Connect with us

Svet

Apelacioni sud omogućio američkim vlastima zadržavanje određenih migranata bez prava na kauciju

Američki apelacioni sud doneo odluku kojom se podržava zadržavanje migranata bez kaucije, prema potvrdi zvaničnika

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Katrin bolovtsova

Američki apelacioni sud doneo odluku kojom se podržava zadržavanje migranata bez kaucije, prema potvrdi zvaničnika

Panel sudija Apelacionog suda Sjedinjenih Američkih Država doneo je odluku kojom se administraciji bivšeg predsednika Donalda Trampa omogućava da zadrži određene migrante koji su ušli u zemlju bez dozvole, bez prava na puštanje uz kauciju. Ova odluka je doneta 25. marta 2026. godine i predstavlja drugu po redu presudu federalnog apelacionog suda kojom se podržava ovakav stav vlasti, dok su niži sudovi u više navrata zauzimali suprotan stav.

Odluka je doneta većinom glasova (2-1) na Apelacionom sudu za Osmi okrug, koji pokriva države od Severne Dakote do Arkanzasa. Prema navodima izvora iz američkog tužilaštva u Minesoti, presuda može uticati na više od 1.000 slučajeva migranata u toj saveznoj državi. Sličnu odluku doneo je i Apelacioni sud za Peti okrug ranije tokom godine.

Predmet koji je razmatran odnosi se na državljanina Meksika, Hoakina Herrera Avilu, koji je prošlog avgusta zadržan u Mineapolisu od strane Ministarstva za unutrašnju bezbednost SAD. Protiv njega su pokrenuti postupci za deportaciju, a tokom pritvora nije mu bila omogućena kaucija. Njegovi advokati su podneli zahtev za habeas corpus radi puštanja na slobodu, a Okružni sud u Minesoti je prvobitno prihvatio taj zahtev. Međutim, najnovijom odlukom apelacionog suda, presuda nižeg suda je preinačena.

Većinsko mišljenje napisao je sudija Bobi Šepard, imenovan za vreme predsednika Džordža Buša, a pridružio mu se sudija L. Stiven Gras, koji je imenovan tokom Trampovog mandata. Sudija Ralf R. Erikson je izneo izdvojeno mišljenje. Presuda se odnosi na tumačenje važećih zakona o imigraciji i određuje da osobe koje su ušle u Sjedinjene Države bez dozvole mogu biti zadržane bez prava na kauciju tokom postupka deportacije.

Ova odluka može imati šire posledice na veliki broj slučajeva pritvorenih migranata u državama koje pokriva Osmi okrug. Istovremeno, ostaje pravno pitanje zbog različitih tumačenja na nižim sudovima širom zemlje, dok se očekuje da će konačan stav o ovom pitanju doneti viša sudska instanca. Prema navodima pravnih stručnjaka, odluka bi mogla imati dugoročan uticaj na praksu zadržavanja migranata u SAD.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Italijanski parlament usvojio zakon o kućnom izdržavanju kazne za zavisnike

Zakon omogućava hiljadama zatvorenika zavisnih od droga ili alkohola da kaznu služe kod kuće uz rehabilitaciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Italijanski parlament usvojio zakon o kućnom izdržavanju kazne za zavisnike – zatvorenici u Italiji

Zakon omogućava hiljadama zatvorenika zavisnih od droga ili alkohola da kaznu služe kod kuće uz rehabilitaciju

Italijanski parlament je danas usvojio zakon koji omogućava hiljadama zatvorenika, zavisnika od droga ili alkohola, da kaznu izdržavaju kod kuće uz obavezno učešće u programima rehabilitacije. Ova odluka doneta je zbog sve izraženije prenaseljenosti zatvora u Italiji, što prema podacima organizacije za prava zatvorenika Antigona, iznosi oko 140 odsto kapaciteta.

Novi zakon i njegova primena na zatvorsku populaciju

Prema novom zakonu, zatvorenici koji su zavisnici od droga ili alkohola mogu da budu premešteni iz zatvora u kućni pritvor, gde će istovremeno prolaziti kroz rehabilitacione programe. Ministar pravde Karlo Nordio izjavio je da bi ovaj zakon mogao da se odnosi na više od 10.000 zatvorenika koji su zavisnici od droga, što je deo ukupne zatvorske populacije od oko 65.000 lica. Osim toga, dodatnih 3.700 zatvorenika kojima je problem alkoholizam takođe bi moglo da bude uključeno u ovu meru.

Ova mera je uvedena kao deo šireg nastojanja da se smanji pritisak na pretrpane zatvorske kapacitete. Italijanski zatvori su među najopterećenijima u Evropskoj uniji, pa je ovakav potez ocenjen kao hitan odgovor na postojeće izazove.

Detalji zakona i očekivani efekti

Zakon je donet u trenutku kada su zatvori u Italiji popunjeni znatno iznad svojih kapaciteta, što otežava sprovođenje rehabilitacije i poštovanje osnovnih prava zatvorenika. Prema dostupnim informacijama, svi zatvorenici koji budu ispunjavali uslove moraće tokom kućnog izdržavanja kazne da učestvuju u rehabilitacionim programima. Takođe, saopšteno je da će nadležni organi pratiti sprovođenje zakona i kontrolisati poštovanje propisanih mera.

