Connect with us

Svet

Američki senatori traže nastavak blokade fonda Ministarstva pravde zbog ustavnih razloga

Dvojica senatora iz SAD podnela su sudu zajednički zahtev, navodeći da bi deblokada fonda predstavljala pretnju ustavnom poretku

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Katrin bolovtsova

Dvojica senatora iz SAD podnela su sudu zajednički zahtev, navodeći da bi deblokada fonda predstavljala pretnju ustavnom poretku

Dvojica američkih senatora iz različitih političkih stranaka, Bil Kasidi iz Luizijane i Kori Buker iz Nju Džersija, podneli su u četvrtak saveznom sudu u Virdžiniji zajednički zahtev da se održi zabrana korišćenja sredstva iz takozvanog “anti-weaponization” fonda Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država. Prema saopštenju, senatori smatraju da bi ukidanje postojeće blokade predstavljalo neposrednu pretnju ustavnom poretku i nadležnostima Kongresa.

Sporni fond, čija je vrednost 1,7 milijardi dolara, trenutno je privremeno blokiran odlukom saveznog suda u istočnoj Virdžiniji. Sudija je prošle nedelje odlučila da Ministarstvo pravde ne može preduzimati aktivnosti u vezi sa ovim programom, uključujući razmatranje zahteva ili isplatu sredstava, dok traje razmatranje zahteva za trajnu zabranu korišćenja fonda.

U podnesku sudu, Kasidi i Buker navode da bi sudija trebalo da zadrži privremenu meru i na kraju donese odluku u korist podnosilaca tužbe protiv fonda. Među tužiocima se nalazi i bivši savezni tužilac koji je radio na slučajevima povezanim sa događajima od 6. januara 2021. godine u zgradi američkog Kongresa.

Senatori tvrde da je fond protivustavan jer, prema njihovom mišljenju, krši više odredbi američkog ustava, uključujući klauzule o budžetu, odobravanju sredstava i imenovanjima. U svom zahtevu sudu, navode da “postojanje fonda direktno zadire u ovlašćenja Kongresa i osnovne principe ustavnog poretka”.

Prema navodima iz podneska, fond je, između ostalog, osmišljen da omogući isplatu sredstava osobama povezanim sa napadom na zgradu američkog Kongresa 6. januara 2021. godine. Senator Buker i senator Kasidi ističu da takva upotreba državnih sredstava predstavlja ozbiljan izazov ovlašćenjima Kongresa u upravljanju javnim finansijama.

Sud još uvek razmatra zahtev za trajnu zabranu, dok Ministarstvo pravde nije iznelo zvaničan komentar na podneti zahtev senatora. Očekuje se da će odluka o daljim koracima biti doneta u narednom periodu, a tužioci i dalje insistiraju na tome da bi korišćenje fonda pre okončanja sudskog postupka bilo protivno ustavnim principima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vladimir Putin izjavio spremnost Rusije za pregovore sa Ukrajinom na osnovu američkih predloga

Ruski predsednik saopštio mogućnost mirovnog dijaloga, uz uslov kompromisa i potpisivanja od strane legitimnih strana

Published

on

By

Ruski predsednik saopštio mogućnost mirovnog dijaloga, uz uslov kompromisa i potpisivanja od strane legitimnih strana

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je u Sankt Peterburgu da je Rusija spremna da pregovara sa Ukrajinom na osnovu predloga o kojima je razgovarano sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Enkoridžu na Aljasci. Putin je tokom sastanka sa rukovodiocima međunarodnih novinskih agencija u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma naglasio da bi Trampovi predlozi mogli da posluže kao osnova za mirovni sporazum, ali da oni zahtevaju kompromise i od Moskve i od Kijeva.

“Verujem da bi Evropska unija mogla da pomogne u pronalaženju rešenja, ali to bi trebalo da bude na osnovu sporazuma o kojima smo razgovarali u Enkoridžu. I ukrajinska strana je toga dobro svesna”, rekao je Putin.

On je upozorio da bi svaki mirovni dokument morali da potpišu legitimni predstavnici, uključujući i ukrajinsku stranu, ističući da to nije zahtev samo Rusije. Putin je takođe podsetio da je mandat ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog istekao pre dve godine i ukazao na neizvesnost oko održavanja novih izbora u Ukrajini.

Dodao je da nema potrebe za prekidom neprijateljstava kako bi pregovori počeli, navodeći da ruske oružane snage svakodnevno napreduju. “Bolje je zaustaviti ne njih, već rat u celini – na osnovu kompromisa o kojima se raspravljalo u Ankoridžu”, izjavio je ruski lider.

Putin je naveo da Rusija kontroliše celu teritoriju samoproglašene Luganske Narodne Republike i više od 85 odsto Donjecke Narodne Republike, dok Ukrajina trenutno ima manje od 15 odsto DNR. On je istakao da Rusija nije protiv ekonomske integracije Ukrajine u Evropu.

