Connect with us

Srbija

Zoran Đorđević analizira gubitak poverenja u eri veštačke inteligencije

Bivši ministar ističe važnost integriteta u savremenom društvu i upozorava na posledice širenja lažnih dokaza

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Bivši ministar ističe važnost integriteta u savremenom društvu i upozorava na posledice širenja lažnih dokaza

Zoran Đorđević, bivši ministar, u autorskom tekstu analizira kako je savremeno društvo izgubilo poverenje zbog tehnološkog napretka i sveprisutnih lažnih informacija. On ukazuje na to da, iako je današnji svet hiper-dokumentovan, raste osećaj nepouzdanosti, jer se svedočanstva mogu falsifikovati naprednim tehnologijama. Đorđević navodi da poverenje nije samo osećanje, već osnovna infrastruktura društva, koja, kada je narušena, poskupljuje sve aspekte života, od svakodnevnih odnosa do poslovnih dogovora.

U svom tekstu, Đorđević daje osvrt na situaciju u Srbiji, gde, prema njegovom mišljenju, nepovjerenje postaje uobičajeno u svim sferama – od poslovnog okruženja, preko porodičnih odnosa, do prijateljstava i javnog govora. On tvrdi da u doba veštačke inteligencije integritet postaje najvažniji ljudski resurs, jer, za razliku od kreativnosti, ne može biti simuliran ili zamenjen tehnološkim rešenjima.

Đorđević predlaže praktičan eksperiment, pozivajući građane da sedam dana zaredom svako jutro zapišu po jednu malu, proverljivu obavezu i da uveče provere da li su je ispunili. Ovaj pristup, navodi on, pomaže u vraćanju samopoštovanja i jačanju lične reči kao temelja slobode i poverenja.

Na kraju, Đorđević zaključuje da današnje društvo, suočeno sa stalnim pretnjama i krizama, mora pronaći meru i vratiti vrednost svakodnevnim sitnim odlukama i poštovanju sopstvene reči. On ističe da je integritet, odnosno doslednost između reči i dela, ključan za očuvanje dostojanstva i stabilnosti društva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Teretna vozila na prelazima Batrovci, Šid i Kelebija čekaju do tri sata na izlaz

Prema podacima granične policije, zadržavanja za kamione prisutna na više prelaza, dok je saobraćaj za ostala vozila nesmetan

Published

on

By

Prema podacima granične policije, zadržavanja za kamione prisutna na više prelaza, dok je saobraćaj za ostala vozila nesmetan

Na graničnim prelazima Batrovci, Šid i Kelebija teretna vozila jutros čekaju i do tri sata na izlaz iz zemlje, saopštila je granična policija na osnovu izveštaja dobijenih u 5.15 časova. Prelazi Bezdan i Horgoš beleže zadržavanja za kamione u trajanju od oko dva sata.

Za ostale kategorije vozila, saobraćaj na svim graničnim prelazima odvija se bez zastoja, kako je potvrđeno iz Auto-moto saveza Srbije. U saopštenju se navodi da su navedena zadržavanja aktuelna za teretna vozila, dok putnička vozila prolaze bez većih čekanja na svim graničnim punktovima.

“Na graničnim prelazima Batrovci, Šid i Kelebija teretna vozila trenutno čekaju do tri sata na izlaz, dok se na Bezdan i Horgoš beleže zadržavanja do dva sata”, navodi se u zvaničnoj informaciji granične policije.

Saobraćajne službe apeluju na vozače kamiona da prate najnovije informacije o stanju na prelazima i planiraju putovanje u skladu sa aktuelnim zadržavanjima. Prema poslednjim podacima, na ostalim prelazima nema značajnijih zastoja za bilo koju kategoriju vozila.

Nadležne službe naglašavaju da se redovno ažuriraju podaci o stanju na graničnim prelazima i preporučuju vozačima da koriste alternativne prelaze kad god je to moguće kako bi izbegli duža čekanja.