U međuvremenu, italijanske vlasti ističu da je cilj novog zakona ne samo rasterećenje zatvorskog sistema, već i pružanje pomoći zatvorenicima u procesu lečenja od zavisnosti. Na taj način, očekuje se i smanjenje stope povratka u kriminal, kao i poboljšanje socijalne reintegracije ove grupe lica.

Razlozi za donošenje zakona i društveni značaj

Italijanski zatvorski sistem već duže vreme suočen je sa problemom preopterećenosti, što otežava normalno funkcionisanje ustanova i rad sa zatvorenicima. Zbog toga je novi zakon dočekan kao pokušaj da se pronađe održivo rešenje. Prema podacima grupe Antigona, Italija ima jedan od najgorih rekorda prenaseljenosti zatvora u EU.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da će za punu realizaciju zakona biti potrebna i dodatna podrška rehabilitacionih centara, kao i efikasna kontrola sprovođenja mera. Očekuje se da će zakon imati dugoročan uticaj na smanjenje broja osoba u zatvorima, ali i na unapređenje pristupa rehabilitaciji za osobe koje se bore sa zavisnošću.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp razgovarao sa Vladimirom Zelenskim i Vladimirom Putinom o okončanju sukoba u Ukrajini

Američki predsednik istakao važnost dijaloga sa liderima Rusije i Ukrajine, naglašavajući potrebu za mirom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Donald Tramp razgovarao sa Vladimirom Zelenskim i Vladimirom Putinom o okončanju sukoba u Ukrajini – okončanja sukoba u Ukrajini

Američki predsednik istakao važnost dijaloga sa liderima Rusije i Ukrajine, naglašavajući potrebu za mirom

Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da je u dobrim odnosima sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i predsednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim. Tokom nedavnog obraćanja novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je naglasio značaj dijaloga uprkos sukobu koji i dalje traje u Ukrajini. Prema njegovim rečima, pitanje „okončanja sukoba u Ukrajini“ bilo je centralna tema razgovora sa Zelenskim.

Detalji sastanka Donalda Trampa i Vladimira Zelenskog

Sastanak između Donalda Trampa i Vladimira Zelenskog održan je u Beloj kući, iza zatvorenih vrata. Tom prilikom, Tramp je saopštio Zelenskom svoju želju da se rat u Ukrajini što pre okonča. On je dodao: „Voleo bih da on okonča rat… Rekao sam mu: želim da se ovaj rat završi.“ Ova izjava ukazuje na njegovu inicijativu da se pronađe rešenje za sukob.

Razgovori o vojnoj saradnji i dalji koraci

Nakon sastanka, Zelenski je izjavio da je Tramp navodno pristao da Kijevu odobri licence za proizvodnju raketa-presretača za protivvazdušne sisteme „Patriot“. Ova informacija, kako je naveo, može imati značajan uticaj na vojnu saradnju između Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine. Ipak, Tramp nije iznosio dodatne detalje o ovom dogovoru.

Stav Donalda Trampa o međunarodnim odnosima

Donald Tramp je tokom obraćanja naglasio da su njegovi razgovori sa liderima, uključujući i premijera Izraela Benjamina Netanijahua, protekli veoma dobro. Osim toga, on je istakao važnost održavanja otvorene komunikacije sa svim relevantnim akterima. S obzirom na aktuelni trenutak, pitanje „okončanja sukoba u Ukrajini“ ostaje u fokusu kako međunarodne zajednice, tako i samih učesnika razgovora. Uprkos izazovima, Tramp je ponovio da veruje u mogućnost postizanja mira kroz dijalog i saradnju.

Pročitaj još

Svet

SAD pokreću postupak deportacije Afganistanke povezane sa ISIS-om

Prvi slučaj pred tajnim sudom za terorizam u Vašingtonu

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD pokreću postupak deportacije Afganistanke povezane sa ISIS-om – deportacija Afganistanke povezane sa ISIS-om

Prvi slučaj pred tajnim sudom za terorizam u Vašingtonu

Optužbe za terorističku zaveru

Američko Ministarstvo pravde zatražilo je od federalnog sudije da deportuje ženu iz Teksasa, optuženu za veze sa terorističkom organizacijom ISIS. Nazira Haji Zada, 47-godišnja državljanka Afganistana, suočava se sa optužbama u okviru prvog slučaja koji se vodi pred tajnim Sudom za uklanjanje terorističkih stranaca, osnovanim pre tri decenije, a koji do sada nije bio aktivan. Nazira Haji Zada će se pojaviti pred sudom u Vašingtonu, gde će tužilaštvo izneti dokaze o njenoj umiješanosti u navodni pokušaj masovne pucnjave na dan izbora 2024. godine.

Izjava vršioca dužnosti ministra pravde

„Optužbe u ovom slučaju ukazuju na to da je matrijarh porodice simpatizera ISIS-a pomagala u planiranju napada velikih razmera na američke glasače na dan izbora“, izjavio je vršilac dužnosti ministra pravde, Todd Blanche. Zada nije javno optužena za bilo koje krivično delo od strane vlade.

Pročitaj još

U Trendu