Connect with us

Svet

Australijska policija zaplenila 2,7 tona kokaina u Sidneju, uhapšena dva muškarca

Policija sprovodi istragu najveće zaplene kokaina u istoriji Australije, osumnjičeni zadržani u pritvoru

Published

on

Foto Izvor:

Policija sprovodi istragu najveće zaplene kokaina u istoriji Australije, osumnjičeni zadržani u pritvoru

Australijska policija izvršila je najveću zaplenu kokaina u istoriji zemlje, pronašavši 2,7 tona droge u sistemu podzemnih bunkera na imanju u zapadnom delu Sidneja, u mestu Londonderi, u petak, kako je saopšteno iz policijskih izvora. Dva muškarca, starosti 21 i 25 godina, uhapšena su na licu mesta nakon što su navodno pokušali da pobegnu.

Prema policijskim informacijama, kokain je bio skriven u posebnim odeljcima ispod lažnih podova u tri brodska kontejnera. Vrednost zaplenjene droge na ilegalnom tržištu procenjuje se na oko 816 miliona australijskih dolara (približno 500 miliona evra). Osumnjičeni su optuženi za posedovanje komercijalne količine ilegalno uvezene droge i zadržani su u pritvoru nakon sudskog ročišta održanog u subotu.

Policija navodi da je droga prokrijumčarena u Australiju preko grada Midž Point na severu Kvinslenda, a da je zaplena deo višemesečne operacije pod nazivom „Minđang“ koja je pokrenuta u maju. “Ova zaplena rezultat je zajedničkog rada više policijskih jedinica i predstavlja veliki udarac organizovanom kriminalu”, navodi se u zvaničnoj izjavi policije.

Osumnjičeni se suočavaju sa mogućom doživotnom kaznom zatvora ukoliko budu osuđeni. Istraga je u toku, a policija nastavlja sa prikupljanjem dokaza i identifikacijom ostalih članova kriminalne grupe povezane sa švercom ove količine kokaina.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Pucnjava u Montrealu: tri osobe poginule, dve povređene u naselju Kot de Než

Policija istražuje incident u kojem su stradali policajac, osumnjičeni i civil, dok su dve osobe ranjene

Published

on

By

Policija istražuje incident u kojem su stradali policajac, osumnjičeni i civil, dok su dve osobe ranjene

U pucnjavi koja se dogodila u ponedeljak ujutru u montrealskom naselju Kot de Než poginule su tri osobe: policajac Mohamed Lamin Benreduan (34), osumnjičeni napadač i jedan civil, dok su još dve osobe ranjene, potvrđeno je iz policijskih izvora. U zvaničnom saopštenju navedeno je da je policajac Benreduan bio zaposlen u policijskoj službi od 2021. godine.

“Sa dubokom tugom potvrđujemo smrt policajca Mohameda Lamina Benreduana na dužnosti. Njegova posvećenost i profesionalizam zauvek će ostati u našim sećanjima”, navodi se u izjavi policije.

Jedan od povređenih je policajac koji se nalazi u stabilnom stanju, dok je jedan civil zadobio lakše povrede.

Prema izjavama zvaničnika, policija je pozvana nakon što je svedok prijavio da je na ulici primetio osobu sa pištoljem. “Osumnjičeni koji je bio umešan u pucnjavu je ubijen”, izjavio je šef policije Fadi Dager.

Lokalni mediji prenose da je osumnjičeni napadač navodno distribuirao liflete sa nasilnim porukama usmerenim protiv žena i da je bio povezan sa mizoginom subkulturom poznatom kao ‘insel’. Na video snimku koji je kružio društvenim mrežama čulo se najmanje 29 pucnjeva.

Istraga o ovom incidentu je u toku, a policija apeluje na građane da dostave sve relevantne informacije u vezi sa slučajem.

Pročitaj još

Svet

Tramp najavio predstavljanje dokaza o navodnom vandalizmu na Reflecting Pool pred sudom

Bivši predsednik SAD tvrdi da je vandalizam uzrok oštećenja, dok zvanične službe nisu potvrdile te navode

Published

on

By

Bivši predsednik SAD tvrdi da je vandalizam uzrok oštećenja, dok zvanične službe nisu potvrdile te navode

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u ponedeljak da će dokazi koji potkrepljuju njegove tvrdnje o navodnom vandalizmu na Reflecting Pool u Vašingtonu biti predstavljeni pred sudom. Tramp je naveo da je veliki rez, za koji smatra da je dug oko 350 stopa, uzrokovao ljuštenje boje na ovom značajnom nacionalnom spomeniku, koji je nedavno renoviran.

