon što su policija i stručnjaci za deminiranje otkrili dvocifren broj improvizovanih eksplozivnih i zapaljivih naprava. Prema saopštenju, incident se dogodio na visokonaponskoj trafostanici Turnov-Prajlak, u blizini elektrane na ugalj Jenišvalde, nedaleko od granice sa Poljskom. Ključni događaj, pokušaj sabotaže, je deo niza incidenata koji pogađaju kritičnu infrastrukturu. Ovaj napad na energetsku mrežu u Brandenburgu sprečen je zahvaljujući brzoj reakciji nadležnih službi.

Policija je navela da su počinioci koristili specijalno konstruisane rakete ispunjene provodljivim materijalom. Te naprave su ispaljene direktno na dalekovode ekstremno visokog napona, sa ciljem da izazovu razorne kratke spojeve. Kao rezultat, došlo je do automatskog havarijskog isključenja jednog bloka snage 500 megavata u elektrani Jenišvalde i kratkotrajnog prekida u prenosu električne energije.

Brza stabilizacija sistema posle napada na energetsku mrežu u Brandenburgu

Operater mreže 50Hertz uspeo je, prema saopštenju, brzo da stabilizuje sistem i vrati u funkciju sve oštećene vodove. Tako su sprečeni širi raspad elektroenergetskog sistema i masovni nestanak struje u regionu. Zvaničnici su potvrdili da su sve službe bile uključene u brzu reakciju. Napad na energetsku mrežu u Brandenburgu nije doveo do dugotrajnijeg gubitka napajanja.

Istražitelji su ovaj događaj okarakterisali kao namerni i dobro organizovani čin sabotaže. Prema zvaničnim informacijama, istraga se vodi u svim pravcima. Posebna pažnja posvećena je mogućoj umešanosti stranih aktera u okviru hibridnih operacija, ali i domaćih ekstremističkih grupa.

Povezanost sa drugim incidentima i šire bezbednosne implikacije

Napad na energetsku mrežu u Brandenburgu dogodio se istog dana kada je Berlin optužio rusku službu GRU za pokušaj diverzije na aerodromu u Lajpcigu. To je dodatno pojačalo nivo uzbune kod nemačkih bezbednosnih struktura. Učestalost i drskost sličnih udara na transportna i energetska postrojenja pokazuju da se Nemačka nalazi u centru asimetričnih operacija. Cilj takvih aktivnosti je destabilizacija kritične infrastrukture, unošenje panike u društvo i potkopavanje bezbednosti širom Evrope.

Zvaničnici su naglasili da će istraga o napadu na energetsku mrežu u Brandenburgu biti nastavljena. Nemačka bezbednosna tela ostaju u stanju visoke pripravnosti, a sve institucije su uključene u zaštitu ključne infrastrukture.

Pročitaj još

Svet

NATO komanda u Bransumu upozorava na talas hibridnih napada širom Evrope

Učestali incidenti na kritičnu infrastrukturu zahtevaju jedinstven odgovor članica, poručeno iz savezničke komande

Objavljeno pre

,

Objavio:

NATO komanda u Bransumu upozorava na talas hibridnih napada širom Evrope

Učestali incidenti na kritičnu infrastrukturu zahtevaju jedinstven odgovor članica, poručeno iz savezničke komande

Združena komanda savezničkih snaga NATO-a u Bransumu izdala je upozorenje povodom pojačanog talasa hibridnih napada u Evropi. U saopštenju je navedeno da napad na kritičnu infrastrukturu i povrede vazdušnog prostora više ne mogu biti tretirani kao izolovani incidenti. Prema navodima komande, talas hibridnih napada pokazuje da Evropa mora biti spremna za novu fazu bezbednosnih izazova.

Talas hibridnih napada ugrožava evropsku infrastrukturu

Zabrinutost saveznika raste zbog učestalih diverzija i incidenata širom kontinenta. U proteklom periodu zabeleženi su napadi na elektroenergetske trafostanice, što uključuje postavljanje eksplozivnih naprava na ključnim tačkama mreže. Osim toga, evidentirane su diverzije na aerodromima, sa sumnjivim incidentima i pokušajima postavljanja eksploziva kod teretnih aviona na aerodromu Lajpcig/Hale.

Pored napada na energetsku mrežu, napadi su usmereni i na namensku industriju. U Poljskoj i Slovačkoj beleženi su pokušaji podmetanja požara i sprečeni oružani napadi na fabrike i logističke centre za proizvodnju dronova. Te aktivnosti izazivaju dodatnu zabrinutost zbog mogućih posledica po industrijske kapacitete.

Elektronski rat i upadi u vazdušni prostor

Prema zvaničnim informacijama, talas hibridnih napada obuhvata i elektronsko ometanje GPS signala u području Baltičkog mora. Ova praksa otežava navigaciju i remeti bezbednost u vazdušnom i pomorskom saobraćaju. Takođe, dolazi do ponovljenih povreda nacionalnih vazdušnih prostora i teritorijalnih voda članica NATO-a, što dodatno komplikuje bezbednosnu situaciju.

Komanda u Bransumu naglašava da uzorak ovih incidenata ukazuje na zajednički rukopis napadača. Svi slučajevi ciljaju kritičnu infrastrukturu, pokušavajući da iskoriste unutrašnje ranjivosti evropskih društava. Ipak, odgovornost za napade se ne preuzima direktno, što dodatno komplikuje reagovanje.

Priprema za NATO 3.0 doktrinu

U zvaničnom saopštenju, iz komande se ističe da u trenutnom geopolitičkom kontekstu, slučajnosti više ne postoje. Saveznici su pozvani da zajednički odgovore na talas hibridnih napada i ojačaju mehanizme zaštite. Evropa mora biti u potpunosti spremna za implementaciju doktrine „NATO 3.0“, koja se definiše kao ključni mehanizam za očuvanje suvereniteta i bezbednosti svih članica saveza.

Na taj način, NATO šalje jasnu poruku da su potrebne koordinisane mere radi očuvanja stabilnosti i bezbednosti na evropskom kontinentu. U međuvremenu, saveznici nastavljaju da prate situaciju i analiziraju sve incidente radi pravovremenog odgovora.

Pročitaj još

U Trendu