Connect with us

Svet

Azerbejdžan ima najveći broj blatnih vulkana na svetu, više od 350 aktivnih lokacija

Naučna istraživanja ukazuju da gotovo polovina svih blatnih vulkana na svetu pripada Azerbejdžanu, navode stručnjaci

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Naučna istraživanja ukazuju da gotovo polovina svih blatnih vulkana na svetu pripada Azerbejdžanu, navode stručnjaci

Azerbejdžan se izdvaja kao zemlja sa najvećom koncentracijom blatnih vulkana u svetu, sa više od 350 aktivnih lokaliteta, saopšteno je prema poslednjim zvaničnim podacima. Oko 60 odsto ovih vulkana smatra se aktivnim, a gotovo polovina svih registrovanih blatnih vulkana nalazi se upravo na teritoriji Azerbejdžana.

Najveći broj blatnih vulkana smešten je na dnu Kaspijskog jezera i u blizini Nacionalnog parka Gobustan, koji je od 2007. godine pod zaštitom UNESKO. Ovi vulkani izbacuju hladno blato i gasove, a nastaju usled pritiska gasova iz dubokih slojeva zemlje. Stručnjaci navode da povremene erupcije mogu biti praćene snažnim izbacivanjem blata i gasova, a u pojedinim slučajevima dolazi i do paljenja metana.

Prema rečima geologa, velika zastupljenost blatnih vulkana u Azerbejdžanu povezana je sa bogatim nalazištima nafte i gasa, što dovodi do značajnog podzemnog pritiska i izbijanja smeše vode, gline i gasova na površinu. U zemlji se nalaze i neki od najvećih blatnih vulkana na svetu, čija visina prelazi 700 metara.

Nedavno je kod Bakua otvoren luksuzni turistički kompleks koji omogućava posetiocima bezbedan pristup kraterima aktivnih vulkana. Naučna istraživanja pokazuju da blato ovih vulkana sadrži visok nivo joda, broma i magnezijuma, što ih čini interesantnim za farmaceutsku industriju.

Stručnjaci ističu da azerbejdžanski blatni vulkani nisu samo turistička atrakcija, već i “prozori u dubinu zemlje” koji pomažu u istraživanju novih nalazišta energenata. Ovaj geološki fenomen svake godine privlači desetine hiljada posetilaca iz celog sveta, čineći blatne vulkane jednim od najprepoznatljivijih prirodnih obeležja Azerbejdžana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Snage SAD uništile sedam iranskih čamaca u Ormuskom moreuzu prema izjavama Trampa

Američki predsednik saopštio da je napad usledio nakon iranskog gađanja više plovila, istraga u toku

Published

on

By

Američki predsednik saopštio da je napad usledio nakon iranskog gađanja više plovila, istraga u toku

Snage Sjedinjenih Američkih Država uništile su sedam malih iranskih čamaca u Ormuskom moreuzu, saopštio je danas američki predsednik Donald Tramp. Prema njegovoj objavi, incident se dogodio nakon što je, kako je naveo, Iran gađao više plovila, uključujući i jedan južnokorejski teretni brod.

Tramp je na društvenoj mreži izjavio da u iranskim napadima nije pričinjena značajna šteta osim na pomenutom južnokorejskom brodu, koji je pogođen tokom napada. “Iran je napao plovila drugih država, uključujući južnokorejski teretni brod. Možda je vreme da se i Južna Koreja priključi misiji. Uništili smo sedam malih brodova ili kako ih oni nazivaju ‘brzi čamci’. To je sve što im je ostalo. Osim južnokorejskog broda u ovom trenutku nema štete u Ormuskom moreuzu”, naveo je Tramp.

Ranije tokom dana, komandant američke Centralne komande admiral Bredli Kuper izjavio je da je američka vojska uništila šest malih iranskih čamaca u istom području. Zvanične istrage o incidentu su u toku, a detalji o eventualnim povređenima ili dodatnoj materijalnoj šteti za sada nisu saopšteni.

“Svi relevantni podaci o incidentu se prikupljaju i biće obrađeni u skladu sa međunarodnim pravom i nadležnostima”, navodi se u zvaničnim izvorima.

