Connect with us

Srbija

PRESS.RS ISTRAŽUJE: Generacija Z protiv milenijalaca – Razlika u pogledima na posao, novac i životne ciljeve

Objavljeno pre

,

pedestrians, people, busy, movement, hectic, osaka, city, japan, street, asia, crowded, crossing, walking, people, people, people, people, people B_Me

Dok su milenijalci odrasli uz prve društvene mreže i ekonomske krize, Generacija Z stasavala je u svetu pametnih telefona, veštačke inteligencije i rada na daljinu. Iako ih deli svega desetak godina, razlike u njihovim stavovima prema poslu, novcu i budućnosti postaju sve vidljivije. Da li su pripadnici Generacije Z zaista manje spremni na kompromise ili samo drugačije definišu uspeh? Press.rs istražuje.

Na tržištu rada danas se prvi put u velikom broju susreću dve generacije koje imaju potpuno različita očekivanja od karijere. Dok su milenijalci godinama gradili profesionalni put verujući da se trud, lojalnost i prekovremeni rad na kraju isplate, mlađi zaposleni sve češće poručuju da posao nije centar života.

Poslodavci priznaju da upravo ta razlika postaje jedan od najvećih izazova u upravljanju zaposlenima.

Milenijalci: Siguran posao bio je prioritet

Milenijalci, rođeni približno između 1981. i 1996. godine, odrastali su u periodu brzog razvoja interneta, ali i brojnih ekonomskih neizvesnosti. Mnogi su prve poslove tražili u vreme svetske finansijske krize, kada je stabilno zaposlenje bilo teško pronaći.

Zbog toga su često bili spremni da prihvate duže radno vreme, sporiji napredak i veću odgovornost kako bi zadržali posao.

Za ovu generaciju sigurnost zaposlenja, redovna plata i mogućnost kupovine stana dugo su predstavljali glavne životne ciljeve.

Generacija Z: Posao nije ceo život

Pripadnici Generacije Z, rođeni od sredine devedesetih do početka 2010-ih, na tržište rada donose drugačiji pogled.

Za njih plata jeste važna, ali nije jedini kriterijum pri izboru posla.

Fleksibilno radno vreme, mogućnost rada od kuće, zdrava atmosfera, mentalno zdravlje i ravnoteža između privatnog i poslovnog života često imaju jednaku težinu kao i visina zarade.

Sve više mladih spremno je da promeni posao ukoliko smatra da ne napreduje ili da radno okruženje negativno utiče na kvalitet života.

Od štednje do ulaganja

Razlike su vidljive i kada je reč o novcu.

Milenijalci su uglavnom odrastali uz poruku da treba štedeti, kupiti stan i obezbediti finansijsku sigurnost.

Generacija Z pokazuje veće interesovanje za investiranje, digitalne finansije, dodatne izvore prihoda i samozapošljavanje. Mnogi već tokom školovanja pokušavaju da zarade putem interneta, frilens poslova ili pokretanjem sopstvenih projekata.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da visoke cene nekretnina i rast troškova života utiču na obe generacije, zbog čega je finansijska samostalnost danas izazovnija nego pre desetak ili dvadeset godina.

Društvene mreže menjaju očekivanja

Jedna od najvećih razlika između dve generacije jeste odnos prema digitalnom svetu.

Dok su milenijalci pratili razvoj interneta, Generacija Z praktično ne poznaje život bez pametnih telefona i društvenih mreža.

To utiče i na način na koji traže posao, biraju poslodavce i donose životne odluke.

Mladi danas informacije o kompanijama često pronalaze na društvenim mrežama, čitaju iskustva zaposlenih i očekuju veću transparentnost nego prethodne generacije.

Da li su mladi manje vredni?

Starije generacije neretko smatraju da pripadnici Generacije Z nisu dovoljno uporni i da brzo odustaju od posla.

S druge strane, stručnjaci za ljudske resurse upozoravaju da se ne radi o manjoj radnoj etici, već o promeni prioriteta.

Mlađi zaposleni češće postavljaju granice između poslovnog i privatnog života i manje su spremni da prihvate prekovremeni rad kao nešto što se podrazumeva.

Istovremeno, od poslodavaca očekuju otvorenu komunikaciju, mogućnost razvoja i jasno definisane uslove rada.

