Connect with us

Srbija

Nova istraživanja otkrivaju koliko visoku temperaturu ljudsko telo može da izdrži

Granica otpornosti na vrućinu zavisi od vlažnosti vazduha i starosti, a posledice mogu biti ozbiljne.

Objavljeno pre

,

Nova istraživanja otkrivaju koliko visoku temperaturu ljudsko telo može da izdrži Foto Izvor: Tanjug AP/Jeremias Gonzalez/Pixabay.com

Granica otpornosti na vrućinu zavisi od vlažnosti vazduha i starosti, a posledice mogu biti ozbiljne.

Visoke letnje temperature koje ovih dana pogađaju Srbiju postavljaju pitanje koliko visoku temperaturu ljudsko telo može da izdrži. Prema rezultatima studije, otpornost na vrućinu zavisi od više faktora, uključujući vlažnost vazduha, starost i opšte zdravstveno stanje. Iako telo koristi znojenje i širenje krvnih sudova za rashlađivanje, postoji tačka kada ovi mehanizmi više nisu dovoljni da zaštite organizam.

Temperatura i vlažnost određuju granice izdržljivosti

Prema NASA studiji iz 1958. godine, komforna zona za čoveka je između 4 i 35 stepeni Celzijusa, uz vlažnost do 50 odsto. Međutim, nova istraživanja objavljena u časopisu Nature pokazuju da je granica otpornosti zapravo niža. Takođe, prema tim podacima, kod mlađih osoba problemi sa rashlađivanjem mogu početi već između 26 i 34 stepena na vlažnom termometru, dok je kod starijih ljudi prag još niži – između 21 i 34 stepena. Ove vrednosti ne predstavljaju običnu temperaturu vazduha, već ukazuju na to koliko telo može efikasno da se hladi putem znojenja.

Vlažnost vazduha često predstavlja veći problem od same temperature. U suvim oblastima, znoj sa kože brže isparava, što omogućava ljudima da kratkotrajno podnesu i ekstremno visoke temperature, čak oko 60 stepeni Celzijusa. S druge strane, u uslovima visoke vlažnosti, mogućnost rashlađivanja je znatno smanjena, pa čak i niže temperature mogu predstavljati opasnost.

Rizici i simptomi pregrevanja tela

Kada temperatura raste, telo pokušava da održi ravnotežu, ali kada te granice budu prevaziđene, nastupa hipertermija i može doći do toplotnog udara. Ovaj oblik toplotnog stresa je posebno opasan i zahteva hitnu reakciju. Simptomi uključuju nagli porast telesne temperature, vrtoglavicu, glavobolju, slabost, ubrzan rad srca, poremećaj svesti, grčeve i mogući gubitak svesti. U najtežim slučajevima, posledice mogu biti otkazivanje organa ili smrtni ishod.

Posebno su ugroženi mala deca, starije osobe, hronični bolesnici, sportisti i ljudi koji rade na otvorenom. Osim toga, važno je prepoznati rane znake pregrevanja i pravovremeno reagovati. Kao rezultat, stručnjaci preporučuju da se, kada je moguće, izbegava izlaganje suncu u najtoplijem delu dana i da se koristi boravak u rashlađenim prostorijama.

Kritične granice: koliko visoku temperaturu ljudsko telo može da izdrži

Iako se ranije verovalo da je kritična granica za zdrave osobe 35 stepeni na vlažnom termometru, nova istraživanja pokazuju da je ta granica često niža. Zbog toga je važno pratiti ne samo temperaturu vazduha, već i vlažnost. Na taj način, može se proceniti kada su uslovi potencijalno opasni za ljudsko zdravlje. Pored toga, posebnu pažnju treba obratiti na decu i starije osobe, jer oni najteže podnose ekstremne vrućine.

Konačno, studije naglašavaju značaj pravovremenog reagovanja i prepoznavanja simptoma toplotnog stresa. Zbog toga, informisanost o tome koliko visoku temperaturu ljudsko telo može da izdrži može doprineti boljoj zaštiti tokom letnjih meseci.

Pročitaj još

Srbija

Stanje na granicama Srbije: Gde su najveće gužve i koliko se čeka večeras

Na Batrovcima se čeka i do četiri sata, dok je na drugim prelazima zadržavanje znatno kraće, pokazuju najnoviji podaci.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stanje na granicama Srbije: Gde su najveće gužve i koliko se čeka večeras

Na Batrovcima se čeka i do četiri sata, dok je na drugim prelazima zadržavanje znatno kraće, pokazuju najnoviji podaci.

