Connect with us

Srbija

Šest godina od upokojenja patrijarha Irineja: Parastos u Hramu Svetog Save zakazan za petak

U petak će u Hramu Svetog Save biti služen parastos povodom šest godina od smrti patrijarha Irineja, nakon jutrenja i liturgije.

Objavljeno pre

,

Šest godina od upokojenja patrijarha Irineja: Parastos u Hramu Svetog Save zakazan za petak Foto Izvor: Tanjug/Dragan Kujundžić, Brta/Emil Vas

U petak će u Hramu Svetog Save biti služen parastos povodom šest godina od smrti patrijarha Irineja, nakon jutrenja i liturgije.

Navršava se šest godina od upokojenja patrijarha Irineja, a tim povodom biće služen parastos u Hramu Svetog Save na Vračaru u petak. Parastos patrijarhu Irineju uslediće nakon liturgije, na dan kada se obeležava godišnjica njegove smrti. Pre liturgije, u 07.30 časova počeće jutrenje u crkvi Svetog velikomučenika kneza Lazara, koja se nalazi u kripti Svetosavskog hrama, kako je objavila Srpska pravoslavna crkva.

Patrijarh srpski Irinej (rođen kao Miroslav Gavrilović) rođen je 1930. godine u selu Vidova kod Čačka. Njegovi roditelji bili su Zdravko i Milijana. Osnovnu školu završio je u svom rodnom mestu, dok je gimnaziju završio u Čačku. Nakon toga upisuje Bogosloviju u Prizrenu, a potom i Bogoslovski fakultet u Beogradu.

Životni put patrijarha Irineja

Po završetku vojnog roka, Irinej je ubrzo postavljen za suplenta, odnosno profesora Prizrenske bogoslovije. U oktobru 1959. godine, u manastiru Rakovica, prima monaški čin i dobija ime Irinej. Na dan Svete Petke, 27. oktobra iste godine, u crkvi Ružici ispod Kalemegdana, rukopoložen je u čin jeromonaha.

Tokom rada kao profesor u Prizrenskoj bogosloviji, upućen je i na postdiplomske studije u Atinu. Godine 1969. postavljen je za upravnika Monaške škole u manastiru Ostrog, što je bio važan korak u njegovoj crkvenoj karijeri.

Obeležavanje godišnjice i značaj parastosa

Parastos u Hramu Svetog Save biće prilika da se okupe vernici, sveštenstvo i poštovaoci patrijarha Irineja kako bi zajedno odali počast njegovom životu i delu. Ovakva okupljanja predstavljaju važan deo tradicije Srpske pravoslavne crkve i doprinose očuvanju sećanja na značajne ličnosti iz crkvene istorije.

Zbog navršavanja šest godina od upokojenja, očekuje se veći broj vernika u Hramu Svetog Save tokom petka. Ovaj događaj ima poseban značaj za sve koji poštuju doprinos patrijarha Irineja razvoju i očuvanju crkve u savremenom društvu.

Parastos patrijarhu Irineju, koji je vodio Srpsku pravoslavnu crkvu u izazovnim vremenima, biće centralni događaj ovogodišnjeg obeležavanja godišnjice njegovog upokojenja.

Pročitaj još

Srbija

Aranđelovdan i slavsko žito: Zašto dolazi do zabune oko običaja?

Mnogi domaćini za Aranđelovdan ne pripremaju žito, ali crkva objašnjava da je to uobičajena greška zbog pogrešnog tumačenja tradicije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Aranđelovdan i slavsko žito: Zašto dolazi do zabune oko običaja? – Aranđelovdan slavsko žito

Mnogi domaćini za Aranđelovdan ne pripremaju žito, ali crkva objašnjava da je to uobičajena greška zbog pogrešnog tumačenja tradicije.

Bliži se Aranđelovdan, jedna od najrasprostranjenijih krsnih slava u Srbiji, koja se svake godine obeležava 21. novembra. Ipak, pitanje da li se za Aranđelovdan priprema slavsko žito često izaziva dilemu među vernicima i domaćinima. U mnogim porodicama, običaj je da se toga dana ne iznosi žito na sto, zbog uverenja da Sveti Arhangel Mihailo nije preminuo kao ljudski svetitelji. Prema crkvenom učenju, ova praksa nije u skladu sa tradicijom.

