Connect with us

Svet

Američka novinarka oteta u centru Bagdada, policija traga za osumnjičenima

Iračke bezbednosne službe sprovode intenzivnu istragu, novinarka nestala 31. marta u ulici Sadun

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Iračke bezbednosne službe sprovode intenzivnu istragu, novinarka nestala 31. marta u ulici Sadun

Američka novinarka Šeli Kitlson oteta je 31.03.2026. u ulici Sadun u centru Bagdada, saopštili su irački bezbednosni zvaničnici. Incident se dogodio u poslepodnevnim satima, kada je novinarka, koja je radila kao slobodna saradnica, nestala nakon što su je nepoznate osobe uvukle u vozilo.

Prema navodima iz istrage, u otmici su učestvovala dva automobila koja su se nakon incidenta uputila prema jugozapadnom delu Iraka, ka provinciji Babil. Policija je odmah izdala upozorenje svim kontrolnim punktovima u regionu i pokrenula potragu za vozilima i osobama koje se dovode u vezu sa ovim događajem.

Zvaničnici su naveli da se intenzivno radi na lociranju novinarke i identifikaciji osumnjičenih. “Istraga je u toku i preduzimamo sve potrebne mere kako bismo pronašli nestalu osobu i odgovorne priveli pravdi”, saopšteno je iz bezbednosnih službi Iraka.

Incident je izazvao zabrinutost zbog bezbednosti stranih novinara u regionu, posebno u Bagdadu gde su u poslednje vreme zabeleženi slični slučajevi napada i otmica. Nadležne službe apeluju na građane i svedoke da prijave bilo kakve informacije koje bi mogle pomoći u istrazi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Trump najavio mogućnost povlačenja SAD iz NATO, Kongres prethodno usvojio zakon o ograničenju

Bivši predsednik SAD izjavio da razmatra izlazak iz NATO; američki zakon iz 2023. zahteva odobrenje Kongresa za takav potez

Published

on

By

Bivši predsednik SAD izjavio da razmatra izlazak iz NATO; američki zakon iz 2023. zahteva odobrenje Kongresa za takav potez

Donald Trump, bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država, najavio je mogućnost povlačenja SAD iz Severnoatlantskog saveza (NATO). Izjava je usledila nakon što je godinama javno iznosio stavove o potrebi da članice NATO više izdvajaju sredstva za sopstvenu odbranu. Trump je tokom aktuelnog sukoba sa Iranom kritikovao saveznike iz NATO zbog, kako je naveo, nedostatka podrške SAD-u.

Međutim, američki Kongres je 2023. godine usvojio zakon kojim se predsedniku ograničava mogućnost jednostranog povlačenja iz NATO bez prethodnog odobrenja zakonodavne vlasti. Prema tom zakonu, predsednik ne može samostalno odlučiti o izlasku iz saveza, a inicijativa je delimično predvođena tadašnjim senatorom, a sadašnjim državnim sekretarom, Markom Rubiom.

NATO, osnovan 1949. godine, predstavlja vojni savez formiran radi kolektivne odbrane SAD, Kanade i evropskih država. Organizacija je od početnih 12 članica proširena na 32, a poslednje članice su postale Finska 2023. i Švedska 2024. godine. Osnovna misija NATO je garantovanje bezbednosti i slobode članica kroz politička i vojna sredstva, a ključni deo saveza je član 5, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Donald Trump je još tokom svog prvog predsedničkog mandata i kasnije u predizbornoj kampanji za drugi mandat 2024. godine, isticao nezadovoljstvo doprinosom drugih država članica saveza, posebno u pogledu izdvajanja za odbranu. Tokom aktuelnih tenzija sa Iranom, Trump je više puta uputio kritike na račun evropskih saveznika zbog, po njegovim rečima, nedovoljne podrške američkim stavovima u aktuelnom sukobu.

Zakon koji je Kongres usvojio 2023. godine jasno navodi da predsednik SAD ne može samostalno povući zemlju iz članstva u NATO bez saglasnosti Kongresa. Bez obzira na postojanje ovog zakona, Trump je javno izjavio da razmatra mogućnost povlačenja SAD iz saveza, što je izazvalo reakcije u američkoj javnosti i među međunarodnim partnerima.

NATO i dalje ima ključnu ulogu u transatlantskoj bezbednosti, a aktuelna dešavanja vezana za odnose SAD i saveznika ostaju u fokusu međunarodne zajednice. Ova tema se dodatno aktualizovala usled aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku i promena u globalnoj bezbednosnoj arhitekturi.

