Connect with us

Svet

Američki poslovni lideri prisustvuju sastancima u Kini tokom posete predsednika SAD

Kineski predsednik i američki izvršni direktori razgovarali o ekonomskim odnosima, u fokusu jačanje poslovne saradnje

Published

on

pexels-photo-7433874

Kineski predsednik i američki izvršni direktori razgovarali o ekonomskim odnosima, u fokusu jačanje poslovne saradnje

Delegacija američkih izvršnih direktora boravila je u Kini zajedno sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država tokom zvanične posete, potvrđeno je iz kineskog Ministarstva spoljnih poslova. Susretu su prisustvovali rukovodioci vodećih američkih kompanija, među kojima su generalni direktori poznatih tehnoloških i industrijskih firmi sa značajnim poslovnim interesima u Kini.

Predsednik Kine, Si Đinping, izjavio je tokom sastanka da će Kina nastaviti sa otvaranjem tržišta prema američkim kompanijama, što je istaknuto kao važan cilj za američke korporacije koje teže širenju poslovanja u drugoj po veličini svetskoj ekonomiji. Ova najava usledila je nakon godina trgovinskih tenzija između Kine i SAD, uključujući i povećanje carina na određene kineske proizvode od strane američke administracije prethodne godine.

Izvršni direktori američkih kompanija, prema navodima iz saopštenja, predvode firme sa značajnim ulaganjima i interesima na kineskom tržištu. Uprkos trgovinskim sporovima, američke firme nastavljaju da u Kini vide ključnu priliku za rast, posebno zbog velikog broja potrošača i rastuće srednje klase.

Bela kuća je saopštila da su američki poslovni lideri učestvovali u delu šireg sastanka između američkih i kineskih zvaničnika. Tokom razgovora, obe strane su razmatrale mogućnosti unapređenja ekonomske saradnje i prevazilaženja aktuelnih izazova u bilateralnim odnosima.

Kineska strana je istakla spremnost da poveća otvorenost za strane investitore i olakša pristup tržištu, dok su američki lideri izrazili interesovanje za stabilnije i predvidljivije poslovno okruženje. Prema zvaničnim saopštenjima, diskusije su uključivale teme kao što su carinske politike, uslovi za strane kompanije i zaštita intelektualne svojine.

Trgovinski odnosi između Kine i Sjedinjenih Država karakterisani su periodima napetosti, posebno u vezi sa uvozno-izvoznim tarifama i pristupom tehnološkim sektorima. Uprkos izazovima, obe strane su tokom susreta naglasile važnost nastavka dijaloga i saradnje radi ekonomske stabilnosti.

Ova poseta američkih poslovnih lidera i njihovi sastanci sa kineskim zvaničnicima označavaju nastavak napora za poboljšanje ekonomskih odnosa između dve zemlje. Dalji razgovori i inicijative očekuju se u narednom periodu, u cilju rešavanja sporova i podsticanja zajedničkih interesa na globalnom tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američka državljanka traži pomoć za oslobađanje oca iz ruskog pritvora

Porodica zatvorenog američkog državljanina apeluје na predsednika SAD, vlasti razmatraju diplomatske mogućnosti

Published

on

By

Porodica zatvorenog američkog državljanina apeluје na predsednika SAD, vlasti razmatraju diplomatske mogućnosti

Aleksandr Antonov, naturalizovani američki državljanin poreklom iz bivšeg Sovjetskog Saveza, priveden je u Rusiji 5. marta 2025. godine tokom pasoške kontrole, potvrđuju izvori upoznati sa slučajem. Njegova ćerka, Anastasija Antonov, navodi da je njen otac uhapšen i kasnije osuđen na šest godina zatvora, a kao razlog navodi njegovo američko državljanstvo. Porodica je uputila lični apel tadašnjem predsedniku SAD, tražeći angažovanje u cilju oslobađanja njenog oca iz ruskog pritvora.

