Connect with us

Svet

Autori knjige o promenama režima o Trampovom pristupu predsedništvu i susretima u Sitišn Rumu

Izveštaji novinara ukazuju na drugačiji model korišćenja izvršne vlasti i promene u spoljnoj politici SAD tokom Trampove administracije

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Kevin wood

Izveštaji novinara ukazuju na drugačiji model korišćenja izvršne vlasti i promene u spoljnoj politici SAD tokom Trampove administracije

Novinari su analizirali način na koji je bivši predsednik SAD, Donald Tramp, koristio izvršnu vlast tokom svog drugog mandata, ističući da se njegov pristup značajno razlikovao od prethodnih predsednika. Prema navodima iz nove knjige “Regime Change: Inside the Imperial Presidency of Donald Trump”, autori Maggie Haberman i Jonathan Swan predstavili su nalaze iz više od 1.000 intervjua, navodeći da je administracija Donalda Trampa bila neprepoznatljiva u poređenju sa njegovim prvim mandatom.

Haberman je izjavila da je tokom višemesečnog izveštavanja postalo jasno da je reč o fundamentalno drugačijem shvatanju predsedničke funkcije u SAD. Prema njenim rečima, promene nisu bile samo posledica smene vlasti između dve političke partije, već se odnosile na suštinsku transformaciju načina na koji je izvršna vlast korišćena.

Jonathan Swan je istakao da je drugi Trampov mandat, prema analizi autora, bio obeležen izraženom upotrebom izvršnih ovlašćenja. Prema njegovim rečima, nije zabeležen sličan primer u skorijoj američkoj istoriji kada je reč o jednostranom korišćenju predsedničke moći. Swan je ukazao i na to da je Tramp imao izuzetno snažnu kontrolu nad sopstvenom političkom strankom u Kongresu, navodeći da su članovi Kongresa često podržavali njegove odluke bez prethodnog konsultovanja.

U knjizi se navodi i slučaj kada je Tramp odlučio da pokrene vojnu akciju bez konsultacija sa Kongresom, što je predstavljeno kao primer primene izvršne vlasti bez presedana. Swan je uporedio ovu situaciju sa prethodnim administracijama, ističući da su raniji predsednici, poput Džordža V. Buša, tražili i dobijali kongresnu saglasnost pre velikih vojnih operacija.

Haberman i Swan su takođe analizirali promene u američkoj spoljnoj politici tokom Trampove administracije, uključujući odluke vezane za resurse iz Venecuele i interese u vezi sa Grenlandom. Prema njihovim rečima, ovakva praksa je uticala na to kako druge države percipiraju Sjedinjene Države i njenu ulogu u međunarodnim odnosima.

Knjiga “Regime Change” bazira se na velikom broju intervjua i dokumenata, pružajući uvid u unutrašnje procese u Beloj kući, uključujući i sastanke u Sitišn Rumu na temu raznih aktuelnih pitanja. Autori su istakli da sistem institucija često pokušava da odgovori na Trampove poteze, ali da se dinamika vlasti značajno promenila tokom njegovog mandata.

Ovakva analiza naglašava da su u periodu administracije Donalda Trampa zabeležene bitne promene u načinu upravljanja državom, kao i u odnosima sa Kongresom i međunarodnom zajednicom. Izveštaji su zasnovani na podacima iz knjige i navodima njenih autora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Senatori traže dodatne informacije o fondu za sprečavanje zloupotrebe pravosuđa

Grupa senatora zatražila od Ministarstva pravde objašnjenje u vezi sa formiranjem posebnog fonda, rok za odgovor 8. jul

Published

on

By

Grupa senatora zatražila od Ministarstva pravde objašnjenje u vezi sa formiranjem posebnog fonda, rok za odgovor 8. jul

Vašington – Grupa senatora iz redova demokrata uputila je pismo vršiocu dužnosti državnog tužioca Sjedinjenih Američkih Država, Todu Blanšu, zahtevajući više informacija o fondu vrednom 1,8 milijardi dolara, poznatom kao „anti-weaponization“ fond. Fond je ustanovljen u okviru nagodbe Ministarstva pravde sa bivšim predsednikom Donaldom Trampom. U pismu, koje je potpisao senator Kori Buker iz Nju Džersija zajedno sa senatorima Ričardom Blumentalom iz Konektikata, Adamom Šifom iz Kalifornije i Šeldonom Vajthausom iz Rod Ajlenda, izražena je zabrinutost da je osnivanje pomenutog fonda možda odstupilo od internih procedura Ministarstva pravde.

Senatori su ukazali na pravila koja se odnose na sporazume o nagodbi i isplate trećim stranama, tražeći od vršioca dužnosti državnog tužioca da do 8. jula dostavi odgovore na pitanja o usklađenosti ovog fonda sa važećim procedurama. U pismu se navodi da je „centralno pitanje da li je rukovodstvo Ministarstva pravde zanemarilo sopstvena pravila prilikom formiranja fonda“.

Senatori su istakli da postojeći propisi imaju za cilj da ograniče mogućnost Ministarstva pravde da koristi nagodbe za usmeravanje sredstava ka trećim stranama, kao i da spreče potencijalnu zloupotrebu ovlašćenja. U tekstu pisma, senatori navode da, iako je Ministarstvo pravde promenilo odluku pod pritiskom sudova i javnosti, pitanja o procesu formiranja fonda ostaju aktuelna.

Članovi Odbora za pravosuđe Senata naglasili su da će insistirati na javnom saslušanju o ovoj temi, kako bi se razjasnile sve okolnosti i osigurala transparentnost procesa. Do objavljivanja ove vesti, Ministarstvo pravde nije izdalo zvaničnu reakciju na zahtev senatora.

