Connect with us

Svet

Borbeni avioni poleteli iz baze Akrotiri na Kipru, uvedene mere evakuacije

Vlasti sprovode istragu zbog detektovanog drona i pojačane bezbednosne pretnje, uvedena evakuacija u blizini baze

Objavljeno pre

,

A military jet captured mid-air against a clear blue sky near Albacete, Spain.

Vlasti sprovode istragu zbog detektovanog drona i pojačane bezbednosne pretnje, uvedena evakuacija u blizini baze

Borbeni avioni poleteli su iz vojne baze Akrotiri na Kipru nakon što su se ponovo oglasile sirene za vazdušnu opasnost, saopšteno je iz nadležnih službi. Zaposlenima u okolini upućena je poruka upozorenja na „tekuću bezbednosnu pretnju“, sa savetom da se vrate kućama i ostanu unutra dok se ne dobiju dalja uputstva. U poruci je navedeno da se građani drže podalje od prozora i sklone iza ili ispod čvrstog, solidnog nameštaja, uz napomenu da sačekaju dalja uputstva.

Prema dostupnim informacijama, ministar unutrašnjih poslova Kipra naložio je gradonačelniku Kouriona, mesta u blizini britanske baze, da sprovede obaveznu evakuaciju stanovništva. Istovremeno, mediji prenose da je na aerodromu u Pafosu oglašena sirena nakon što je u lokalnom vazdušnom prostoru detektovan sumnjivi dron.

Vlasti su saopštile da je Vrhovni savet oružanih snaga doneo odluku o aktiviranju jedinstvene odbrambene doktrine Grčke i Kipra, nakon što su na ostrvu zabeležena dva napada dronovima. U zvaničnom saopštenju navodi se da Grčka šalje dve fregate i par aviona F-16 na Kipar kao odgovor na trenutnu situaciju.

„Evakuacija je u toku, a građanima je naloženo da prate uputstva nadležnih organa“, navedeno je u zvaničnoj izjavi. Istraga o poreklu i nameri sumnjivog drona, kao i o bezbednosnoj situaciji u okolini baze, nastavlja se u saradnji sa svim relevantnim službama.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

SAD gotovo iskoristile zalihe dugometnih projektila u ratu s Iranom

Američke vojne zalihe dugometnih projektila su na izmaku nakon intenzivnih operacija

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD gotovo iskoristile zalihe dugometnih projektila u ratu s Iranom – zalihe projektila SAD

Američke vojne zalihe dugometnih projektila su na izmaku nakon intenzivnih operacija

Uticaj rata na vojne resurse

Sjedinjene Američke Države su tokom vojnog sukoba s Iranom upotrebile gotovo sve iz svoje zalihe dugometnih preciznih projektila, otkrivaju izvori bliski vojsci. Ova situacija stavlja dodatni pritisak na američku administraciju da preispita svoje vojne kapacitete i strategije.Jennifer Jacobs i Sara Cook, izveštači CBS News, navode da su posebno iskorišćeni projektili iz sistema ATACMS i Precision Strike Missiles.

Ograničene zalihe i budući izazovi

Prema istim izvorima, trenutno su najveći izazovi povezani s ograničenim zalihama projektila ATACMS i Precision Strike, kao i brzinom kojom se koriste sistemi za presretanje poput Patriot i THAAD. Ovi sistemi se troše brže nego što ih industrija može proizvesti, što dodatno komplikuje situaciju.

Pročitaj još

Svet

Vozač kamiona hospitalizovan nakon 24 sata u pokvarenom vozilu na vrućini u Španiji

Sindikat SINACOAS optužuje poslodavca za ugrožavanje bezbednosti vozača koji je proveo više od jednog dana u kvarenom kamionu bez klime na temperaturi od 42 stepena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vozač kamiona hospitalizovan nakon 24 sata u pokvarenom vozilu na vrućini u Španiji

Sindikat SINACOAS optužuje poslodavca za ugrožavanje bezbednosti vozača koji je proveo više od jednog dana u kvarenom kamionu bez klime na temperaturi od 42 stepena

Vozač kamiona u Španiji završio je u bolnici sa simptomima toplotnog udara nakon što je, prema saopštenju sindikata, proveo više od 24 sata u pokvarenom kamionu bez klima-uređaja na temperaturama iznad 42 stepena Celzijusa. Incident se dogodio u blizini mesta Ontigola kada je vozač prijavio kvar, ali mu je poslodavac, prema tvrdnjama SINACOAS, naložio da nastavi vožnju dok kamion ne stane.

Detalji događaja i reakcija sindikata

Prema informacijama sindikata, vozač je 23. jula prijavio tehnički problem sa vozilom. Kompanija je, kako navodi SINACOAS, savetovala vozaču da nastavi sa radom dok sistem ne izda upozorenje o obaveznom zaustavljanju zbog zapušenog filtera čestica (DPF). Kada je kamion stao, obećana mu je pomoć na putu. Međutim, mehaničar nije stigao ni nakon nekoliko sati, pa je vozač ponovo kontaktirao kompaniju. Tada mu je rečeno da nastavi vožnju smanjenom brzinom, uprkos kvaru.