U razgovoru sa novinarima, Tramp je izneo tvrdnju da je za probleme sa oštećenjem površine Reflecting Pool odgovoran vandalizam, a ne, kako su nagađali pojedini izvori, moguće greške u izradi ili materijalima upotrebljenim tokom renoviranja vrednog 14,7 miliona dolara. Prema njegovim rečima, nepoznate osobe su napravile rez na potezu između Memorijala Drugog svetskog rata i Lincolnovog memorijala.

Američka Park policija je potvrdila da je u vezi sa vandalskim delima na Reflecting Pool privedeno pet osoba, dok je još pet osoba dobilo federalne prekršajne prijave. Međutim, ni izvođač radova na projektu, niti Nacionalna služba za parkove nisu zvanično potvrdili da je rez na površini bazena uzrok trenutnog stanja ljuštenja boje.

Na pitanje novinara da li poseduje materijalne dokaze, poput fotografija ili video zapisa, Tramp je odgovorio da je lično video pomenuti rez. “Kada imate rez od 350 stopa, zar mislite da to nije dokaz?”, naveo je Tramp, dodajući da bi novinari mogli da se obrate nadležnim iz Park službe ili sekretaru unutrašnjih poslova radi uvida.

Novinarima na terenu nije pošlo za rukom da na licu mesta pronađu pomenuti rez, dok je Tramp naveo da su nadležni iz Park službe u mogućnosti da pokažu dokaze. Takođe je naglasio da postoje i fotografije koje će biti predložene kao dokazni materijal u sudskom postupku.

Zvanične službe do ovog trenutka nisu potvrdile Trampove tvrdnje o uzročnicima oštećenja Reflecting Pool-a. Slučaj ostaje predmet daljeg razmatranja, a svi relevantni dokazi biće predstavljeni u okviru sudskog postupka.

Pročitaj još

Svet

Senat SAD usvojio zakon o pristupačnosti stambenih jedinica nakon dvopartijskog dogovora

Senat zvanično potvrdio paket mera za smanjenje troškova stanovanja; predlog sada ide Predstavničkom domu na razmatranje

Published

on

By

Senat zvanično potvrdio paket mera za smanjenje troškova stanovanja; predlog sada ide Predstavničkom domu na razmatranje

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 22. juna 2026. godine zakon koji ima za cilj da poveća pristupačnost stanovanja u zemlji. Odluka je doneta nakon postizanja dogovora između predstavnika dve vodeće političke partije, a zakon je podržan sa 85 glasova za i 5 protiv. Usvojeni predlog sada će biti prosleđen Predstavničkom domu na dalje razmatranje.

Zakon, poznat kao ’21st Century ROAD to Housing Act’, predviđa niz mera za povećanje ponude stambenih jedinica i smanjenje ukupnih troškova stanovanja. Jedna od ključnih odredbi odnosi se na ograničavanje mogućnosti institucionalnih investitora da kupuju određene vrste porodičnih kuća.

Prethodna verzija zakona bila je usvojena u Senatu u martu, dok je Predstavnički dom odobrio drugačiju verziju u maju. Tokom prošle nedelje, odbori za bankarstvo Senata i finansijske usluge Predstavničkog doma najavili su postizanje zajedničkog rešenja, čime je otvoren put za konačno usvajanje ovog paketa mera.

Prema rečima senatora Tima Skota iz Južne Karoline, predsedavajućeg senatskog Odbora za bankarstvo, ovaj zakon je rezultat višegodišnjeg rada sa ciljem da se smanje troškovi, proširi ponuda, smanji administrativna procedura i pruži podrška građanima u ostvarivanju mogućnosti za kupovinu sopstvenog doma. Scott je istakao da je sledeći korak usvajanje zakona i njegovo sprovođenje u praksi.

Senatorka Elizabet Voren iz Masačusetsa, glavna predstavnica demokrata u Odboru za bankarstvo, iznela je detalje o više od 45 predviđenih mera u okviru zakona. Među predlozima se nalaze smanjenje regulatornih barijera i ubrzavanje ekoloških procedura za izgradnju pristupačnih stanova, ažuriranje tehničkih standarda za montažne objekte, formiranje inovacionog fonda za zajednice koje ulažu u povećanje stambene ponude, kao i podrška veteranskoj populaciji u oblasti stanovanja.

Prema izjavama iz Senata, usvojeni zakon predstavlja najobuhvatniju reformu stambene politike u SAD u poslednjih nekoliko decenija. Zvaničnici navode da bi predviđene mere mogle da doprinesu smanjenju troškova za stanovanje i olakšaju pristup tržištu za širi krug građana. Dalje razmatranje i konačno usvajanje zakona sada zavise od odluke Predstavničkog doma.

Pročitaj još

U Trendu