Mogu li generacije da uče jedna od druge?

Psiholozi i stručnjaci za tržište rada smatraju da sukob generacija nije neizbežan.

Milenijalci donose iskustvo, strpljenje i dugoročan pogled na razvoj karijere, dok Generacija Z često unosi nove ideje, digitalne veštine i spremnost na brze promene.

Kompanije koje uspeju da spoje različite pristupe mogu imati značajnu prednost na tržištu rada.

Zaključak

Iako se često predstavljaju kao suprotstavljene generacije, milenijalce i Generaciju Z povezuju isti izazovi – rast troškova života, nesigurno tržište rada i želja za kvalitetnijim životom. Razlika je pre svega u načinu na koji pokušavaju da do tih ciljeva dođu.

Dok su milenijalci verovali da se uspeh gradi godinama kroz lojalnost jednoj kompaniji, pripadnici Generacije Z spremniji su da menjaju posao, traže bolje uslove i otvoreno govore o mentalnom zdravlju i ravnoteži između posla i privatnog života.

U vremenu kada se tržište rada menja brže nego ikada, pitanje više nije koja generacija je u pravu, već kako će njihove različite vrednosti oblikovati budućnost rada u Srbiji i svetu.

Pročitaj još

Srbija

Ubodi stršljena u Priboju: Dva mladića izgubila život tokom 15 dana

Stručnjaci upozoravaju na povećanu opasnost od stršljena tokom toplih jesenjih dana, posebno u dvorištima i voćnjacima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ubodi stršljena u Priboju: Dva mladića izgubila život tokom 15 dana

Stručnjaci upozoravaju na povećanu opasnost od stršljena tokom toplih jesenjih dana, posebno u dvorištima i voćnjacima.

Dva mladića iz okoline Priboja izgubila su život nakon uboda stršljena u razmaku od samo 15 dana, što još jednom skreće pažnju na ozbiljnu opasnost koju predstavljaju ubodi stršljena u Priboju tokom jeseni. Prema dostupnim informacijama, jedan mladić je preminuo nakon uboda na porodičnom slavlju u okolini Obrenovca, dok je drugi stradao dok je bio na kvadu u okolini Pribojske Golešine. U oba slučaja, mladići su prevezeni u hitnu pomoć, ali bez znakova života.

Ove tragedije dolaze nakon najmanje četiri ranije zabeležena smrtna slučaja tokom leta, izazvana ubodom stršljena, osa i pčela. Stručnjaci naglašavaju da tokom toplih jesenjih dana stršljenovi i ose ostaju izuzetno aktivni i agresivni, jer su im gnezda puna, a potraga za hranom ih dovodi u neposrednu blizinu ljudi.

Veća aktivnost stršljena tokom jeseni

Vladica Stanković iz Vladičinog Hana, poznat po radu sa gmizavcima i insektima, ističe da je zbog visokih temperatura i sušnog perioda poslednjih nedelja primećena povećana aktivnost stršljena. On upozorava da se, posle kratkog zahlađenja, očekuje novi talas toplih dana, što dodatno produžava sezonu njihove aktivnosti. “Stršljenovi će biti aktivni sve do kasne jeseni, kada dolazi do promena u samom leglu. Ova godina je bila povoljna za njih zbog obilja hrane i sunčanih dana. Kada je hladnije, njihova aktivnost se smanjuje, ali ljudi, posebno oni alergični, moraju biti veoma obazrivi”, navodi Stanković.

Prema njegovim rečima, ubodi stršljena mogu izazvati ozbiljne alergijske reakcije, uključujući smanjenje krvnog pritiska i probleme sa disanjem. U najtežim slučajevima može doći do gušenja. Zbog toga je preporučljivo kod sebe imati lekove za alergiju, kako bi se sprečile teže posledice do dolaska u zdravstvenu ustanovu.

Zašto su stršljenovi opasniji u ovom periodu

Iako temperature postepeno opadaju, stršljenovi i ose ostaju aktivni sve do prvih mrazeva. Njihova gnezda često se nalaze u šupljinama drveća, ali i na mestima blizu ljudi, kao što su objekti, šupe i tavani. Tokom jeseni se ponašanje ovih insekata menja, pa zbog promena u dostupnosti hrane češće posećuju voćnjake, vinograde i pčelinjake.