U pismu koje je Anastasija Antonov uputila predsedniku, izražena je zabrinutost zbog dužine procesa i navodnog izostanka bržeg reagovanja američkog Stejt departmenta. Antonov je, prema dostupnim informacijama, optužen nakon što su ruske vlasti tokom kontrole pronašle na njegovom telefonu poruke na aplikaciji Telegram za koje su tvrdili da sadrže antiruski sadržaj. Osuđen je po osnovu optužbi za podsticanje terorizma i ekstremizma, navode izvori iz američkih zvaničnih krugova.

Jedan aktuelni i dva bivša američka zvaničnika izjavila su da u Stejt departmentu postoji unutrašnja rasprava o tome da li Antonov treba zvanično da bude označen kao “nepravedno pritvoren”. Ovakva klasifikacija bi mogla uticati na pristup američke administracije i intenzitet diplomatskih napora u vezi sa njegovim slučajem. Zvanične reakcije sa ruske strane na apele porodice i američkih vlasti za sada nisu objavljene.

Aleksandr Antonov emigrirao je u Sjedinjene Američke Države 1990-ih godina, ali je u poslednjim godinama posećivao Ukrajinu i Rusiju iz poslovnih razloga. Njegova porodica ističe da je uhapšen zbog svog državljanstva, dok ruske vlasti navode da je do hapšenja došlo zbog sumnji u delatnosti koje se kose sa zakonima Ruske Federacije.

Slučaj Antonova deo je šireg konteksta odnosa između SAD i Rusije, gde pitanja pritvorenih državljana često postaju predmet diplomatskih pregovora. Poslednjih godina zabeleženo je više sličnih slučajeva u kojima su američki državljani zadržani u Rusiji pod različitim optužbama, a njihovo oslobađanje postaje tema bilateralnih razgovora na najvišem nivou.

Za sada nije poznato da li će američka administracija ili predsednik SAD uputiti zvaničan zahtev Rusiji za oslobađanje Antonova. Predstavnici Stejt departmenta navode da se svi ovakvi slučajevi razmatraju pojedinačno i da su u kontaktu sa porodicama pritvorenih američkih državljana u inostranstvu.

Pročitaj još

Svet

Predlog o ograničenju predsedničkih ovlašćenja povodom sukoba sa Iranom nije usvojen u Predstavničkom domu

Predstavnički dom po treći put odbacio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima, potvrđeno u Vašingtonu; administracija navodi prekid neprijateljstava

Published

on

By

Predstavnički dom po treći put odbacio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima, potvrđeno u Vašingtonu; administracija navodi prekid neprijateljstava

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država glasao je 14. maja 2026. godine o rezoluciji čiji je cilj bio ograničavanje predsedničkih ovlašćenja za vođenje vojnih operacija protiv Irana, ali predlog nije usvojen. Glasanje je završeno sa 212 glasova za i 212 protiv, čime je izostala potrebna većina za usvajanje rezolucije. Ova rezolucija, koju su predložili članovi Demokratske stranke, predviđala je da predsednik povuče američke vojne snage iz ratnih dejstava u roku od 30 dana od početka sukoba, koji je otpočeo 28. februara 2026. godine.

Tokom rasprave u Predstavničkom domu, demokratski poslanik iz Nju Džerzija, Džoš Gotajmer, izjavio je da nije želeo da predlog iznese na glasanje, ali je naveo da je na to bio primoran zbog, kako je ocenio, nedostatka zvaničnih izveštaja i informacija od strane administracije. Gotajmer je izrazio podršku naporima administracije u vezi sa Iranom, ali je istakao da su članovi Kongresa ostali bez potrebnih informacija o toku i ciljevima operacije.

Početkom maja istekao je rok od 60 dana, predviđen Zakonom o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, prema kojem predsednik mora da povuče američke snage iz neprijateljstava ako Kongres nije izdao zvanično odobrenje za vojnu intervenciju. Odbrojavanje od 60 dana započelo je nakon što je predsednik formalno obavestio Kongres o početku neprijateljstava 2. marta.

Međutim, 1. maja predsednik je uputio novo obaveštenje Kongresu u kojem navodi da su “neprijateljstva” između SAD i Irana “prekinuta”, ističući da nije bilo razmene vatre između dve strane od 7. aprila, kada je postignuto primirje. Administracija je argumentovala da je primirje zaustavilo 60-dnevni rok predviđen zakonom, što je rezultiralo različitim tumačenjima među članovima Kongresa.