Međutim, razlog zbog kog mnogi ne iznose žito za Aranđelovdan potiče iz raširenog narodnog verovanja da se žito priprema samo za one svetitelje koji su živeli na zemlji i umrli. Budući da je Sveti Arhangel Mihailo arhangel, odnosno bestelesno duhovno biće, deo domaćina smatra da za njegov praznik nije potrebno kuvati pšenicu. Dodatnu zabunu stvara i činjenica što se žito priprema za parastose i pomene, pa ga ljudi automatski vezuju isključivo za sećanje na preminule.

Crkveno tumačenje običaja za Aranđelovdan

Prema pravoslavnom crkvenom učenju, običaj da se žito iznosi za krsnu slavu ima šire značenje od samog pomena preminulih. Slavsko žito simbolizuje vaskrsenje, život večni i praštanje grehova, a ima mesto u svakoj krsnoj slavi, bez obzira da li se praznuje svetitelj koji je umro ili ne. Takođe, crkva naglašava da se žito ne kuva samo za pokojne, već kao izraz zahvalnosti Bogu i svetitelju zaštitniku porodice.

Zbog toga, prema zvaničnom stavu crkve, žito treba da se priprema i za Aranđelovdan. Iako su generacije domaćina prenosile drugačiju praksu, crkva poziva vernike da se oslone na izvorno značenje običaja i time iskažu poštovanje prema tradiciji.

Kako je nastala zabuna oko slavskog žita?

Stari običaji i verovanja često se prenose usmeno, što dovodi do različitih tumačenja u različitim krajevima Srbije. Mnogi domaćini kažu da su tako naučili od svojih predaka, pa i dalje izbegavaju da za Aranđelovdan spremaju žito. Ipak, crkva podseća da ovakav običaj nije utemeljen u pravoslavnoj liturgiji i da slavska trpeza treba da uključuje i žito, kao i kod drugih slava.

Pored toga, slavsko žito ne služi samo kao hrana. Ono ima simboličko značenje — pšenica predstavlja život, a med i orasi označavaju slast i plodnost. Na taj način, slavska trpeza sa žitom ima dublju duhovnu poruku, bez obzira na to koji se svetitelj slavi.

Zašto je važno poštovati tradiciju?

Mnogi sveštenici apeluju na vernike da se drže izvornih običaja, jer oni nose zajedničku poruku o veri, zajedništvu i zahvalnosti. Takođe, poštovanje tradicije doprinosi očuvanju identiteta i prenošenju ispravnih vrednosti budućim generacijama. Iz tog razloga, crkva podseća da i za Aranđelovdan slavska trpeza treba da bude upotpunjena žitom, kao i za sve ostale krsne slave.

Pročitaj još

Srbija

Moravski koridor: Završna deonica na 12 kilometara od najmodernijeg auto-puta

Radovi na završetku Moravskog koridora napreduju u okolini Kraljeva, a puštanje u funkciju očekuje se do kraja godine.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Moravski koridor: Završna deonica na 12 kilometara od najmodernijeg auto-puta

Radovi na završetku Moravskog koridora napreduju u okolini Kraljeva, a puštanje u funkciju očekuje se do kraja godine.

Završna deonica najmodernijeg auto-puta u Srbiji, Moravski koridor, trenutno je u fazi intenzivne izgradnje. Prema zvaničnoj izjavi šefa projekta, očekuje se da će poslednjih 12 kilometara biti završeno do kraja godine. Na ovaj način biće kompletirano svih 112,4 kilometara puta, koji spaja Rasinski, Raški i Moravički okrug, stvarajući stratešku vezu između Koridora 10 i auto-puta “Miloš Veliki”.

Tokom poslednjih faza radova, izgradnja se odvija na teritoriji Grada Kraljeva. Kako je istaknuto, više od 100 kilometara Moravskog koridora već je izgrađeno i pušteno u saobraćaj, dok se finalni radovi sprovode u planiranoj dinamici. Fizički napredak na izgradnji mostova, nadvožnjaka i podvožnjaka dostigao je 98 odsto, što ukazuje na skoro završenu infrastrukturu.

Napredak radova na Moravskom koridoru

Osim toga, radovi na hidrotehničkom uređenju Zapadne Morave su u završnoj fazi. Investitori i izvođači prate stroge rokove, što doprinosi stabilnosti i predvidljivosti projekta. Pre svega, projekat Moravski koridor projektovan je kao napredni tehnološki ekosistem, pa se duž cele trase uvode digitalni sistemi i integrisana rešenja za moderni saobraćaj.

U međuvremenu, lokalna infrastruktura oko Kraljeva je unapređena izgradnjom nasipa, dok se paralelno završavaju objekti koji su ključni za bezbednost i održivost celokupnog auto-puta. Na taj način, do kraja godine vozačima će biti dostupna kompletna trasa, što će dodatno povezati centralnu i zapadnu Srbiju.

