Connect with us

Svet

Autori knjige o promenama režima o Trampovom pristupu predsedništvu i susretima u Sitišn Rumu

Izveštaji novinara ukazuju na drugačiji model korišćenja izvršne vlasti i promene u spoljnoj politici SAD tokom Trampove administracije

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Kevin wood

Izveštaji novinara ukazuju na drugačiji model korišćenja izvršne vlasti i promene u spoljnoj politici SAD tokom Trampove administracije

Novinari su analizirali način na koji je bivši predsednik SAD, Donald Tramp, koristio izvršnu vlast tokom svog drugog mandata, ističući da se njegov pristup značajno razlikovao od prethodnih predsednika. Prema navodima iz nove knjige “Regime Change: Inside the Imperial Presidency of Donald Trump”, autori Maggie Haberman i Jonathan Swan predstavili su nalaze iz više od 1.000 intervjua, navodeći da je administracija Donalda Trampa bila neprepoznatljiva u poređenju sa njegovim prvim mandatom.

Haberman je izjavila da je tokom višemesečnog izveštavanja postalo jasno da je reč o fundamentalno drugačijem shvatanju predsedničke funkcije u SAD. Prema njenim rečima, promene nisu bile samo posledica smene vlasti između dve političke partije, već se odnosile na suštinsku transformaciju načina na koji je izvršna vlast korišćena.

Jonathan Swan je istakao da je drugi Trampov mandat, prema analizi autora, bio obeležen izraženom upotrebom izvršnih ovlašćenja. Prema njegovim rečima, nije zabeležen sličan primer u skorijoj američkoj istoriji kada je reč o jednostranom korišćenju predsedničke moći. Swan je ukazao i na to da je Tramp imao izuzetno snažnu kontrolu nad sopstvenom političkom strankom u Kongresu, navodeći da su članovi Kongresa često podržavali njegove odluke bez prethodnog konsultovanja.

U knjizi se navodi i slučaj kada je Tramp odlučio da pokrene vojnu akciju bez konsultacija sa Kongresom, što je predstavljeno kao primer primene izvršne vlasti bez presedana. Swan je uporedio ovu situaciju sa prethodnim administracijama, ističući da su raniji predsednici, poput Džordža V. Buša, tražili i dobijali kongresnu saglasnost pre velikih vojnih operacija.

Haberman i Swan su takođe analizirali promene u američkoj spoljnoj politici tokom Trampove administracije, uključujući odluke vezane za resurse iz Venecuele i interese u vezi sa Grenlandom. Prema njihovim rečima, ovakva praksa je uticala na to kako druge države percipiraju Sjedinjene Države i njenu ulogu u međunarodnim odnosima.

Knjiga “Regime Change” bazira se na velikom broju intervjua i dokumenata, pružajući uvid u unutrašnje procese u Beloj kući, uključujući i sastanke u Sitišn Rumu na temu raznih aktuelnih pitanja. Autori su istakli da sistem institucija često pokušava da odgovori na Trampove poteze, ali da se dinamika vlasti značajno promenila tokom njegovog mandata.

Ovakva analiza naglašava da su u periodu administracije Donalda Trampa zabeležene bitne promene u načinu upravljanja državom, kao i u odnosima sa Kongresom i međunarodnom zajednicom. Izveštaji su zasnovani na podacima iz knjige i navodima njenih autora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SAD najavljuju uvođenje carina na robu iz zemalja sa digitalnim porezom

Bivši predsednik Donald Tramp zapretio merama protiv država koje uvode porez na digitalne usluge, dogovor sa EU još nije postignut

Published

on

By

Bivši predsednik Donald Tramp zapretio merama protiv država koje uvode porez na digitalne usluge, dogovor sa EU još nije postignut

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je mogućnost uvođenja carina od 100% na proizvode iz zemalja koje odluče da uvedu porez na digitalne usluge američkim kompanijama. Ova najava objavljena je putem društvenih mreža, a odnosi se pre svega na evropske države koje razmatraju ili su započele implementaciju takvog poreza.

Tramp je naveo da su, prema njegovim rečima, evropske države blizu donošenja odluka o digitalnom porezu, koji bi se odnosio na američke kompanije koje posluju na teritoriji te zemlje, ali nemaju fizičko prisustvo niti plaćaju porez na dobit. “Neka ova izjava bude upozorenje da će svaka zemlja koja uvede ovakav porez odmah biti suočena sa carinom od 100% na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Države”, izjavio je Tramp.

U poruci je takođe naglašeno da bi takva carina bila uvedena bez odlaganja i da bi imala prednost u odnosu na postojeće trgovinske sporazume sa partnerima. Tramp je istakao da je rok za postizanje trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Država i Evropske unije 4. jul, a predloženo je da se carine na većinu evropskog izvoza ograniče na 15%. Međutim, porez na digitalne usluge nije deo trenutnog dogovora i ostaje tačka neslaganja između SAD i EU.

Prema podacima neprofitne organizacije koja se bavi pitanjima poreza, otprilike polovina evropskih članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj predložila je, najavila ili već primenjuje porez na digitalne usluge. Stručnjaci navode da bi ovakvi porezi najviše pogodili američke kompanije koje pružaju digitalne servise na evropskom tržištu.

Trgovinske tenzije između SAD i Evropske unije traju duže vreme, a pitanje digitalnog poreza predstavlja jednu od glavnih prepreka za postizanje šireg dogovora o trgovini. Obe strane su do sada održale više rundi razgovora, ali konkretan dogovor u vezi sa digitalnim uslugama nije postignut.