Pročitaj još

Srbija

Početak sezone stršljenova širom Srbije, građanima savetuje se oprez

Stručnjaci upozoravaju na povećanu aktivnost stršljenova, preporučuju izbegavanje uklanjanja gnezda bez stručne pomoći

Published

on

By

Stručnjaci upozoravaju na povećanu aktivnost stršljenova, preporučuju izbegavanje uklanjanja gnezda bez stručne pomoći

Sa dolaskom prvih prolećnih vrućina širom Srbije, građani su počeli da primećuju prisustvo stršljenova oko prozora, terasa i krovova svojih domova. Stručnjaci upozoravaju da toplije vreme podstiče buđenje ovih insekata, koji trenutno traže pogodna mesta za izgradnju svojih gnezda. Prema navodima Vladice Stankovića iz Udruženja ‘Poskok’, stršljenovi biraju tople, mračne i zaštićene prostore kao što su tavani, krovne konstrukcije, cevi i prorezi na fasadama, posebno na sunčanim i teško pristupačnim delovima objekata.

Građanima se savetuje oprez ukoliko primete stršljenove u blizini kuće. Preporuka je da ne pokušavaju sami da uklone ili prskaju gnezda, jer insekti mogu postati agresivni i napasti u slučaju opasnosti. Njihov ubod može izazvati ozbiljne alergijske reakcije, uključujući anafilaktički šok, upozoravaju stručnjaci. Ukoliko primetite povećano prisustvo stršljenova ili njihovo vraćanje na isto mesto, preporučuje se da odmah kontaktirate stručne službe za dezinsekciju ili udruženja koja se bave bezbednim uklanjanjem ovih insekata.

“Stršljenovi su trenutno u fazi potrage za mestom gde će formirati nova gnezda. Građani treba da budu posebno pažljivi i da ne preduzimaju samostalne akcije uklanjanja”, izjavio je stručnjak Vladica Stanković. Dodaje se da će aktivnost stršljenova biti najizraženija tokom leta, a u avgustu brojnost kolonija može doseći i do 1.000 jedinki.

Nadležne službe apeluju na građane da se pridržavaju preporuka i u slučaju potrebe za uklanjanjem gnezda angažuju isključivo stručnjake.

Pročitaj još

Srbija

Vernici obeležavaju praznik svete Glikerije uz posebne običaje širom Srbije

Pravoslavni vernici 26. maja poštuju tradiciju i izbegavaju pripremu mesa i paljenje vatre posle podneva

Published

on

By

Pravoslavni vernici 26. maja poštuju tradiciju i izbegavaju pripremu mesa i paljenje vatre posle podneva

Srpska pravoslavna crkva i vernici širom Srbije obeležavaju 26. maja praznik posvećen svetoj mučenici Glikeriji, ranohrišćanskoj svetiteljki poznatoj po svojoj nepokolebljivoj veri i čudesnim događajima iz života. Praznik je, prema crkvenom predanju, posvećen sećanju na žrtvu i istrajnost svetiteljke u vreme rimskog cara Antonina, kada je odbila da prinese žrtvu paganskim idolima, pokazavši time privrženost hrišćanstvu.

Prema predanju, nakon što je nacrtala krst na čelu i odbila naredbu tadašnjih vlasti, u njenoj blizini se dogodilo čudo – grom je udario u idol i razbio ga. Zbog svoje vere, Glikerija je bila zatvorena i prepuštena gladi, ali se veruje da joj je anđeo donosio snagu i hranu. Kasnije je, prema priči, bila bačena u oganj, ali joj vatra nije naudila, a svoj život završila je mirno među lavovima, što ju je učinilo simbolom nepokolebljive vere među hrišćanima.

Običaji vezani za ovaj praznik i dalje se poštuju u mnogim domaćinstvima. Vernici sa pažnjom pristupaju danu svete Glikerije, a posebno se pridržavaju zabrane pripreme i konzumacije mesa. Ovaj običaj ima simbolično značenje poštovanja prema svetiteljki i njenom stradanju. Takođe, u više krajeva Srbije postoji verovanje da nakon podneva ne treba paliti vatru, niti ložiti peći i sveće, kako bi se sačuvao mir u domu i zaštitilo zdravlje ukućana.

“Vernici na praznik svete Glikerije tradicionalno poste i izbegavaju sve radnje vezane za vatru posle podneva, što je deo narodnog poštovanja ovog dana”, navodi se u izjavama verskih zajednica.

Brojni običaji i predanja vezani za praznik svete Glikerije i danas imaju posebno mesto u životima pravoslavnih vernika u Srbiji, a pažljivo poštovanje ovih pravila smatra se načinom očuvanja zdravlja i mira u domaćinstvu.

Pročitaj još

U Trendu