Connect with us

Svet

Bastion Marije Terezije: Živa istorija Temišvara kroz objektiv Press.rs (FOTO+VIDEO)

Published

on

Foto: Press.rs/AI

Pre skoro četiri veka, čuveni osmanski putopisac Evlija Čelebija opisao je Temišvar kako leži u močvarama reke Tamiš, kao kornjača u vodi, sa bastionima kao nogama i unutrašnjom tvrđavom kao glavom.

Danas, dok koračate ulicom Hektor, svedočite jedinom preostalom „udu“ te istorijske kornjače – Bastionu Marije Terezije, koji ponosno stoji kao najveći očuvani fragment nekadašnje temišvarske tvrđave.

Foto: Press.rs/AI

Izgrađen između 1730. i 1735. godine, ovaj kolos od crvene cigle prvobitno je bio poznat kao „Ravelin depozita provijanta“ (skladište hrane). Tek oko 1744–1745. godine, u čast kraljice Marije Terezije, dobija ime koje nosi i danas. Njegova arhitektura u obliku oštre strelice svedoči o vojnim inovacijama tog vremena, projektovana u stilu koji je kombinovao italijanske uticaje sa sistemima fortifikacije koje su razvili Pagan i Vauban.

Iako je Temišvar nekada opasivalo devet ovakvih bastiona, Marija Terezija je jedini koji je preživeo talas defortifikacije s kraja 19. veka, uglavnom zahvaljujući tome što su njegove prostorije bile praktične za upotrebu. Kroz vekove, ovi zidovi su videli sve: bili su rezidencija rimokatoličke episkopije, radionice, škole, internati, pa čak i državni arhiv.

Foto: Press.rs/AI

Danas, Bastion više nije hladno vojno utvrđenje, već pulsirajući društveni pol grada. Nakon velike restauracije završene 2010. godine, postao je dom brojnim kulturnim institucijama. Ovde se nalaze stalne postavke Muzeja Banata, uključujući fascinantnu „Vojnu istoriju Banata“ i dela svetski poznatog karikaturiste Štefana Pope Popasa.

Za posetioce željne opuštanja, Bastion nudi jedinstven spoj istorijskog ambijenta i modernog luksuza. Unutar njegovih lukova smešteni su restorani, koji služi tradicionalnu rumunsku kuhinju, moderni kafići i ekskluzivni klubovi. Posebna atrakcija je zelena terasa, jedinstvena u gradu, koja omogućava šetnju iznad samog ansambla muzeja.

Foto: Press.rs/AI

Iskustvo Bastiona dostiže vrhunac u večernjim satima. Kada se upale dekorativna svetla, drevne zidine poprimaju magičan izgled, postajući omiljeno mesto za fotografe i romantične šetnje. Tokom leta, Bastion postaje bina na otvorenom; serije događaja poput „Bastion by Merlin“ oživljavaju prostor koncertima i predstavama za decu i mlade.

Međutim, Temišvar ne staje ovde. Najavljena je nova faza modernizacije. Planovi uključuju uvođenje ambijentalnog osvetljenja najnovije generacije, nove fontane, više zelenih površina i pretvaranje zone u potpuno pešačku tokom velikih kulturnih manifestacija. Cilj je da se ovaj prostor, koji već sada spaja prošlost i sadašnjost, transformiše u još energičnije mesto susreta istorije, gastronomije i umetnosti.

Kao svedok vremena koji je izdržao opsadu od 107 dana tokom revolucije 1848. godine, Bastion Marije Terezije ostaje nepokolebljivi simbol Temišvara – grada koji se stalno iznova definiše, ne zaboravljajući svoje korene. Za svakog putnika koji zakorači u ovaj banatski grad, Bastion nije samo turistička atrakcija, već živa priča koja se i dalje piše.

