Connect with us

Srbija

Obeležavanje godišnjice ustaškog zločina u Prebilovcima okupilo potomke žrtava

Ceremonija u Hramu Hristovog Vaskrsenja podseća na stradanje srpskog stanovništva tokom avgusta 1941. godine

Objavljeno pre

,

Obeležavanje godišnjice ustaškog zločina u Prebilovcima okupilo potomke žrtava Foto Izvor: Wikipedia.org

Ceremonija u Hramu Hristovog Vaskrsenja podseća na stradanje srpskog stanovništva tokom avgusta 1941. godine

Obeležavanje godišnjice ustaškog zločina u Prebilovcima kod Čapljine počinje danas, kako je objavljeno iz resornog ministarstva. Program će trajati dva dana, a centralni događaji održaće se u Hramu Hristovog Vaskrsenja. Večernje bogosluženje planirano je za 19.00 časova, nakon čega sledi duhovni program i obraćanja zvaničnika. Obeležavanje godišnjice ustaškog zločina u Prebilovcima organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Sećanje na stradanje srpskog stanovništva

U četvrtak će u istom hramu biti služena Sveta arhijerejska liturgija, a potom će biti upriličena trpeza ljubavi. Prema podacima iz zvaničnih saopštenja, tokom avgusta 1941. godine ustaške jedinice su pod komandom Ivana Jovanovića Crnog izvršile masakr nad Srbima u selu Prebilovci. Većina žrtava živa je bačena u jamu Golubinku, dok su ostali ubijani na licu mesta. Prema dostupnim svedočenjima, jedina osoba koja je preživela događaje u školi bila je Mara Bulut, koja je potvrdila da su ustaše vadile bebe iz kolevki i ubijale ih pred očima majki.

Zvanične izjave i značaj sećanja

Prema rečima lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Milorad Dodik, Prebilovci predstavljaju mesto koje obavezuje na pamćenje i opominje na posledice zaborava. Dodik je naglasio da sećanje na ovaj događaj nije osveta, već dug prema precima i istoriji. On je podvukao da su u zločinu ugašena 54 srpska domaćinstva, a da iz 57 porodica niko nije preživeo pogrom.

Pored toga, ističe se da je na području Hercegovine postojalo oko 110 stratišta, uglavnom kraških jama, kao što su Golubinka, Korićanka, Jagodnjača, Pandurica, Ržani do i druge. Zločin u Prebilovcima je dugo bio prikrivan, a 1961. godine jame u koje su bacani Srbi zabetonirane su.

Obnova sećanja i očuvanje istorije

Otkopavanje 13 jama na prostoru donje Hercegovine započeto je 1990. godine, dok su kosti više od 4.000 Srba 4. avgusta 1991. godine sahranjene u spomen-kosturnicu u Prebilovcima. U junu 1992. godine, tokom ofanzive „Čagalj“, pripadnici HOS-a i HVO-a minirali su spomen-kosturnicu. Ovi događaji, kako navode organizatori, naglašavaju važnost očuvanja kolektivnog sećanja na žrtve i podsećaju na potrebu negovanja tradicije i istorijske istine o stradanju srpskog naroda u Hercegovini.

Pročitaj još

Srbija

Ministarstvo turizma i omladine: Novi konkursi za omladinske projekte otvoreni do avgusta

Javni konkursi za omladinske programe i projekte sada su otvoreni, a prijave se primaju do 25. avgusta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ministarstvo turizma i omladine: Novi konkursi za omladinske projekte otvoreni do avgusta – konkursi za projekte u oblasti omladinskog sektora

Javni konkursi za omladinske programe i projekte sada su otvoreni, a prijave se primaju do 25. avgusta.

Ministarstvo turizma i omladine saopštilo je danas da su raspisani novi javni konkursi za projekte u oblasti omladinskog sektora. Konkursi su namenjeni finansiranju i sufinansiranju programa i projekata koji doprinose sprovođenju ciljeva Strategije za mlade u Srbiji za period od 2023. do 2030. godine. Prijave za konkurse biće otvorene do 25. avgusta, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Osim toga, konkursi obuhvataju i projekte koji za cilj imaju stimulisanje različitih oblika zapošljavanja, samozapošljavanja i preduzetništva mladih, ali i programe unapređenja međunarodne i regionalne saradnje u okviru omladinskog sektora.