Prema njegovim rečima, sukob u Ukrajini proizilazi iz državnog udara i potiskivanja ruskog stanovništva. Dodao je da Rusija nikada nije odbijala kontakte sa evropskim državama i da je za obnovu dijaloga dovoljna inicijativa sa evropske strane.

“Ako neko u Evropi želi da obnovi kontakte sa Rusijom, može to da učini. Ne znamo ko će biti pregovarač sa evropske strane, ali otvoreni smo za dijalog”, rekao je Putin. On je ocenio da je bivši nemački kancelar Gerhard Šreder osoba od poverenja i podsetio na njegovu ulogu u infrastrukturnim projektima između Rusije i Nemačke.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD potvrdio da Bill Pulte neće trajno voditi Nacionalnu obaveštajnu službu

Administracija traži stalnog direktora, Pulte privremeno na čelu, potvrđeno u Vašingtonu

Published

on

By

Administracija traži stalnog direktora, Pulte privremeno na čelu, potvrđeno u Vašingtonu

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država izjavio je u četvrtak da Bill Pulte, trenutni vršilac dužnosti direktora Nacionalne obaveštajne službe, neće biti nominovan za tu funkciju na stalnoj osnovi. Prema saopštenju iz Ovalnog kabineta, administracija nastavlja sa procesom intervjuisanja drugih kandidata za dugoročno popunjavanje ove pozicije.

Predsednik je naveo da je Pulte privremeno preuzeo rukovođenje Kancelarijom direktora nacionalne obaveštajne službe, ali da nije planirano njegovo trajno imenovanje. “To je privremena pozicija, nije stalna, on neće biti stalno na toj funkciji jer, znate, ne mislim da bi to želeo”, izjavio je predsednik. Dodao je da je Pulte pokazao motivaciju i energiju za obavljanje ove uloge, ali da se administracija orijentiše na izbor dugoročnog rešenja.

Tokom razgovora sa novinarima u Vašingtonu, predsednik je ukazao da Pulte, dok je na čelu službe, može „saznati određene informacije o izbornim procesima“. Ova izjava usledila je nakon što je prethodna direktorka Tulsi Gabbard ranije ove godine prisustvovala pretrazi izbornog centra u okrugu Fulton, Džordžija, koju je sprovodila Federalna policija.

Bill Pulte ranije nije imao poznato iskustvo u bezbednosnom sektoru, a prethodno je bio angažovan kao direktor Savezne agencije za finansiranje stanovanja, gde je istraživao slučajeve prevara u vezi sa hipotekama. Njegovo privremeno postavljenje za direktora Nacionalne obaveštajne službe nije naišlo na široku podršku na Kapitol Hilu, posebno u trenutku kada su tenzije među republikancima u Senatu povećane.

Republikanski senatori, prema navodima iz izvora bliskih zakonodavnom telu, teže produženju federalnih ovlašćenja za nadzor, dok su demokrate najavile mogućnost odlaganja tog procesa ukoliko Pulte ostane na čelu službe tokom trajanja ovih pregovora. Trenutno nije poznato kada će biti doneta odluka o stalnom direktoru, a razgovori sa potencijalnim kandidatima su u toku.

Kancelarija predsednika nije objavila dodatne detalje o procesu selekcije, a očekuje se da će više informacija biti dostupno u narednim nedeljama.

Pročitaj još

Svet

Kremlj saopštio da Putin još nije pročitao Zelenskovo pismo o prekidu sukoba

Portparol Dmitrij Peskov naveo da će ruski predsednik biti informisan nakon sastanka sa liderom Uzbekistana

Published

on

By

Portparol Dmitrij Peskov naveo da će ruski predsednik biti informisan nakon sastanka sa liderom Uzbekistana

Zvaničnici Kremlja potvrdili su da su primili pismo predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog sa predlogom za prekid sukoba, ali su naveli da predsednik Rusije Vladimir Putin još nije imao priliku da ga pročita. Kako je izjavio portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov, pismo će biti dostavljeno Putinu nakon što završi razgovore sa liderom Uzbekistana.

Peskov je istakao da Zelenski može da dođe u Moskvu ukoliko želi da pregovara, ali je naglasio da su u svim razgovorima sa Ukrajinom prioriteti ruski nacionalni interesi. “Sa dužnim poštovanjem prema SAD i njihovim posredničkim naporima u Ukrajini, za Rusku Federaciju su glavna stvar njeni nacionalni interesi”, rekao je Peskov u zvaničnoj izjavi.

Dalji koraci biće poznati nakon što predsednik Putin bude upoznat sa sadržajem pisma, dok su zvaničnici naglasili da će o svim predlozima odlučivati u skladu sa državnim interesima.

Pročitaj još

U Trendu