Tokom sledeća dva sata, vozač je stigao do Gvaromana, gde je tokom noći istovaren teret. Kamion je uspeo da pređe još nekoliko kilometara do automatske benzinske pumpe bez prodavnice i drugih sadržaja, gde se potpuno pokvario. Vozač je potom ostao više od 24 sata zaglavljen u kabini bez klima-uređaja, izložen visokim temperaturama.

Odgovor kompanije i zdravstveno stanje vozača

Kako tvrdi SINACOAS, vozač je više puta obaveštavao poslodavca o ozbiljnosti situacije i pogoršanju zdravstvenog stanja. Kompanija je, prema navodima sindikata, uporno tvrdila da je pomoć organizovana, ali je vozač, nakon što je sam pozvao servis, saznao da mehaničar još nije krenuo. Nisu mu ponuđeni hotelski smeštaj, taksi prevoz ni druga opcija da se skloni sa vrućine.

Kada se stanje vozača dodatno pogoršalo, on je samostalno pozvao hitnu pomoć. Oko 20.30 časova prevezen je u bolnicu, gde je utvrđeno da ima simptome toplotnog udara i povišen krvni pritisak. Nakon nekoliko sati posmatranja i terapije, pušten je kući.

Sindikat SINACOAS zahteva istragu

Kada se uključio SINACOAS, kompanija je obavestila vozača da će dalja komunikacija ići preko advokata ili pravnog zastupnika. Sindikat je najavio prijavu ovog slučaja nadležnim institucijama i zahtevaće strože inspekcijske kontrole, kao i oštrije sankcije za kompanije koje, kako navode, ugrožavaju zdravlje i bezbednost profesionalnih vozača.

Ovaj slučaj pokrenuo je diskusiju o radnim uslovima i odgovornosti poslodavaca prema zaposlenima, posebno tokom ekstremnih vremenskih uslova.

Pročitaj još

Svet

Stanovnici Sent Merisa godinama trpe posledice napuštenih cisterni sa ribljim sosom

Više od 20 godina stanovnici Sent Merisa nisu otvarali prozore zbog trulog ribljeg sosa iz napuštene fabrike.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stanovnici Sent Merisa godinama trpe posledice napuštenih cisterni sa ribljim sosom – smrad iz cisterni sa ribljim sosom u Sent Merisu

Više od 20 godina stanovnici Sent Merisa nisu otvarali prozore zbog trulog ribljeg sosa iz napuštene fabrike.

Oko 350 stanovnika malog mesta Sent Meris na jugoistoku Njufaundlenda više od dve decenije bilo je izloženo neprijatnim posledicama napuštenih cisterni sa ribljim sosom. Zbog neprekidnog neprijatnog mirisa, poznatog kao „smrad iz cisterni sa ribljim sosom u Sent Merisu“, stanovnici su godinama držali prozore zatvorenim, čekajući rešenje ovog ekološkog problema. Prema lokalnim izjavama, izvor problema nalazio se u napuštenoj fabrici gde su stotine hiljada litara sosa fermentisale i propadale godinama.

Kako je nastao problem sa cisternama u Sent Merisu

Problemi su počeli još 2002. godine kada je kompanija Atlantic Seafood Sauce Company zatvorila svoj pogon u Sent Merisu. Prilikom zatvaranja, vlasnici su ostavili 110 velikih cisterni koje su sadržale oko 1,5 miliona litara ribljeg sosa. Tokom godina, sadržaj u cisternama je istrulio i fermentisao, stvarajući snažan i neprijatan miris koji je ispunjavao vazduh sa svakim naletom vetra. Zbog toga su stanovnici bili primorani da prozore svojih domova drže konstantno zatvorenim, štiteći se na taj način od prodora neprijatnih mirisa u svoje domove.

Osim toga, iz cisterni je curila zgusnuta i smrdljiva masa koja se širila po tlu oko fabrike, dodatno pogoršavajući stanje u selu. Iako je tokom vremena količina sosa smanjena, procenjuje se da je oko 900.000 litara ostalo u posudama, što je nastavilo da predstavlja ozbiljnu pretnju za životnu sredinu.

Početak dekontaminacije i uklanjanja otpada

Nakon više od dve decenije pritisaka meštana i brojnih rasprava o finansiranju, pokrenuta je velika operacija dekontaminacije i čišćenja. Mašine su konačno ušle na teren sa ciljem uklanjanja preostalog otpada. Prema planu, truli organski materijal iz cisterni biće utovaren i transportovan u susednu opštinu gde će biti bezbedno odložen. Za ovu operaciju biće potrebno više od 200 kamiona, a procenjena cena čišćenja je oko milion dolara.

Konačno, stanovnicima Sent Merisa se pruža nada da će, nakon više od dvadeset godina, moći ponovo da otvore prozore svojih domova i udišu svež vazduh. Kako navode meštani, završetak operacije predstavljaće značajan korak ka poboljšanju kvaliteta života u ovom malom mestu. Problem „smrada iz cisterni sa ribljim sosom u Sent Merisu“ ostaje pouka koliko je važno odgovorno postupati sa industrijskim otpadom i brinuti o životnoj sredini.

Pročitaj još

U Trendu