Connect with us

Svet

Bivše sudije iznele stav o promenama u imigracionim sudovima SAD

Bivši imigracioni sudije svedoče o promenama politike i praksi tokom aktuelne administracije, navodeći pritiske i smene na sudovima

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Khezez | خزاز

Bivši imigracioni sudije svedoče o promenama politike i praksi tokom aktuelne administracije, navodeći pritiske i smene na sudovima

Bivši imigracioni sudije u Sjedinjenim Američkim Državama izneli su stav o promenama koje su se dogodile u radu imigracionih sudova tokom druge administracije predsednika Donalda Trampa. Prema njihovim rečima, politike i prakse u vezi sa deportacijama i vođenjem sudskih procesa značajno su promenjene, posebno nakon što je administracija uvela nove mere usmerene na povećanje broja deportacija i zadržavanja migranata.

Na predizbornom skupu 27.10.2024. godine, tadašnji predsednički kandidat Donald Tramp najavio je pokretanje, kako je naveo, najvećeg programa deportacija u američkoj istoriji. Početkom drugog predsedničkog mandata, predsednik Tramp je rasporedio trupe i naoružane pripadnike Imigracione i carinske službe (ICE) u cilju sprovođenja masovnih hapšenja i pritvaranja, pretežno u saveznim državama sa većinskim demokratskim biračkim telom.

Za sekretara za unutrašnju bezbednost imenovana je Kristi Noem, koja je, prema navodima izvora, sprovodila politiku deportacija sa visokim stepenom javne vidljivosti. U izveštajima se navodi i da je njena promotivna kampanja imala značajan finansijski izdatak, što je izazvalo reakcije u Beloj kući. Na kraju, sekretarka Noem je smenjena, ali su prethodno postavljeni ciljevi nastavili da se primenjuju u imigracionim sudovima.

Bivši imigracioni sudija Rajan Vud izjavio je da među sudijama postoji jasan stav o očekivanjima aktuelne administracije. “Nema sumnje, žele brojeve, žele deportacije. Cilj je da što više ljudi ostane u pritvoru i da se sistem dodatno optereti”, naveo je Vud. On je, kao bivši pomoćnik glavnog imigracionog sudije na Srednjem zapadu, napomenuo da je tokom svog mandata češće odbijao nego odobravao zahteve za azil, ali i da nije bio saglasan sa novim načinom smenjivanja sudija.

Prema njegovim navodima, sudije mogu biti smenjene tokom samog suđenja, bilo putem obaveštenja ili neposrednog poziva da napuste sudnicu. Vud je rekao da takva praksa do sada nije viđena u radu američkih imigracionih sudova.

Situacija u imigracionim sudovima SAD deo je šireg okvira migracione politike, koja se intenzivirala tokom aktuelne administracije. Izjave bivših sudija ukazuju na promene u načinu funkcionisanja sudskog sistema, ali i na nastavak politike usmerene na povećanje broja deportacija. Nije moguće nezavisno potvrditi pojedinačne navode o smenama sudija tokom suđenja.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Sporazum SAD sa Danskom i Grenlandom: Šta znači trajna kontrola bezbednosti na Grenlandu

Vašington prema novom sporazumu dobija trajnu kontrolu nad bezbednosnim pitanjima na Grenlandu, bez dodatnih troškova za SAD.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sporazum SAD sa Danskom i Grenlandom: Šta znači trajna kontrola bezbednosti na Grenlandu

Vašington prema novom sporazumu dobija trajnu kontrolu nad bezbednosnim pitanjima na Grenlandu, bez dodatnih troškova za SAD.

Sjedinjene Američke Države i Kraljevina Danska, zajedno sa Grenlandom, postigle su novi sporazum kojim se zvanično uređuje trajna kontrola bezbednosti na Grenlandu, saopštio je danas američki predsednik Donald Tramp. Prema njegovim rečima, ovaj dogovor SAD omogućava da trajno upravljaju bezbednosnim i drugim važnim pitanjima na Grenlandu, čime se, kako navodi, dodatno osigurava američko prisustvo i uticaj na tom strateškom ostrvu.

Kako je Tramp naveo na svojoj društvenoj mreži Truth Social, sporazum sa Danskom i Grenlandom predviđa da nijedan protivnik SAD neće moći da uspostavi bazu, vojno prisustvo niti da sprovodi osetljive investicije na Grenlandu bez izričitog pisanog odobrenja Vašingtona. Time se, prema saopštenju, dodatno jača kontrola SAD nad ključnim bezbednosnim aspektima u regionu koji je od posebnog strateškog značaja.

Šta predviđa sporazum SAD, Danske i Grenlanda

Dogovor koji je postignut, prema rečima američkog predsednika, ima “neograničen rok trajanja” i ne uključuje dodatne finansijske troškove za Sjedinjene Američke Države. Tramp je istakao da je ovaj rezultat ostvaren kroz saradnju sa danskim predstavnicima, uz njegov lični nalog za vođenje razgovora. Ovim sporazumom, kako je objavljeno, SAD zadržavaju pravo da odlučuju o svim pitanjima vezanim za bezbednost na Grenlandu.

Pored toga, sporazum se odnosi i na sve buduće pokušaje protivnika SAD da uspostave vojno prisustvo ili ulažu u projekte koji bi mogli imati osetljiv uticaj na bezbednost ostrva. Za takve aktivnosti od sada će biti potrebno izričito pismeno odobrenje SAD, što se smatra važnim korakom u očuvanju američkih interesa u regionu.