Fond za „sprečavanje zloupotrebe pravosuđa“ ustanovljen je nakon postizanja nagodbe sa bivšim predsednikom Trampom, a deo senatora je izrazio zabrinutost zbog mogućeg odstupanja od standardnih procedura i potencijalnog benefita za pojedince povezane sa izvršnom vlašću. Dalje informacije o načinu funkcionisanja fonda i njegovoj nameni očekuju se nakon odgovora Ministarstva pravde ili održavanja najavljenog saslušanja.

Pročitaj još

Svet

Napad na civilne ciljeve u blizini grada, prijavljene žrtve prema lokalnim izvorima

Lokalne vlasti potvrdile incident, međunarodni mediji prenose izveštaje o žrtvama, nezavisna potvrda izostaje

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile incident, međunarodni mediji prenose izveštaje o žrtvama, nezavisna potvrda izostaje

Prema navodima lokalnih vlasti, tokom najnovijih sukoba došlo je do napada na civilnu infrastrukturu u blizini jednog grada. Incident se dogodio u jutarnjim satima, a izveštaji sa lica mesta ukazuju na moguću štetu na objektima i prisustvo žrtava.

Lokalni izvori su naveli da su pogođeni objekti koji su korišćeni u svakodnevnom životu stanovništva, ali precizni detalji o stepenu oštećenja i broju pogođenih osoba nisu zvanično potvrđeni. Izveštaji međunarodnih medija takođe beleže incident, napominjući da je situacija na terenu i dalje neizvesna.

Zvaničnici su izdali saopštenje u kom pozivaju sve strane na uzdržanost i poštovanje međunarodnog humanitarnog prava. Do sada nije bilo zvanične reakcije druge strane u sukobu, niti su objavljeni dodatni podaci o eventualnim vojnim aktivnostima u toj oblasti.

Međunarodne organizacije prate događaje i apeluju na omogućavanje pristupa humanitarne pomoći, ukoliko se potvrde navodi o žrtvama i oštećenju infrastrukture. Istovremeno, nezavisna verifikacija informacija iz ove zone sukoba trenutno nije moguća zbog bezbednosnih ograničenja i nestabilne situacije na terenu.

Podsećamo, region u kojem se incident dogodio već duže vreme je pogođen povremenim napadima i oružanim sukobima između strana u konfliktu. Prethodni izveštaji su ukazivali na povremene napade na objekte od značaja za civilno stanovništvo, što dodatno komplikuje humanitarnu situaciju u toj oblasti.

Pročitaj još

Svet

Guverner Kalifornije predložio savezni porez na milijardere i fond vezan za veštačku inteligenciju

Gavin Njusom izneo inicijativu za uvođenje nacionalnog minimalnog poreza za najbogatije, potvrđeno u javnom obraćanju

Published

on

By

Gavin Njusom izneo inicijativu za uvođenje nacionalnog minimalnog poreza za najbogatije, potvrđeno u javnom obraćanju

Guverner Kalifornije Gavin Njusom izneo je predlog za uvođenje nacionalnog minimalnog poreza na milijardere i formiranje saveznog fonda kroz koji bi svi građani imali udela u bogatstvu stvorenom putem veštačke inteligencije. Ova inicijativa predstavljena je u javnom eseju, a deo je šireg ekonomskog programa za koji se Njusom zalaže.

Njusom je istakao da trenutni poreski sistem u Sjedinjenim Američkim Državama omogućava pojedincima sa značajnim bogatstvom da plaćaju niže poreske stope od radnika i zaposlenih. Prema njegovim rečima, predloženim reformama bilo bi obezbeđeno da najbogatiji građani plaćaju barem onoliko koliko i njihovi zaposleni, čime bi se, kako navodi, smanjile razlike koje su nastale tokom proteklih decenija kao posledica poreskih olakšica i izuzetaka.

U svom obraćanju Njusom je naveo primere iz svakodnevnog života, ističući da trenutni sistem može dovesti do situacije gde službenik ili građevinski radnik plaća višu poresku stopu od vlasnika ili naslednika kompanije. Prema njegovoj oceni, to je rezultat dugoročnog delovanja interesnih grupa i političkih odluka koje su favorizovale određene kategorije poreskih obveznika.

Pored predloga za federalni porez na milijardere, Njusom je najavio i podršku za osnivanje takozvanog “javnog fonda” vezanog za ekonomske koristi koje proističu iz razvoja veštačke inteligencije. Ovim fondom bi, prema njegovoj zamisli, svaki građanin imao mogućnost da učestvuje u raspodeli dobiti nastale iz tehnoloških inovacija na nacionalnom nivou.

Istovremeno, Njusom je saopštio da će glasati protiv predloga za uvođenje poreza na bogatstvo na nivou države Kalifornija, koji će se naći na glasanju tokom predstojećih izbora. Odluku je obrazložio potrebom za jedinstvenim rešenjem na saveznom nivou, umesto razlika na nivou pojedinih saveznih država.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se Njusom pominje kao mogući kandidat za predsedničke izbore 2028. godine. Njegov predlog za savezni porez na milijardere ocenjuju kao deo šireg ekonomskog programa usmerenog na smanjenje nejednakosti i uključivanje šire populacije u raspodelu bogatstva koje generišu nove tehnologije.

Za sada nema zvaničnih komentara iz drugih saveznih država ili od strane federalnih institucija u vezi sa predlogom, a javna rasprava o ovoj inicijativi se očekuje u narednom periodu.

Pročitaj još

U Trendu