Connect with us

Srbija

Srpska sela koja vaskrsavaju: Ko su mladi ljudi koji su gradsku kancelariju zamenili plastenicima?

Objavljeno pre

,

forest, path, town, nature, bicycle, nature, nature, nature, nature, nature Thehunter1000

Dok su decenijama kolone autobusa išle samo u jednom smeru – ka Beogradu i inostranstvu – danas svedočimo tihom, ali upornom „kontra-talasu“.

Hiljade mladih parova i digitalnih nomada pakuju svoje laptopove, napuštaju „open space“ kancelarije i vlažan gradski asfalt, birajući tišinu seoskih dvorišta i vrelinu plastenika. Istražili smo: da li je ovo samo romantični beg od stresa ili održiv model života u Srbiji 21. veka?

Kada je Siniša pre dve godine spakovao jednu putnu torbu i napustio Pančevo, njegovi prijatelji su mislili da je reč o privremenom hiru. Danas, Siniša živi u okolini Pirota, u kući okruženoj šumom, gde udiše planinski vazduh umesto smoga. On nije jedini. Prema podacima Ministarstva za brigu o selu, u proteklih pet godina dodeljeno je više od 4.200 seoskih kuća, u koje se uselilo preko 17.000 ljudi. Čak trećina njih su mladi ljudi koji su se svesno preselili iz grada na selo.

carpathians, ukraine, mountains, nature, landscape, village, countryside, rustic, europe, eastern europe, tourism, travel

NadinNandin

Vetar u leđa: Subvencije koje menjaju demografsku kartu

Država je prepoznala ovaj trend i „odrešila kesu“. Program kupovine seoskih kuća sa okućnicom postao je najpopularnija mera, a iznos subvencije je nedavno podignut na 1,5 miliona dinara.

„Subvencije su ključan početni korak jer smanjuju rizik. Mladi dobijaju priliku da započnu proizvodnju sa znatno manje sopstvenih sredstava,“ objašnjavaju mladi poljoprivrednici.

Ali, nije reč samo o krovu nad glavom. Za one koji žele da „zasuču rukave“, konkursi za mlade poljoprivrednike (do 40 godina) nude povraćaj i do 75 odsto investicije za podizanje plastenika, kupovinu mehanizacije ili priplodnih grla. Lokalne samouprave, poput Užica, izdvajaju milione za nabavku plastenika, čime direktno podržavaju mlade u povrtarstvu.

Od „Excel“ tabela do 20 plastenika

Jedan od najsvetlijih primera je mladi par. Radili su za privatne firme u gradu, a onda odlučili da postanu „svoje gazde“. Počeli su sa jednim plastenikom, a danas ih imaju više od 20. Na jednom hektaru zemlje uzgajaju paradajz, papriku i krastavac, a njihovo imanje izgleda „kao apoteka“ – bez kesa, otpada i nereda.

Poželeli su da se upuste u proizvodnju samo pod uslovom da u tome mogu da uživaju. Danas oni ne rade za gazdu, već za sebe, dokazujući da se svaki uloženi dinar u plasteniku brzo vraća ako se radi pametno i pedantno.

agriculture, rapeseed, nature, rapeseed field, flower wallpaper, landscape, spring, yellow, panorama, view, bloom, sky, clouds, flowers, village, flower background, green, dandelion, beautiful flowers, blowball, meadow, grass, rural

fietzfotos

Digitalni nomadi u „Digitalnom selu“

Poseban fenomen su takozvani „hibridni seljaci“ – IT stručnjaci, dizajneri i marketing menadžeri koji su otkrili da internet u Vrmdži ili Mokrinu radi jednako brzo kao na Dorćolu, ali je kafa u dvorištu neuporedivo jeftinija i mirnija.

Mokrin House kod Kikinde postao je globalni fenomen koji je čak i Forbes uvrstio među top 10 „co-living“ prostora na svetu. Ovde digitalni nomadi iz Nemačke, Amerike i Argentine dolaze da rade u modernom ambijentu, dok im kroz prozor puca pogled na banatsku ravnicu.

„U gradu stalno imate taj FONO (Fear of missing out) – strah da ćete propustiti večeru, muzej ili klub. Na selu je fokus na radu i istinskom odmoru. Mokrin je otišao i korak dalje, postavši prvo „Digitalno selo“ u Srbiji, gde poljoprivrednici koriste senzore i digitalne mjerne stanice kako bi pratili vlažnost zemljišta i stanje useva preko mobilnih telefona.

Vrmdža – selo u koje se ljudi doseljavaju, a ne odlaze

Dok mnoga mesta nestaju, selo Vrmdža podno Rtnja cveta. Ovde su svoje domove pronašli ljudi iz Italije, Amerike, ali i Beograda i Novog Sada. Isabela Fernandez iz Argentine zamenila je haos velegrada mirom jugoistočne Srbije. Njena rutina? Joga i čaj ujutru, a zatim rad na laptopu za klijente širom sveta.

Da li je život na selu „med i mleko“?

