Srbija

31 godina od početka ‘Oluje’: Na današnji dan počela akcija u kojoj je iz Krajine proterano više od 220.000 Srba

Tokom akcije ‘Oluja’ proterano je najmanje 220.000 Srba iz Krajine, a poginulo ili nestalo više od 1.900 osoba.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Printscreen YouTube/NestaOfficial

Tokom akcije ‘Oluja’ proterano je najmanje 220.000 Srba iz Krajine, a poginulo ili nestalo više od 1.900 osoba.

Na današnji dan započela je vojno-policijska akcija ‘Oluja’, koja je dovela do masovnog egzodusa Srba iz Republike Srpske Krajine. Prema saopštenju, akcija je počela u zoru, 4. avgusta, kada su hrvatske snage napale područje Krajine. Ključne oblasti pogođene napadom bile su sever Dalmacije, Lika, Kordun i Banija, iako su te teritorije tada formalno bile pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Prvih dana avgusta 1995. godine, kako se navodi, više od 1.900 ljudi je poginulo ili nestalo, dok je najmanje 220.000 Srba proterano sa svojih ognjišta. Ove oblasti su bile deo sektora „Jug“ i „Sjever“ koje su obezbeđivale mirovne snage UNPROFOR-a, uspostavljene rezolucijom Saveta bezbednosti OUN iz februara 1992. godine.

Akcija ‘Oluja’ i egzodus stanovništva iz Krajine

Prema dostupnim podacima, napad je izveden uprkos tome što su predstavnici Republike Srpske Krajine prethodnog dana u Ženevi i Beogradu prihvatili predlog međunarodne zajednice o mirnom razrešenju konflikta. Ipak, vojno-policijska operacija je pokrenuta rano ujutru, bez poštovanja sporazuma.

Takođe, prema informacijama Veritasa, među poginulima je bilo više od 1.900 osoba, a procenjuje se da su dve trećine bili civili. Među njima je, prema saopštenju, bio veliki broj starijih osoba, žena i dece.

Posledice i međunarodni kontekst

Operacija „Oluja“ ostala je zapamćena kao jedan od najvećih egzodusa u savremenoj evropskoj istoriji. Pored toga, izbegličke kolone Srba iz Krajine predstavljale su jednu od najvećih izbegličkih kolona u Evropi u to vreme. Na taj način, vojno-policijska akcija „Oluja“ ostavila je trajne posledice na demografsku sliku regiona.

U međuvremenu, zvanični Zagreb ovu akciju i dalje naziva „vojno-policijskom akcijom“ i obeležava je kao deo svog državnog narativa. S druge strane, srpska zajednica i brojne međunarodne organizacije ističu humanitarne posledice i naglašavaju gubitak civilnog stanovništva tokom napada na Krajinu. Tok događaja iz avgusta označio je prekretnicu u sukobima na prostoru bivše Jugoslavije.

U Trendu

Exit mobile version