Foto: Press.rs/AI

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Iskopavanja ispod Notr Dama otkrila novčić iz IV veka i neobične natpise

Arheolozi pronašli predmete iz rimskog perioda ispod katedrale u Parizu, potvrđuju stručnjaci, istraživanja u toku

Published

on

By

Arheolozi pronašli predmete iz rimskog perioda ispod katedrale u Parizu, potvrđuju stručnjaci, istraživanja u toku

Arheološka iskopavanja sprovedena ispod katedrale Notr Dam u Parizu rezultirala su otkrićem brojnih predmeta, uključujući novčić iz IV veka i fragmente keramike sa nerazjašnjenim natpisima. Radovi su započeti nakon što je izgradnja nove vegetacije planirana na trgu ispred katedrale, a vlasti su odlučile da pre bilo kakvih intervencija pretraže slojeve zemlje radi moguće zaštite arheološkog nasleđa.

Iskopavanja su organizovana na nekoliko metara ispod površine, u neposrednoj blizini katedrale Notr Dam, jedne od najznačajnijih istorijskih građevina u Francuskoj. Projekat je pokrenut nakon velikog požara iz 2019. godine, koji je doveo do obimne rekonstrukcije katedrale i njenog ponovnog otvaranja krajem 2024. godine.

Među pronađenim predmetima posebno se izdvaja novčić sa likom rimskog cara Konstantina iz IV veka. Pored toga, arheolozi su identifikovali i delove srednjovekovne keramike, na kojima su primećeni unutrašnji natpisi čije značenje još nije razjašnjeno. Stručnjaci navode da ovakvi nalazi mogu doprineti boljem razumevanju istorije Pariza, posebno perioda kada je grad bio deo Rimskog carstva.

Lucie Altenburg, konzervatorka iz arheološke jedinice Pariza, izjavila je da je reč o retkoj prilici da se direktno doprinese proučavanju prošlosti grada. “Ovo je prilika da pronađemo podatke koji mogu promeniti naše razumevanje istorije Pariza,” navela je Altenburg.

Tokom radova, deo trga ispred katedrale pretvoren je u ograđeno arheološko nalazište, dok se turističke posete katedrali odvijaju bez prekida. Posetioci su izrazili interesovanje za nova otkrića, ističući da otkrivanje slojeva prošlosti pruža dodatnu dimenziju istorijskom značaju Notr Dama.

Arheolozi nastavljaju sa istraživanjima, a svi pronađeni predmeti biće dokumentovani i analizirani u saradnji sa relevantnim institucijama. Očekuje se da će rezultati ovih iskopavanja biti predstavljeni javnosti nakon završetka celokupnog procesa analize.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Rusije produžio mandat komesarki optuženoj za ratne zločine

Međunarodni krivični sud vodi istragu protiv Marije Lavove-Belove i Vladimira Putina zbog prisilnog premeštanja dece iz Ukrajine

Published

on

By

Međunarodni krivični sud vodi istragu protiv Marije Lavove-Belove i Vladimira Putina zbog prisilnog premeštanja dece iz Ukrajine

Predsednik Rusije Vladimir Putin odlučio je da produži mandat Mariji Lavovoj-Belovoj na mestu komesarke za prava deteta za još pet godina, iako protiv nje postoji zvanični nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu. Ova odluka doneta je u trenutku pojačanih međunarodnih tenzija i sve oštrijih optužbi na račun ruskih vlasti zbog postupanja prema ukrajinskoj deci sa područja zahvaćenih sukobima.

Prema navodima tužilaštva u Hagu, Lavova-Belova i Putin se terete za protivpravnu deportaciju i transfer više od 19.500 ukrajinske dece na teritoriju Ruske Federacije. Ključni dokazi, kako tvrdi MKS, nalaze se u javno dostupnim dokumentima i administrativnim koracima koje je ruska vlast preduzela, uključujući predsedničke dekrete koji su olakšali i ubrzali dobijanje ruskog državljanstva za decu sa okupiranih teritorija.

Prema međunarodnom humanitarnom pravu i Ženevskoj konvenciji, ovakve mere se tumače kao pokušaj trajnog prekidanja veze dece sa njihovom domovinom, biološkim porodicama i nacionalnim identitetom. Umesto privremene evakuacije iz ratne zone, kako nalažu međunarodne konvencije, hiljade dece je trajno premešteno u unutrašnjost Rusije, što je međunarodna zajednica ocenila kao ozbiljno kršenje prava civila tokom oružanih sukoba.