Pročitaj još

Svet

Postignut dogovor u sporu između Blejk Lajvli i Džastina Baldonija oko filma “It Ends With Us”

Advokati potvrdili postizanje nagodbe, suđenje otkazano, sud u Njujorku ranije odbacio deo optužbi

Published

on

By

Advokati potvrdili postizanje nagodbe, suđenje otkazano, sud u Njujorku ranije odbacio deo optužbi

Blejk Lajvli i Džastin Baldoni postigli su nagodbu povodom sudskog spora koji je pokrenut zbog navoda o seksualnom uznemiravanju na snimanju filma “It Ends With Us”. Prema izjavi advokata Džastina Baldonija, koji je režirao i tumačio jednu od glavnih uloga u filmu, postignuti dogovor ima za cilj da omogući svim stranama da nastave dalje u konstruktivnom duhu i miru, kao i da doprinese očuvanju poštovanja u virtuelnom prostoru.

Federalni sudija u Njujorku je ranije odbacio navode Blejk Lajvli o seksualnom uznemiravanju, koje je prvobitno podnela 2024. godine. Sud je, međutim, ostavio mogućnost da dva zahteva vezana za navodnu odmazdu budu razmatrana na suđenju, kao i određene detalje iz prvobitnih optužbi koji bi mogli da posluže kao podrška ovim zahtevima.

Džastin Baldoni i njegova producentska kuća Wayfarer Studios podneli su protivtužbu protiv Lajvli i njenog supruga, glumca Rajana Rejnoldsa, navodeći klevetu i iznudu. Ti zahtevi su odbačeni u junu prošle godine.

Suđenje po preostalim tačkama optužnice bilo je zakazano za kasnije tokom meseca, ali je postizanjem nagodbe ono otkazano. Prema dostupnim informacijama, detalji dogovora nisu javno objavljeni.

Slučaj je tokom prethodnih meseci privukao značajnu pažnju javnosti i medija, s obzirom na to da su u njega uključene poznate ličnosti iz filmske industrije. Prvobitna tužba je otvorila pitanja o odnosima i bezbednosti na filmskim setovima, dok su protivtužbe dodatno zakomplikovale proces.

Ovo je razvoj događaja koji, prema rečima advokata, omogućava uključenim stranama da okončaju pravni spor bez daljeg suđenja. Nije poznato da li će neki elementi slučaja biti predmet daljih postupaka ili javnih izjava.

Pročitaj još

Svet

Američka akademija za film donela nova pravila o upotrebi veštačke inteligencije

Akademija zabranila nominacije za Oskara AI glumcima i scenaristima, primena AI dozvoljena u tehničkoj produkciji

Published

on

By

Akademija zabranila nominacije za Oskara AI glumcima i scenaristima, primena AI dozvoljena u tehničkoj produkciji

Američka akademija za filmske umetnosti i nauke usvojila je nova pravila prema kojima samo filmska ostvarenja sa stvarnim glumcima i scenarijima koje su napisali ljudi mogu biti nominovana za Oskara, navedeno je u zvaničnom saopštenju. Odluka je doneta zbog ekspanzije generativne veštačke inteligencije u filmskoj industriji i potrebe da se zaštiti integritet umetničkog rada.

Jedan od povoda za ovu odluku bio je slučaj glumca Vala Kilmera, čiji lik i glas bi, prema najavama, trebalo da budu rekreirani putem AI tehnologije za potrebe budućeg filma, iako je preminuo 2025. godine. Takođe, londonska glumica i komičarka Elin van der Velden javno je izjavila da je kreirala potpuno lažnog AI glumca sa ciljem da ga promoviše kao globalnu zvezdu.

Pitanje korišćenja veštačke inteligencije postalo je centralna tema i u štrajku scenarista u Holivudu, kada je jedan od glavnih zahteva bio ograničavanje upotrebe AI alata u pisanju scenarija. Istovremeno, brojni glumci i autori su pokrenuli pravne postupke protiv AI kompanija zbog navodne povrede autorskih prava prilikom treniranja algoritama na njihovim delima bez dozvole.

Akademija je precizirala da nova pravila ne zabranjuju upotrebu veštačke inteligencije u tehničkim aspektima filmske produkcije, kao što su vizuelni efekti ili postprodukcija. Međutim, kada je reč o glumi i pisanju scenarija, jasno je naglašeno da su samo ljudska dela prihvatljiva za nominacije za Oskara.

“Oskar pripada isključivo ljudima”, poručeno je u izjavi. Akademija smatra da ova promena predstavlja novu eru u kojoj će tehnološki napredak morati da bude u službi autentičnosti i talenta stvarnih umetnika.

Pročitaj još

U Trendu