Značaj Moravskog koridora za Srbiju

Završetak Moravskog koridora imaće veliki uticaj na regionalni razvoj. Naime, putni pravac će znatno olakšati putovanje između važnih privrednih centara i smanjiti vreme putovanja. Takođe, povezivanje sa ključnim koridorima omogućiće brži transport robe i ljudi, što doprinosi ekonomskom napretku zemlje.

Kao rezultat, očekuje se da će Moravski koridor postati centralna arterija saobraćaja u ovom delu Srbije. Uvođenje digitalnih sistema i naprednih rešenja stavlja ga u red najmodernijih auto-puteva u regionu. Prema najavama, kompletna trasa biće dostupna korisnicima do kraja godine, čime se zaokružuje jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata države.

Pročitaj još

Srbija

Registracija vozila u Srbiji: Novi cenovnik od 1. decembra, pogledajte promene po kubikaži

Vlada Srbije najavila više maksimalne lokalne takse za registraciju vozila od 1. decembra, zavisno od kubikaže i odluka opština.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Registracija vozila u Srbiji: Novi cenovnik od 1. decembra, pogledajte promene po kubikaži

Vlada Srbije najavila više maksimalne lokalne takse za registraciju vozila od 1. decembra, zavisno od kubikaže i odluka opština.

Registracija vozila u Srbiji od 1. decembra 2026. godine mogla bi da bude skuplja, jer je Vlada Srbije povećala maksimalne iznose lokalnih komunalnih taksi za automobile, motocikle, kamione i druga motorna vozila. Novi cenovnik objavljen je 13. novembra u “Službenom glasniku Republike Srbije”, broj 112/2026, i usklađen je sa rastom potrošačkih cena u periodu od oktobra 2025. do septembra 2026. godine. Prema odluci Vlade, novi iznosi primenjivaće se od 1. decembra.

Najveću pažnju vozača privlači činjenica da povećanje najviših dozvoljenih taksi za putničke automobile iznosi od 30 do 340 dinara, u zavisnosti od zapremine motora. Međutim, ovaj iznos nije konačan za sve, jer lokalne samouprave imaju pravo da same određuju konačne cifre u okviru ovih granica. Na taj način, cena registracije vozila u Srbiji i dalje zavisi od odluka gradova i opština, pa je mogućnost poskupljenja različita u zavisnosti od mesta prebivališta vlasnika vozila.

Novi cenovnik: kako će se određivati iznos takse

Visina lokalne komunalne takse za registraciju putničkih automobila određuje se prema zapremini motora. Za automobile do 1.150 kubika predviđen je najniži maksimalni iznos, dok je najviši za vozila sa motorima većim od 3.000 kubika. Takođe, nova pravila obuhvataju i motocikle, kamione i druga motorna vozila, pa će i vlasnici ovih vozila morati da obrate pažnju na promene.

Pored toga, nova regulativa dolazi kao rezultat usklađivanja sa povećanjem potrošačkih cena u prethodnom periodu. Na taj način, Vlada Srbije želi da obezbedi da lokalne samouprave imaju mogućnost da ažuriraju visinu taksi u skladu sa ekonomskim kretanjima.

Šta znači povećanje za vozače?

Iako su nove maksimalne takse za registraciju vozila u Srbiji više, to ne znači da će svaki vozač automatski plaćati skuplju registraciju. Gradovi i opštine mogu, ali ne moraju, da povećaju svoje lokalne takse do dozvoljenih granica. Takođe, u nekim sredinama je moguće da se iznos ne promeni, dok u drugima može doći do poskupljenja od nekoliko stotina dinara, u zavisnosti od kategorije vozila i kubikaže.

Zbog toga je preporučljivo da vlasnici vozila prate obaveštenja svojih lokalnih uprava u vezi sa konkretnim iznosima koji će važiti od 1. decembra. Takođe, važno je napomenuti da konačna cena registracije obuhvata i druge stavke osim lokalne komunalne takse, kao što su tehnički pregled, osiguranje i porez na upotrebu motornih vozila.

Dalje informacije i naredni koraci

Prema saopštenju, svi novi iznosi važiće od 1. decembra 2026. godine. Vozači bi trebalo da se informišu o detaljima kod svojih lokalnih organa kako bi znali da li će i u kojoj meri registracija vozila u Srbiji zaista poskupeti u njihovoj opštini. Konačno, promene u cenovniku odraziće se samo na lokalni deo takse, dok ostali troškovi ostaju nepromenjeni dok ne bude novih odluka.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link