Ipak, novopečeni seljani upozoravaju – selo nije samo Instagram idila. Izolacija: zimi snegovi znaju da odseku puteve, a druženje se svodi na par komšija, infrastruktura: Iako se situacija popravlja, u mnogim selima i dalje nema prodavnica, apoteka ili škola u blizini, krvav rad: Ako se odlučite za poljoprivredu, odmora nema. Biljka u plasteniku ne zna za subotu i nedelju.

Povratak mladih na selo više nije izolovan slučaj, već trend koji bi mogao da spasi srpski agrar. Kombinacija državne pomoći, modernih tehnologija i želje za zdravijim životom stvara novu klasu srpskog domaćina – onog koji nosi pametni sat, koristi dron za prskanje voćnjaka i prodaje svoje organske proizvode putem Instagrama.

Srbija

„OVDE SMO PRONAŠLI SLOBODU“: Zašto stranci masovno menjaju Berlin, London i Njujork za život u Srbiji?

Objavljeno pre

,

Objavio:

most na adi, bridge, belgrade, nature, serbia, architecture, europe, river, sky, travel

Dok mnogi sanjaju o odlasku, hiljade stranaca bira Srbiju kao svoj trajni dom.

Nisu u pitanju samo niske cene – oni govore o bezbednosti na ulicama, kafi koja se pije satima i duši koju je Zapad izgubio. „U Srbiji se još uvek živi, u Evropi se samo radi“, poručuju oni.

Kada je Francuz Nikolas pre tri godine odlučio da proda svoj stan u predgrađu Pariza i preseli se u okolinu Topole, njegova porodica je mislila da je poludeo. Danas, on pravi organsko vino, deca mu idu u lokalnu školu, a on kaže da se prvi put u životu oseća – bezbedno.

„U Parizu zaključavate troja vrata i ne znate ime komšije. U Šumadiji mi komšija donese jaja i sir na vrata, a vrata ne zaključavam ni noću. Srbija ima nešto što se ne može kupiti novcem – ljudsku bliskost“, priča Nikolas za Press.rs.

Fenomen „Beograd – novi Berlin“

Beograd je postao magnet za digitalne nomade i kreativce iz celog sveta. Prema istraživanjima platformi za rad na daljinu, srpska prestonica je redovno u top 10 destinacija u Evropi.

Šta ih privlači?

  1. Bezbednost: Roditelji iz Amerike ili zapadne Evrope su fascinirani činjenicom da deca u Srbiji mogu sama da idu u školu ili se igraju u parku do mraka.

  2. Društveni život: Koncept „sedimo na kafi tri sata“ za strance je kulturološki šok koji brzo zavole. Kažu da je to najbolji lek protiv stresa.

  3. Gastronomija: Organska hrana koja na Zapadu košta pravo bogatstvo, kod nas je standard na svakoj pijaci.

belgrade, serbia, river, architecture, city, church, orthodox, town, historical, cityscape, downtown, blue church, blue river, belgrade, belgrade, belgrade, belgrade, belgrade, serbia, serbia, serbia

stevanaksentijevic

Od IT stručnjaka do čuvara tradicije

Nisu samo penzioneri ti koji dolaze. Mladi IT stručnjaci iz Rusije, Izraela i Amerike donose kapital i znanje, ali zauzvrat traže autentičnost. Mnogi od njih ulažu u obnovu starih srpskih kuća, čuvajući arhitekturu koju smo mi počeli da zaboravljamo.

„Srbija ima neverovatnu energiju. Ovde se stalno nešto dešava, ljudi su direktni, srdačni i imaju neverovatan smisao za humor čak i kad je teško. To je zarazno“, kaže Tijago, poznati „srpski Brazilac“ koji je postao jedan od najboljih ambasadora naše zemlje.

Mala zemlja velikih mogućnosti

Srbija se polako pozicionira kao evropski centar za visoke tehnologije (BioSense institut, IT hubovi), ali i kao oaza mira za one koji žele održiv život. Naši festivali, od Exita do Guče, postali su brendovi, ali prava magija se dešava u svakodnevnim interakcijama.

Pročitaj još

Srbija

Nevreme sa gradom i olujnim vetrom zahvatilo zapadnu i jugozapadnu Srbiju

Oblačni sistem sa snažnom grmljavinom i obilnim pljuskovima pomera se ka južnoj polovini Srbije tokom poslepodneva.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nevreme sa gradom i olujnim vetrom zahvatilo zapadnu i jugozapadnu Srbiju

Oblačni sistem sa snažnom grmljavinom i obilnim pljuskovima pomera se ka južnoj polovini Srbije tokom poslepodneva.

Snažno nevreme sa gradom i olujnim vetrom već je zahvatilo područje zapadne i jugozapadne Srbije. Prema saopštenju, oblačni sistem sa veoma jakom grmljavinom i obilnim pljuskovima trenutno se kreće kroz te krajeve i nastavlja svoj put prema istoku. Tokom dana očekuje se da nevreme sa gradom i olujnim vetrom, koje je već izazvalo zabrinutost među stanovništvom, zahvati i južnu polovinu Srbije.