Tužilaštvo u Hagu ističe da je ovim potezom ruska strana institucionalizovala proces usvajanja i smeštanja ukrajinske dece u ruske hraniteljske porodice, čime je, prema navodima istrage, prekršila osnovna humanitarna pravila. “Istraga je u toku i fokusirana na utvrđivanje odgovornosti najviših državnih zvaničnika”, navodi se u saopštenju MKS-a.

Ruska strana, s druge strane, javno opravdava ove aktivnosti kao humanitarne i tvrdi da je reč o zaštiti dece iz ratom pogođenih područja. Međutim, međunarodne organizacije i pravni eksperti ukazuju na razliku između privremene evakuacije i trajnog oduzimanja identiteta, što je, prema njihovim rečima, suprotno međunarodnom pravu.

Odluka o produženju mandata Mariji Lavovoj-Belovoj produbljuje jaz između Moskve i međunarodnih institucija, ostavljajući otvoreno pitanje daljih posledica po rusko-ukrajinski sukob i zaštitu prava dece u ratnim zonama.

Pročitaj još

Svet

Policija u Ajovi istražuje smrt šest članova porodice i osumnjičenog

Lokalne vlasti potvrdile istragu o pucnjavi u Muskatinu, osumnjičeni preminuo nakon dolaska policije

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile istragu o pucnjavi u Muskatinu, osumnjičeni preminuo nakon dolaska policije

Policija u američkoj saveznoj državi Ajova sprovela je istragu nakon što je u Muskatinu pronađeno šest osoba sa smrtnim povredama, za koje se sumnja da su članovi iste porodice. Prema navodima lokalnih zvaničnika, osumnjičeni muškarac, identifikovan kao 52-godišnji stanovnik Muskatina, preminuo je od samoranjavanja prilikom dolaska policije na lice mesta.

Incident se dogodio u ponedeljak, kada su pripadnici policije pozvani u porodičnu kuću u Muskatinu, gradu koji se nalazi oko 80 kilometara jugoistočno od Seder Rapidsa. Šef policije Entoni Kis izjavio je da su četiri osobe pronađene mrtve u kući. Kasnije tokom dana, telo osumnjičenog pronađeno je na stazi u blizini, nakon što je, prema navodima policije, izvršio samoubistvo dok su razgovarali s njim.

Nakon toga, policijske službe su otkrile još dve preminule osobe na različitim lokacijama u gradu, za koje se takođe veruje da su u srodstvu sa osumnjičenim. Jedna žrtva pronađena je u svojoj kući, a druga u poslovnom objektu. Policija za sada nije objavila identitet žrtava niti detalje o njihovom odnosu sa osumnjičenim.

Šef policije Kis izjavio je tokom konferencije za novinare da su preliminarni nalazi ukazali na porodični sukob kao potencijalni uzrok događaja. “Danas zaista nemam reči”, rekao je Kis, izražavajući saosećanje sa lokalnom zajednicom. On je dodao da je istraga u toku i da policija prikuplja izjave i analizira materijalne dokaze sa lica mesta.

Nadležni su apelovali na građane da, ukoliko poseduju bilo kakve informacije vezane za ovaj slučaj, kontaktiraju odeljenje za teška krivična dela u Muskatinu. Nadležne institucije nisu iznele dodatne informacije o prethodnim krivičnim delima osumnjičenog, napominjući da istraga još traje.

Prema informacijama iz školskog okruga, među žrtvama su i dve osobe koje su radile u lokalnoj školi, kao i dve osobe koje su bile učenici. Ove informacije su saopštene porodicama i zajednici putem zvaničnih kanala. Školski okrug je najavio mere podrške za učenike i zaposlene pogođene ovim događajem.

Lokalna zajednica izrazila je zabrinutost i tugu povodom ovog slučaja, dok policija nastavlja sa istragom svih okolnosti koje su dovele do tragičnog događaja. Do objavljivanja ovog izveštaja, identitet žrtava i dodatni detalji nisu javno saopšteni.

Pročitaj još

U Trendu