Bezbednosni značaj Grenlanda za SAD

Grenland, koji je teritorija Kraljevine Danske sa širokom autonomijom, nalazi se na strateški važnoj poziciji u severnom Atlantiku. Zbog toga su bezbednosna pitanja na Grenlandu od izuzetnog značaja za američku spoljnu politiku i nacionalnu bezbednost. Sporazum sa Danskom i Grenlandom omogućava SAD da imaju odlučujuću reč u svim budućim odlukama koje se odnose na vojno i ekonomsko prisustvo trećih strana na ostrvu.

Na ovaj način, prema saopštenju Vašingtona, SAD dodatno učvršćuju svoju poziciju i sprečavaju potencijalne protivnike da preduzimaju korake koji bi mogli ugroziti interese Sjedinjenih Američkih Država na Grenlandu. Dogovor je, prema Trampovim rečima, rezultat dugotrajnih razgovora i usklađen je sa interesima svih uključenih strana.

Reakcije i naredni koraci

Iako detalji o implementaciji sporazuma nisu saopšteni, očekuje se da će dogovor između SAD, Danske i Grenlanda dodatno stabilizovati bezbednosnu situaciju na ostrvu. Zvaničnici su naveli da će svi budući potezi protivnika SAD kada je reč o vojnim bazama ili ulaganjima biti mogući samo uz pismenu saglasnost Vašingtona. Na taj način, američka kontrola bezbednosti na Grenlandu biće institucionalno potvrđena i dugoročno održiva.

Pročitaj još

Svet

Amerikanci žele usporeni razvoj veštačke inteligencije, ali ne i potpuni prekid

Većina Amerikanaca strahuje od samostalnog delovanja AI modela, ali vide potrebu za razvojem u medicinskim i naučnim dostignućima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Amerikanci žele usporeni razvoj veštačke inteligencije, ali ne i potpuni prekid – regulacija veštačke inteligencije

Većina Amerikanaca strahuje od samostalnog delovanja AI modela, ali vide potrebu za razvojem u medicinskim i naučnim dostignućima.

Opšti stavovi o veštačkoj inteligenciji

Prema nedavnoj anketi CBS News-a, Amerikanci su izrazili zabrinutost da bi modeli veštačke inteligencije mogli samostalno delovati na načine koji bi mogli štetiti ljudima. Ipak, postoji jasna želja da se razvoj AI ne zaustavi u potpunosti, s obzirom na to da većina ispitanika smatra da je razvoj neophodan za održavanje konkurentnosti SAD-a, posebno u odnosu na Kinu.

Većina ispitanika takođe vidi potencijal veštačke inteligencije u doprinosu medicinskim i naučnim otkrićima, što dodatno komplikuje njihove stavove o potrebi za regulacijom i kontrolom ovih tehnologija.

Regulacija i kontrola razvoja AI

Anketa pokazuje da građani ne veruju da će kompanije koje razvijaju AI samostalno uspeti adekvatno upravljati rizicima. Zbog toga postoji široka podrška za uvođenje vladinih regulativa koje bi ograničile razvoj, a ne promovisale ga. Pored toga, postoji jasan jaz između optimista i pesimista, koji se najviše odražava u percepciji ekonomskog uticaja AI, posebno kada je reč o automatizaciji poslova.

Uprkos izazovima, konsenzus među Amerikancima je da bi vlada trebalo da igra ključnu ulogu u regulisanju i kontroli razvoja veštačke inteligencije, zajedno sa privatnim sektorom.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Tramp potpisao zakon o sankcijama Rusiji, inicijativa senatora Grahama

Zakon predviđa tarife na uvoz energenata i sankcije visokim ruskim zvaničnicima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Tramp potpisao zakon o sankcijama Rusiji, inicijativa senatora Grahama – Tramp potpisao sankcije Rusiji

Zakon predviđa tarife na uvoz energenata i sankcije visokim ruskim zvaničnicima.

Novi zakon o sankcijama Rusiji

Predsednik SAD, Donald Tramp, potpisao je zakon koji uvodi sankcije Rusiji i omogućava uvođenje tarifa na uvoz energenata iz Rusije. Zakon, poznat kao ‘Lindsey O. Graham Sanctioning Russia and Iran Act of 2026’, usvojen je sa širokom podrškom oba doma Kongresa. Senator Lindsey Graham, koji je nedavno preminuo, bio je glavni zagovornik ovog zakona.

Detalji i implikacije novog zakona

Zakon omogućava predsedniku da uvede tarife do 100% na pet najvećih kupaca ruskog nafte i prirodnog gasa, što bi najviše moglo uticati na Kinu i Indiju. Takođe, uvodi sankcije protiv ruskog predsednika Vladimira Putina, visokih zvaničnika, oligarha te ruskih banaka i finansijskih institucija. Ove mere su reakcija na rusku agresiju u Ukrajini i globalnu energetsku krizu izazvanu ratom SAD sa Iranom.

Predstojeći sastanak sa predsednikom Kine

Predsednik Tramp će se sastati sa kineskim predsednikom Xi Jinpingom 24. septembra u Beloj kući, gde će glavne teme biti trgovinski odnosi i globalna politička pitanja, uključujući i novousvojene sankcije.

Pročitaj još

U Trendu