Stanje na granicama Srbije tokom večeri izaziva pažnju mnogih putnika, posebno zbog činjenice da se na graničnom prelazu Batrovci ka Hrvatskoj čeka i do četiri sata na izlazu iz zemlje. Prema saopštenju Auto-moto saveza Srbije (AMSS), situacija na drugim prelazima je znatno povoljnija, pa oni koji planiraju put mogu lakše odlučiti kojim pravcem će proći bez dužeg čekanja.

Na prelazu Batrovci zadržavanje je najveće, dok je na Šidu, koji takođe vodi ka Hrvatskoj, vreme čekanja upola kraće i iznosi oko dva sata. Na graničnim prelazima prema Mađarskoj, Bugarskoj i Makedoniji putnička vozila čekaju oko sat vremena.

Stanje na granicama Srbije: gde je najmanje gužve

Prelaz Gostun ka Crnoj Gori i Trbušnica ka Bosni i Hercegovini beleže najkraća zadržavanja, gde putnici čekaju u proseku oko 15 minuta. Takođe, AMSS napominje da se očekuje pojačan saobraćaj na svim glavnim putnim pravcima, naročito na auto-putevima i prilazima najfrekventnijim graničnim prelazima zbog smene turista u jeku letnje sezone.

Zbog toga se preporučuje putnicima da, ukoliko je moguće, biraju manje opterećene prelaze kako bi izbegli višesatna zadržavanja. Važno je pratiti najnovije informacije i prilagoditi plan puta trenutnom stanju na granicama Srbije.

Kako da izbegnete kolaps na granici

Kako bi izbegli duža čekanja, vozačima se savetuje da redovno proveravaju stanje na graničnim prelazima putem zvaničnih saopštenja i digitalnih servisa. Time je moguće pravovremeno promeniti plan i koristiti prelaze gde su gužve znatno manje. Osim toga, planiranje putovanja u manje frekventnim terminima može doprineti bržem prelasku granice.

Na kraju, zbog povećanog obima saobraćaja i promenljivih uslova, preporučuje se dodatno strpljenje i oprez svim učesnicima u saobraćaju. Pratite stanje na granicama Srbije kako biste izbegli nepotrebna čekanja i putovali sigurnije.

Pročitaj još

Srbija

Požari u Srbiji: Četiri veća požara na otvorenom, najkritičnije u Deliblatskoj peščari

Više od 700 hektara gori kod Kovina, angažovano 484 pripadnika službi i helikopteri, požari kod Kraljeva i Zaječara lokalizovani

Objavljeno pre

,

Objavio:

Požari u Srbiji: Četiri veća požara na otvorenom, najkritičnije u Deliblatskoj peščari

Više od 700 hektara gori kod Kovina, angažovano 484 pripadnika službi i helikopteri, požari kod Kraljeva i Zaječara lokalizovani

Trenutno su u Srbiji aktivna četiri veća požara na otvorenom prostoru, a najteža situacija je u Deliblatskoj peščari na teritoriji opštine Kovin. Prema zvaničnim podacima, požar kod ovog mesta zahvatio je površinu veću od 700 hektara, dok su požari u blizini Kraljeva i Zaječara lokalizovani. U gašenju požara učestvuje ukupno 484 pripadnika različitih službi, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova, Sektor za vanredne situacije, Helikoptersku jedinicu, dobrovoljna vatrogasna društva i druge organizacije. Na terenu je više od 110 vozila i nekoliko helikoptera, među kojima su Airbus H145, Airbus H215 Super Puma i dva Kamov Ka-32, sa ciljem da se zaštiti stanovništvo i spreči dalje širenje požara.

Najveći požar u Deliblatskoj peščari

Najveći požar izbio je u mestu Šumarak, na području Deliblatske peščare. Ova oblast poznata je kao jedno od najvažnijih prirodnih staništa u Srbiji, što dodatno komplikuje situaciju. Vatra je zahvatila više od 700 hektara površine, zbog čega su angažovane gotovo sve raspoložive snage na terenu. Pored profesionalnih vatrogasaca, u gašenju učestvuju i pripadnici Vojske Srbije, OTIS-a, JP „Srbijašume“, JP „Koridori Srbije“ i drugih subjekata. Helikopteri nadležne jedinice koriste se za gašenje požara iz vazduha, kako bi se što efikasnije suzbila vatra.

Angažovanje službi i oprema na terenu

Zbog obima i složenosti požara, angažovano je 484 pripadnika različitih službi. Takođe, više od 110 vozila koristi se za prevoz opreme i ljudi, dok helikopteri obavljaju gašenje iz vazduha. Na ovaj način, nadležne službe pokušavaju da zaštite stanovništvo, objekte i spreče dalje širenje vatre. Prema saopštenju, prioritet je očuvanje bezbednosti ljudi i imovine, kao i zaštita prirodnih resursa.