Osim toga, privlače ih voće, sokovi, slatkiši i mesta gde se priprema zimnica. Topli i sunčani dani dodatno pogoduju njihovoj aktivnosti. Kako se temperature spuštaju, aktivnost stršljena polako opada, ali opasnost ne nestaje sve do kasne jeseni.

Smrtni slučajevi u Srbiji posle uboda insekata tokom leta

Tokom ove godine zabeleženo je najmanje šest smrtnih slučajeva povezanih sa ubodima insekata. U Vranju je 13. juna muškarac preminuo od uboda pčele. Dana 2. jula u Ripnju je preminuo muškarac (71) nakon napada roja osa, dok je 15. jula u Vinči muškarac (39) izgubio život posle više uboda osa. Dana 6. avgusta u Višnjici stradao je muškarac nakon više uboda stršljena. U prvoj polovini septembra, dva mladića iz Priboja izgubila su život zbog uboda stršljena.

S obzirom na povećanu aktivnost ovih insekata u jesen, stručnjaci savetuju oprez svima koji borave u dvorištima, voćnjacima, vinogradima i prirodi. Prisutnost stršljena i osa može biti posebno rizična za osobe koje su alergične na njihov otrov, zbog čega je preporučljivo izbegavati kontakt i koristiti zaštitnu odeću tokom boravka na otvorenom.

Takođe, važno je obratiti pažnju na moguće gnezda u blizini kuće ili mesta gde se često boravi, i zatražiti stručnu pomoć za uklanjanje, kako bi se sprečile slične tragedije kao one koje su se dogodile u Priboju.

Pročitaj još

Srbija

Mere podrške za najstarije u Vranju i Vladičinom Hanu: Penzionerima isplaćena pomoć, stiže i povećanje penzija

Penzioneri iz Pčinjskog okruga dobili su jednokratnu pomoć od 377,2 miliona dinara, a najavljeno je i povećanje penzija od 7,5 odsto u decembru.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mere podrške za najstarije u Vranju i Vladičinom Hanu: Penzionerima isplaćena pomoć, stiže i povećanje penzija

Penzioneri iz Pčinjskog okruga dobili su jednokratnu pomoć od 377,2 miliona dinara, a najavljeno je i povećanje penzija od 7,5 odsto u decembru.

Sistemske mere podrške najstarijim građanima, kao i jačanje njihovog socijalno-ekonomskog položaja, bile su tema tribina održanih 15. septembra u Vranju i Vladičinom Hanu. Na ovim skupovima, oko 400 penzionera iz Pčinjskog okruga razgovaralo je direktno sa predstavnicima Fonda PIO, Saveza penzionera Srbije i lokalne samouprave o ostvarivanju svojih prava i mogućnostima za unapređenje životnog standarda.

Prema saopštenju, penzionerima je isplaćena jednokratna pomoć od 377,2 miliona dinara, što je rezultat kontinuiranih razgovora sa najstarijim građanima. Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, istakao je da je ključni cilj ovakvih susreta da penzioneri direktno učestvuju u donošenju odluka koje se tiču njihove budućnosti. “Juče je isplaćena jednokratna državna pomoć namenjena penzionerima u ukupnom iznosu od 377,2 miliona dinara, što je direktan rezultat ovih razgovora koje vodimo sa najstarijim sugrađanima. Podsetiću da je Fond PIO ove godine podelio 100.000 paketa solidarne pomoći penzionerima sa najnižim primanjima, a 20.000 penzionera poslao u banju o svom trošku, ali smo svesni da ovo nije dovoljno i da mora bolje. Zato smo dosad razgovarali sa preko 15.000 korisnika penzije širom zemlje, kako bismo čuli njihove probleme i kako bismo napravili zajedničke planove za budućnost”, rekao je Ognjenović.

Direktna komunikacija sa penzionerima donosi rezultate

Na tribinama su penzioneri imali priliku da iznesu svoje predloge i razjasne nedoumice u vezi sa penzijskim pravima. Predstavnici Saveza penzionera Srbije i Fonda PIO pažljivo su saslušali sve primedbe i naglasili važnost otvorenog dijaloga koji omogućava pravovremeno rešavanje konkretnih problema.

Predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić, podsetio je da institucije zajedno rade na poboljšanju društvenog statusa najstarijih. “Tekuća godina je ključna upravo zbog velikog ekonomskog paketa socijalnih mera, čiji je primarni fokus penzionerska populacija. Pored ovog paketa mera, najavljeno je i povećanje penzija u decembru od 7,5 odsto, što će dodatno uticati na socijalni status i sigurnost penzionera”, izjavio je Savić.

Sinergija lokalne i državne podrške

Gradonačelnik Vranja, dr Slobodan Milenković, istakao je značaj saradnje državnih i lokalnih institucija. On je naglasio da su odlični rezultati na terenu potvrda da zajedničko delovanje donosi konkretnu korist građanima. Zbog toga se dijalog sa korisnicima penzija nastavlja širom Srbije, sa ciljem da se stvore uslovi za još bolje mere podrške.

Penzioneri iz Pčinjskog okruga dobili su mogućnost da doprinesu kreiranju politika koje ih direktno pogađaju. Takođe, kroz ove tribine, svi zainteresovani građani mogli su da dobiju odgovore na pitanja o svojim pravima, ali i da saznaju više o dodatnim oblicima pomoći koje Fond PIO već sprovodi ili planira za naredni period. Na taj način, mere podrške za najstarije postaju sve vidljivije i dostupnije na lokalnom nivou.

Pročitaj još

Srbija

Granični prelaz Nakovo-Lunga: Izmenjeno radno vreme zbog Dana ludaje u Kikindi

Radno vreme graničnog prelaza Nakovo-Lunga biće produženo i neprekidno u periodu od 18. do 20. septembra zbog tradicionalne manifestacije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Granični prelaz Nakovo-Lunga: Izmenjeno radno vreme zbog Dana ludaje u Kikindi

Radno vreme graničnog prelaza Nakovo-Lunga biće produženo i neprekidno u periodu od 18. do 20. septembra zbog tradicionalne manifestacije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova obavestilo je javnost da će granični prelaz Nakovo-Lunga raditi po izmenjenom režimu tokom manifestacije Dani ludaje u Kikindi. Prema saopštenju, ovo izmenjeno radno vreme usaglašeno je sa graničnim organima Rumunije i Upravom carina Ministarstva finansija.

Zbog održavanja 41. izdanja manifestacije Dani ludaje, granični prelaz Nakovo-Lunga biće otvoren neprekidno od petka, 18. septembra, u 7 časova (8 časova po rumunskom vremenu), pa do nedelje, 20. septembra 2026. godine, do 24 časa (1 čas posle ponoći po rumunskom vremenu). Takođe, u ovom periodu granični prelaz neće imati standardno radno vreme od 7 do 19 časova, već će omogućiti stalni prelazak.

Izmenjeni režim rada tokom Dana ludaje

Ova izmena važi isključivo tokom trajanja manifestacije Dani ludaje. Kako je navedeno, granični prelaz Nakovo-Lunga uspostavljen je za međunarodni promet putnika i prevoznih sredstava. Međutim, prelaz ne podržava autobuski i teretni saobraćaj, što ostaje nepromenjeno i tokom izmenjenog radnog vremena.

Pored toga, Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je građane da planiraju svoje putovanje prema novom režimu. Očekuje se da će produženo radno vreme olakšati protok putnika koji žele da prisustvuju manifestaciji u Kikindi ili putuju između Srbije i Rumunije ovim prelazom.

Preporuke putnicima i važnost izmena

Zbog izmenjenog radnog vremena, nadležni savetuju putnicima da pravovremeno provere detalje pre planiranja puta. Na taj način mogu izbeći neželjena zadržavanja ili nesporazume na granici. Takođe, preporučuje se korišćenje graničnog prelaza Nakovo-Lunga upravo tokom produženog režima rada, naročito za one koji planiraju povratak u kasnim satima tokom vikenda.

Prema saopštenju, cilj ove izmene je omogućavanje lakšeg kretanja i veće dostupnosti manifestaciji Dani ludaje, kao i nesmetan prelazak granice za putnike i vozila. Organizatori očekuju povećan broj posetilaca, a olakšan granični režim doprinosi boljoj organizaciji i bezbednosti događaja.

Pročitaj još

U Trendu