Najugroženija područja i tok nevremena

Na udaru nevremena sa gradom i olujnim vetrom nalaze se cela jugozapadna i južna Srbija. Prema trenutnim podacima, naročito su pogođene sledeće oblasti: Pešterska visoravan, Raški i Rainski okrug, Toplički okrug, Kosovo i Metohija, kao i Pčinjski okrug. Očekuje se da će tokom poslepodneva snažni pljuskovi pogoditi i ostale delove južne Srbije. Zbog toga je važno da stanovnici u ovim oblastima prate dalje informacije nadležnih službi o razvoju situacije.

Temperature u pogođenim mestima, kao što su Subotica, Novi Sad, Beograd, Niš, Čačak i Leskovac, kreću se između 1° i 8° Celzijusa. Štaviše, ovakve vremenske prilike mogu dovesti do kratkotrajnog pada temperature i pogoršanja uslova na putevima. U međuvremenu, stručne službe prate razvoj olujnih oblaka i najavljuju potencijalne nove padavine.

Preporuke i razvoj vremenske situacije

Pre svega, preporučuje se oprez svim građanima u regionima kroz koje prolazi nevreme sa gradom i olujnim vetrom. Pored toga, vozači bi trebalo da prilagode brzinu kretanja uslovima na putu, zbog mogućih klizavih kolovoza i smanjene vidljivosti. Takođe, nadležne službe apeluju da se ne boravi na otvorenom tokom snažnih grmljavinskih udara.

U nastavku dana, prema dosadašnjim najavama, nevreme sa gradom i olujnim vetrom premeštaće se dalje ka istoku i jugu zemlje. Na taj način, stanovnici pomenutih regiona treba da prate ažurirane informacije i upozorenja o daljem razvoju vremenskih uslova. Konačno, stručnjaci podsećaju da ovakvi oblačni sistemi mogu izazvati kratkotrajne, ali intenzivne nepogode, pa je važno pratiti zvanične preporuke i biti spreman na eventualne promene vremena.

Pročitaj još

Srbija

Srpska državljanka u kritičnom stanju nakon zastoja srca na granici sa Grčkom

Srpska državljanka doživela je zastoj srca na granici sa Grčkom; lekari su je reanimirali, a sada je hospitalizovana u Solunu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpska državljanka u kritičnom stanju nakon zastoja srca na granici sa Grčkom – zastoj srca na granici sa Grčkom

Srpska državljanka doživela je zastoj srca na granici sa Grčkom; lekari su je reanimirali, a sada je hospitalizovana u Solunu.

Srpska državljanka doživela je zastoj srca na granici sa Grčkom, što je dovelo do hitne intervencije lekara i prevoza u bolnicu u Solunu. Prema rečima njenog sina, povratak sa letovanja pretvorio se u dramatičnu borbu za život na samoj granici, gde je zbog velike gužve došlo do pogoršanja njenog zdravstvenog stanja.

Detalji zastoja srca na granici sa Grčkom

Dario, sin žene koja je pretrpela zastoj srca, ispričao je da su se vraćali iz Grčke ka Srbiji kada je do incidenta došlo. Kolona automobila bila je duga oko 5 kilometara, pa je njegova majka osetila naglo pogoršanje zdravlja. „Oživljavali smo je nekoliko minuta i na kraju su je lekari uspešno reanimirali. Hitna pomoć ju je potom odvela u bolnicu“, naveo je Dario.

U bolnici u Solunu ustanovljeno je da je kod njegove majke došlo do pucanja aneurizme u mozgu, što je izazvalo zastoj srca i prestanak disanja. Dario je dodao da je dan ranije već imala tegobe, ali su mislili da se radi o toplotnom udaru, pa nisu prepoznali ozbiljnost situacije.

Izazovi sa zdravstvenim osiguranjem i pomoć porodici

Dario je istakao da njegova majka nije imala zdravstveno osiguranje za put u inostranstvo, što je dodatno otežalo celu situaciju. Prema njegovim rečima, kontaktirali su Srpski konzulat u Solunu, ali nisu dobili konkretnu pomoć ni savet. „Nisu se potrudili da ponude bilo kakvu pomoć. Rekli su samo: ‘Kako vi mislite da vam pomognemo'“, prenosi Dario.

U međuvremenu, on je prevezao decu do Beograda i pokušava da reši administrativne probleme preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Dario trenutno ne razmišlja o troškovima, već mu je prioritet stabilizacija zdravstvenog stanja njegove majke.

Apel porodice i trenutni status pacijentkinje

Dario je o celom događaju obavestio i korisnike grupe „Grčka info“ na društvenim mrežama, uz molbu da svi koji mogu pruže pomoć ili savete, posebno ukoliko imaju kontakte u Solunu. On je naglasio da je njegova majka i dalje u kritičnom stanju. Porodica se sada fokusira na njeno ozdravljenje i prikupljanje potrebnih informacija o eventualnoj pomoći iz Srbije.

Ova situacija ukazuje na značaj zdravstvenog osiguranja tokom putovanja, ali i na neophodnost institucionalne podrške u hitnim slučajevima van zemlje.

Pročitaj još

U Trendu