Situacija kod Kraljeva i Zaječara

Požari koji su izbili u blizini Kraljeva i Zaječara su lokalizovani. Na tim lokacijama, ekipe su uspele da stave vatru pod kontrolu i spreče njeno dalje širenje. Ipak, zbog visokih temperatura i vetra, situacija se neprestano prati. U međuvremenu, sve službe ostaju u pripravnosti za eventualne nove intervencije.

Na kraju, važno je napomenuti da nadležne službe apeluju na građane da poštuju sve propise i preporuke o ponašanju na otvorenom prostoru, posebno u blizini šuma i zaštićenih područja. Na taj način, može se smanjiti rizik od izbijanja novih požara i zaštititi prirodno bogatstvo Srbije.

Pročitaj još

Srbija

Uticaj dva okeana na zimu u Evropi: Šta donose Super El Ninjo i indijski dipol

Najnoviji sezonski modeli najavljuju moguću promenu prosečnih zimskih uslova zbog uticaja Super El Ninja i dipola Indijskog okeana.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uticaj dva okeana na zimu u Evropi: Šta donose Super El Ninjo i indijski dipol

Najnoviji sezonski modeli najavljuju moguću promenu prosečnih zimskih uslova zbog uticaja Super El Ninja i dipola Indijskog okeana.

Najnovije sezonske meteorološke prognoze ukazuju da bi uticaj dva okeana mogao značajno promeniti zimu u Evropi i na Balkanu. Ovi efekti, prema najnovijim modelima, povezani su sa pojavom Super El Ninja u Tihom okeanu i pozitivnom fazom dipola Indijskog okeana, što zajedno utiče na atmosfersku cirkulaciju na severnoj hemisferi.

Evropa i Balkan mogli bi ove zime da dožive drugačije vremenske prilike nego što je uobičajeno. Pre svega, stručnjaci ističu da Super El Ninjo nastavlja da jača i, prema nekim prognozama, mogao bi biti među najsnažnijim zabeleženim fenomenima ovog tipa. Istovremeno, u Indijskom okeanu razvija se pozitivna faza dipola, koja zajedno sa El Ninjem može dodatno uticati na vremenske prilike širom Evrope.

Kako Super El Ninjo i indijski dipol utiču na klimu

Super El Ninjo, poznat po snažnom uticaju na globalne klimatske obrasce, donosi promene u temperaturi okeana i atmosferskim strujanjima. S druge strane, pozitivan dipol Indijskog okeana označava razliku u temperaturi površine mora između zapadnog i istočnog dela tog okeana. Zbog toga dolazi do promena u količini padavina i raspodeli toplote na velikim geografskim širinama.

Kombinovani uticaj dva okeana može uzrokovati promene u kretanju oluja i raspodeli padavina tokom zime. Ipak, stručnjaci naglašavaju da su ovi procesi složeni i da predviđanja variraju u zavisnosti od razvoja oba fenomena.

Šta pokazuju najnoviji sezonski modeli

Prema najnovijim sezonskim modelima, uticaj dva okeana na zimu u Evropi i na Balkanu mogao bi biti presudan za odstupanja od prosečnih zimskih uslova. Modeli sugerišu da bi određene oblasti mogle doživeti drugačiju raspodelu padavina i temperature nego prethodnih godina. Osim toga, atmosferska cirkulacija bi mogla uzrokovati nepredvidive promene u toku zime.

Iako je Super El Ninjo već poznat po svojim globalnim efektima, ovog puta stručnjaci prate i razvoj pozitivnog dipola Indijskog okeana kako bi što preciznije procenili moguće posledice.

Vremenske prilike u Srbiji i regionu

Prema trenutno dostupnim podacima, temperature u gradovima kao što su Subotica, Novi Sad, Beograd, Niš, Čačak i Leskovac variraju, što je u skladu sa promenama koje donose globalni klimatski faktori. Na primer, u Subotici trenutno iznosi 2°C, u Novom Sadu takođe 2°C, dok je u Beogradu 8°C. U Nišu i Čačku je 4°C, a u Leskovcu 1°C. Ove vrednosti mogu biti pokazatelj početka promena koje donosi uticaj dva okeana.

Konačno, stručnjaci napominju da je razvoj oba klimatska fenomena još u toku, pa se preporučuje praćenje ažuriranih sezonskih prognoza kako bi građani bili informisani o mogućim promenama tokom zime.

Pročitaj još

U Trendu