Detalji konkursa u oblasti omladinskog sektora

Pravo učešća na prva četiri javna konkursa imaju udruženja mladih, udruženja za mlade i njihovi savezi sa teritorije Srbije. Ove organizacije moraju biti upisane u Jedinstvenu evidenciju udruženja mladih, udruženja za mlade i njihovih saveza, u skladu sa Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja jedinstvene evidencije. Evidenciju vodi Ministarstvo turizma i omladine.

Jedan od raspisanih konkursa tiče se i razvoja programa „Prestonica mladih“ i unapređenja omladinske politike. Takođe, otvoren je i konkurs za podršku jedinicama lokalne samouprave koje sprovode omladinsku politiku na lokalnom nivou. Na ovaj konkurs mogu se prijaviti samo lokalne samouprave, dok su prethodni namenjeni organizacijama mladih i njihovim savezima.

Kako konkurisati i na šta obratiti pažnju

Prijave za konkurse za projekte u oblasti omladinskog sektora podnose se do 25. avgusta. Organizacije koje žele da konkurišu treba da provere da li su upisane u Jedinstvenu evidenciju i da prate uputstva iz zvaničnog poziva. Takođe, važno je detaljno proučiti kriterijume i oblasti koje se finansiraju ili sufinansiraju kroz ove konkurse.

Prema saopštenju, ministarstvo ističe da su ciljevi konkursa usmereni na jačanje kapaciteta mladih, podsticanje njihovog zapošljavanja i preduzetništva, kao i unapređenje međunarodne saradnje. Pored toga, unapređenje omladinske politike na lokalnom i nacionalnom nivou ostaje jedan od prioriteta.

Važnost projekata i podrška mladima

Na ovaj način, Ministarstvo turizma i omladine nastoji da pruži podršku mladima i njihovim organizacijama kroz finansiranje raznovrsnih projekata. Time se omogućava aktivno učešće mladih u društvenom životu, kao i razvoj novih inicijativa koje doprinose zajednici.

U međuvremenu, sve informacije o konkursima i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na zvaničnom sajtu ministarstva. Na kraju, rok za podnošenje prijava je fiksiran i važno je da svi zainteresovani svoje projekte dostave na vreme. Kao rezultat, očekuje se da će novi projekti doprineti jačanju omladinskog sektora u Srbiji.

Pročitaj još

Srbija

Ako letujete u Grčkoj, ovo morate znati pre odlaska na plažu: Nova pravila menjaju ponašanje turista

Objavljeno pre

,

Objavio:

beach, sand, girl, shore, sunbathing, summer, beach chair, reading, bikini, holiday, nature, woman, relaxing, resting, seashore

Ako ste ovog leta krenuli na odmor u Grčku, pre odlaska na plažu trebalo bi da znate da na pojedinim delovima obale važe stroža pravila nego ranije.

Grčka je za 2026. godinu proširila listu takozvanih „netaknutih“ plaža, na kojima su uvedena dodatna ograničenja kako bi se zaštitili osetljivi obalni ekosistemi. Na listi se sada nalaze 251 plaža, uključujući i pojedine lokacije na popularnim ostrvima.

Na ovim plažama nema ležaljki i suncobrana

Na plažama koje su obuhvaćene posebnim režimom nije dozvoljeno postavljanje komercijalnih suncobrana i ležaljki, kao ni određene druge turističke infrastrukture.

To znači da turisti na takvim mestima ne treba da očekuju klasične plažne klubove i redove ležaljki uz more.

Cilj je da se određeni delovi obale ostave u što prirodnijem stanju, posebno tamo gde postoje značajna prirodna staništa i zaštićena područja.

Pravila važe i na poznatim destinacijama

Nova ograničenja nisu vezana samo za manje poznate i udaljene delove obale. Među područjima na koja se odnose nalaze se i delovi popularnih turističkih destinacija, uključujući Krit, Zakintos i Naksos.

Zato turisti koji planiraju odlazak na određenu plažu ne bi trebalo da računaju da će svuda pronaći iste uslove.

Kontrola plaža je pooštrena

Grčka je poslednjih godina pojačala kontrolu korišćenja obale, a pravila predviđaju i ozbiljne kazne za one koji neovlašćeno zauzimaju javni prostor ili prekorače odobrenu površinu.