Pročitaj još

Svet

NASA pokreće misiju Artemis 2, prvi obilazak Meseca posle 1972. godine

Američka svemirska agencija najavila polazak četvoročlane posade, misija planirana da traje deset dana

Published

on

By

Američka svemirska agencija najavila polazak četvoročlane posade, misija planirana da traje deset dana

Američka svemirska agencija NASA večeras, 1. aprila, lansira raketni sistem Space Launch System u okviru misije Artemis 2, kojom će četvoročlana posada obići Mesec. Ovo je prvi put od misije Apolo 17 iz 1972. godine da se sprovodi ovakav let, potvrđeno je u zvaničnoj izjavi.

Detalji misije Artemis 2 podrazumevaju desetodnevno putovanje oko Meseca, uz eventualne promene trajanja u zavisnosti od razvoja situacije tokom leta. Prema rečima direktorke programa Čarli Blekvel Tomson, tim astronauta će tokom misije izvoditi testiranja i proveru svih sistema pred planirani povratak ljudi na površinu Meseca u narednim fazama.

Podseća se da je tokom prve misije sletanja na Mesec, Apolo 11 iz 1969. godine, značajan doprinos dao i tim srpskih stručnjaka i inženjera poznat kao “Serbian 7”. Takođe, učešće u ovom projektu imali su i poznati naučnici iz Srbije, kao i jedan bivši nemački vojni oficir. Astronauti iz misije Apolo 11 kasnije su posetili Beograd, gde ih je ugostio tadašnji predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito.

“Planirano je da misija traje deset dana, iako to može da varira jer se stvari menjaju tokom leta”, izjavila je Čarli Blekvel Tomson na konferenciji povodom lansiranja.

Pročitaj još

Svet

Američko ministarstvo unutrašnje bezbednosti ukinulo politiku odobravanja ugovora iznad 100.000 dolara

Sekretarijat za unutrašnju bezbednost potvrdio promenu, cilj je efikasniji rad i pojednostavljenje procedura

Published

on

By

Sekretarijat za unutrašnju bezbednost potvrdio promenu, cilj je efikasniji rad i pojednostavljenje procedura

Ministarstvo unutrašnje bezbednosti Sjedinjenih Američkih Država objavilo je u sredu da je ukinulo politiku koju je prethodno uvela bivša sekretarka Kristi Noem, a koja je nalagala da sekretar ministarstva odobrava sve ugovore i grantove vrednosti iznad 100.000 dolara. Ova promena obuhvata sve sektore ministarstva, uključujući ključne agencije za imigraciju i bezbednost granica, kao što su Carinska i granična služba SAD i Imigraciona i carinska služba SAD.

Prema saopštenju ministarstva, trenutni sekretar Markwayne Mullin izvršio je ponovno razmatranje procesa ugovaranja sa ciljem da ministarstvo bolje i efikasnije služi poreskim obveznicima. “Danas je sekretar povukao memorandum o reviziji ugovora iznad 100.000 dolara”, navedeno je u izjavi. Ministarstvo je istaklo da se ovom odlukom ubrzava procedura i omogućava agencijama da brže i efikasnije ispunjavaju svoj zadatak zaštite zemlje.

Prema navodima jednog od zvaničnika Ministarstva unutrašnje bezbednosti, sekretar će i dalje lično razmatrati ugovore vrednosti iznad 25 miliona dolara. Ovakva praksa, kako je saopšteno, ostaje na snazi kako bi se obezbedio dodatni nadzor nad najvećim finansijskim angažmanima ministarstva.

Promena politike dolazi nakon što su prethodnih godina potpisani brojni ugovori koji su zahtevali odobrenje sekretara, što je, prema oceni trenutnog rukovodstva, usporavalo rad pojedinih sektora. Zvaničnici ministarstva navode da je cilj nove mere povećanje efikasnosti i osnaživanje pojedinačnih sektora da samostalno izvršavaju svoje zadatke u okviru zakonskih okvira.

Odluka je stupila na snagu odmah po objavljivanju, a ministarstvo je najavilo nastavak praćenja i procene svih ugovornih procesa radi očuvanja transparentnosti i odgovornosti. Dodatni detalji o broju i vrednosti ugovora koji su do sada zahtevali ovakvu vrstu odobravanja nisu objavljeni.

Kongresni predstavnici su ranije analizirali uticaj prethodne politike na funkcionisanje ministarstva, ali detalji tih nalaza nisu dostupni u trenutku izveštavanja. Ministarstvo unutrašnje bezbednosti je naglasilo da ostaje posvećeno odgovornom upravljanju javnim sredstvima i sprovođenju svih potrebnih unutrašnjih kontrola.

Pročitaj još

U Trendu