Ovo je treći put da Predstavnički dom nije usvojio rezoluciju koja bi ograničila predsednička ovlašćenja u vezi sa vojnim operacijama protiv Irana. Pojedini republikanski poslanici izrazili su zabrinutost zbog trajanja sukoba i nedostatka transparentnosti, iako nije postojala jedinstvena opozicija unutar stranke.

Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana započeo je krajem februara 2026. godine, a tokom prethodnog perioda postojala su različita tumačenja o potrebi kongresnog nadzora i obaveštavanja javnosti. Administracija navodi da je postignuto primirje i da nije bilo novih borbenih dejstava od početka aprila. Nije bilo izveštaja o civilnim ili vojnim žrtvama u zvaničnim saopštenjima vezanim za ovu rezoluciju.

Nezavisna verifikacija svih tvrdnji iz zone sukoba ili procesa odlučivanja u Predstavničkom domu nije bila moguća do trenutka objavljivanja ovog izveštaja.

Pročitaj još

Svet

Veliki prekid u snabdevanju strujom pogodio istočne provincije Kube

Kubanske vlasti potvrdile obustavu električne energije u više regiona, ekipe rade na otklanjanju kvara

Published

on

By

Kubanske vlasti potvrdile obustavu električne energije u više regiona, ekipe rade na otklanjanju kvara

Nacionalna elektroenergetska mreža Kube doživela je ozbiljan kvar u četvrtak rano ujutru, usled čega je prekinuto snabdevanje strujom u istočnim provincijama zemlje. Zvaničnici su saopštili da su bez električne energije ostali regioni od Gvantanama do Siego de Avile, dok su građani Havane nastavili da se suočavaju sa povremenim nestancima struje.

Prema navodima državne elektroenergetske kompanije, ekipe na terenu rade na sanaciji kvara, ali nije izneto precizno vreme kada bi snabdevanje moglo biti potpuno obnovljeno. Kvar se dogodio istog dana kada je delegacija iz Sjedinjenih Američkih Država posetila Kubu i održala sastanke sa predstavnicima kubanske vlade.

Kubanska elektroenergetska infrastruktura suočava se sa sve većim izazovima poslednjih godina, dok zemlja prolazi kroz produženu ekonomsku krizu. Situaciju dodatno otežava američka energetska blokada, zbog koje svakodnevni život za više od 10 miliona stanovnika postaje sve zahtevniji, navode zvaničnici.

Predsednik Kube Migel Dijaz-Kanel prethodnog dana je opisao stanje u energetskom sektoru kao “napeto” nakon što su zalihe nafte, koje je isporučio ruski brod krajem marta, potrošene. Prema podacima kubanskih vlasti, Kuba proizvodi oko 40% potrebnog goriva za funkcionisanje privrede.

Rusija je najavila planove za slanje još jednog broda sa gorivom početkom aprila. Međutim, prema navodima međunarodnih medija, brod je napustio luku Visock na Baltičkom moru u januaru, ali se poslednjih nedelja nalazi na istom mestu u Atlantskom okeanu.

Ministar energetike Kube Visente de la O Levi izjavio je za državne medije da ostrvo trenutno nema rezerve goriva ni dizela. “Nemamo apsolutno nikakve rezerve goriva, ni dizela… nemamo zalihe”, rekao je ministar.

Meksička predsednica Klaudija Šejnbaum istakla je tokom konferencije za novinare da je Meksiko poslao brod sa humanitarnom pomoći na Kubu, ali je naglasila da, s obzirom na ruske isporuke nafte, Meksiko usmerava napore na druge vrste pomoći.

Prekidi u snabdevanju električnom energijom postali su česti u Havani i drugim delovima Kube poslednjih meseci, dok su vlasti u više navrata upozoravale na teškoće u sektoru energetike. Prema izjavama kubanskih zvaničnika, prioritet je potpuna sanacija mreže, ali konkretan rok za povratak struje u svim pogođenim regionima još uvek nije utvrđen.

Pročitaj još

U Trendu