Trampova izjava dolazi u trenutku kada su brojni evropski zakonodavci razmatrali nove modele oporezivanja digitalnih kompanija koje ostvaruju značajan prihod na njihovom tržištu, ali ne plaćaju porez na dobit u skladu sa tradicionalnim pravilima. Prethodno su postojali pokušaji da se kroz međunarodne inicijative postigne kompromis oko oporezivanja digitalnih usluga, ali bez konačnog rešenja.

Prema dostupnim informacijama, reakcije evropskih zvaničnika na najavu novih američkih carina za sada nisu zvanično saopštene. Razgovori između predstavnika SAD i EU o trgovinskim odnosima nastavljaju se, dok digitalni porez ostaje tema neslaganja.

Pročitaj još

Svet

Američki zakonodavci ispitali dugogodišnju pomoćnicu Epstajna o putnim aranžmanima preko Amex kartice

Prema transkriptu Odbora za nadzor, pomoćnica Lesli Grof odgovarala na pitanja o rezervacijama putovanja za žene i devojke

Published

on

By

Prema transkriptu Odbora za nadzor, pomoćnica Lesli Grof odgovarala na pitanja o rezervacijama putovanja za žene i devojke

Dugogodišnja pomoćnica Džefrija Epstajna, Lesli Grof, odgovarala je na pitanja članova američkog Kongresa u vezi sa korišćenjem American Express kartice za rezervisanje putovanja za više žena ili devojaka, navodi se u transkriptu sa saslušanja objavljenom od strane Odbora za nadzor Predstavničkog doma. Saslušanje je održano 9. juna, a transkript je javno dostupan od ove nedelje.

Prema navodima iz dokumentacije, Grof je bila centralna figura u organizovanju putovanja tokom skoro dvadeset godina saradnje sa Epstajnom. U materijalima koje je ranije ove godine objavilo Ministarstvo pravde, naznačeno je da su putem usluga American Express-a, uključujući i tzv. Centurion servis i Amex Black karticu, rezervisani brojni putni aranžmani za žene ili devojke, od kojih su mnoge, kako se navodi u izvještajima, dolazile iz istočne Evrope.

Međunarodni mediji napominju da, zbog redakcije podataka u objavljenim dokumentima Ministarstva pravde, nije moguće potvrditi broj osoba za koje su putovanja rezervisana, kao ni njihove godine. Grof je tokom svedočenja izjavila da, prema njenom saznanju, nikada nije organizovala putovanja za osobe mlađe od 18 godina. Dodala je da je razumela da su putovanja bila namenjena “putujućim asistentima” zaposlenim kod Epstajna.

Na pitanje članova Odbora o svrsi putovanja, Grof je negirala da je bila upoznata sa bilo kakvim nepravilnostima ili da je znala za situacije u kojima bi svrha putovanja bila nelegalna ili protivpravna. Prema transkriptu, istakla je da su svi aranžmani vođeni u okviru njenih radnih zadataka i da nije bila uključena u aktivnosti izvan tog domena.

Slučaj Džefrija Epstajna i dalje privlači pažnju javnosti i istražnih organa u Sjedinjenim Državama. Više dokumenata koji se tiču njegovih aktivnosti ostaje pod redakcijom ili je predmet sudskih postupaka. Ministarstvo pravde nije iznelo nove informacije o ovom slučaju u trenutku objavljivanja transkripta.

Odbor za nadzor Predstavničkog doma saopštio je da će nastaviti sa istragom vezanom za finansijske tokove i način organizacije putovanja u okviru Epstajnovih aktivnosti. Prema dostupnim informacijama, dalja saslušanja su moguća u narednom periodu, dok se očekuje da će deo materijala biti javno dostupan nakon završetka pravnih procedura.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD optužio Iran za kršenje sporazuma o prekidu vatre u Ormuškom moreuzu

Američka administracija istražuje incident nakon što je Tramp naveo da su iranski dronovi oštetili teretni brod

Published

on

By

Američka administracija istražuje incident nakon što je Tramp naveo da su iranski dronovi oštetili teretni brod

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp optužio je Iran za kršenje sporazuma o prekidu vatre, navodeći da su iranske snage ispalile najmanje četiri drona na brodove u Ormuškom moreuzu. Prema Trampovoj objavi na društvenoj mreži, jedan od dronova pogodio je gornju palubu velikog teretnog broda, nanevši štetu, dok su ostala tri drona oborena. Incident se dogodio tokom noći, a brod je uspeo da nastavi svoj put nakon napada, saopšteno je iz američke administracije.

U zvaničnoj izjavi, Tramp je ocenio da je reč o “očiglednom kršenju našeg sporazuma o prekidu vatre” i naveo da je šteta na brodu učinjena, ali da nije bilo žrtava. Administracija SAD trenutno prikuplja dodatne informacije o incidentu i razmatra naredne korake u okviru postojećeg memoranduma o razumevanju sa Iranom.

Sporazum između SAD i Irana, koji je stupio na snagu nakon potpisivanja memoranduma sa 14 tačaka, predviđa trenutni i trajni prekid ratnih dejstava na svim frontovima, uključujući i Liban, kao i niz mera za normalizaciju odnosa i obnovu ekonomske saradnje. Dokument uključuje međusobno poštovanje suvereniteta, ukidanje američke pomorske blokade, povlačenje snaga SAD iz regiona nakon konačnog dogovora, izuzeća za izvoz iranske nafte i plan ekonomske obnove Irana vredan najmanje 300 milijardi dolara.

Iran je u ovom dokumentu potvrdio da neće proizvoditi nuklearno oružje, dok se pitanja obogaćivanja uranijuma i drugih nuklearnih aktivnosti planiraju rešavati u okviru konačnog sporazuma. Zvaničnici obe strane još nisu izdali dodatne komentare povodom najnovijeg incidenta, dok se očekuje nastavak pregovora u skladu sa predviđenim rokovima iz sporazuma.

Pročitaj još

U Trendu