Prema informacijama grčkog Ministarstva ekonomije i finansija, za neovlašćeno zauzimanje plaže ili prekoračenje odobrenog prostora predviđena je kazna koja može iznositi četvorostruki iznos naknade koja bi se plaćala za odgovarajuću koncesiju.

Istovremeno, pravo građana na slobodan pristup obali mora biti zaštićeno, a za ometanje tog pristupa predviđene su dodatne kazne.

Šta turisti treba da urade?

Pre nego što krenete na određenu plažu, proverite da li je obuhvaćena posebnim režimom zaštite.

Ako jeste, najbolje je računati na prirodniji tip plaže, bez iznajmljivanja ležaljki i suncobrana, i poštovati oznake i pravila koja važe na samoj lokaciji.

Nova pravila ne znače da turistima nije dozvoljeno da posećuju ove plaže – cilj je upravo da one ostanu dostupne, ali uz manje komercijalnih sadržaja i veću zaštitu prirode.

Za one koji ovog avgusta planiraju odmor u Grčkoj, zato je jedna stvar posebno važna: ne pretpostavljajte da na svakoj plaži važe ista pravila.

Pročitaj još

Srbija

Srpski heroj poginuo na Halkidikiju: Pokušaj spasavanja života završio tragedijom

Goran Komazec iz Beograda izgubio je život u Sartiju dok je pokušavao da pomogne čoveku u moru.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpski heroj poginuo na Halkidikiju: Pokušaj spasavanja života završio tragedijom

Goran Komazec iz Beograda izgubio je život u Sartiju dok je pokušavao da pomogne čoveku u moru.

Srpski državljanin Goran Komazec (56) iz Beograda poginuo je na plaži u Sartiju na Halkidikiju, pokušavajući da spase čoveka koga nije poznavao. Prema saopštenju, tragedija se dogodila dok je Goran bio na letovanju sa suprugom i maloletnim sinom. U trenutku nesreće, čuli su da se jedan muškarac nalazi u životnoj opasnosti u moru i da ga snažna struja odvlači od obale.

Goran Komazec i njegov sin odmah su ušli u vodu u nameri da pomognu nepoznatom čoveku. Prema nezvaničnim informacijama, Goran je po ulasku u hladnu vodu doživeo zdravstveni problem. Pretpostavlja se da je došlo do zastoja srca, što će biti potvrđeno obdukcijom. Izvučen je iz mora i hitno prevezen u bolnicu, ali lekari nisu uspeli da ga spasu.

Detalji tragedije na Halkidikiju

O događaju su odmah obavešteni nadležni organi, a Generalni konzulat Srbije u Solunu stavio se na raspolaganje porodici stradalog. Na plaži su se u tom trenutku nalazili brojni turisti, ali su samo Goran i njegov sin pokazali spremnost da reaguju bez odlaganja. Ipak, zbog izuzetno jakih struja i temperature vode, pokušaj spasavanja završio se tragično.

Pored toga, prema dostupnim informacijama, porodica je bila na odmoru kada je došlo do ove nesreće. Iako su spasioci i lekari brzo stigli na lice mesta, nije bilo moguće sprečiti smrt Gorana Komazeca. Njegova hrabrost i odlučnost da pomogne čoveku koga nikada nije upoznao ostali su upamćeni kao primer nesebičnosti.

Reakcije nakon gubitka srpskog heroja

Generalni konzulat Srbije u Solunu brzo je obavestio porodicu i ponudio svu potrebnu pomoć. Zbog toga, postupak povodom smrti Gorana Komazeca vodi se u skladu sa svim zvaničnim procedurama. Njegovi prijatelji i poznanici opisuju ga kao čoveka velikog srca, spremnog da pomogne u svakoj situaciji, bez obzira na to da li poznaje osobu kojoj je potrebna pomoć.

Na kraju, poslednji čin Gorana Komazeca bio je upravo pokušaj spasavanja tuđeg života. Njegova smrt na Halkidikiju ostaje kao podsećanje na to koliko je važno reagovati u kriznim situacijama, ali i koliko takvi postupci mogu biti opasni. Goran će ostati upamćen kao iskren prijatelj i čovek koji nije oklevao da pomogne drugima.

Pročitaj još

U Trendu