Connect with us

Srbija

Nova aplikacija olakšava ulazak u šengensku zonu za turiste iz Srbije

Evropska unija uvela digitalni sistem registracije, puna primena od 10. aprila 2026. godine

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Evropska unija uvela digitalni sistem registracije, puna primena od 10. aprila 2026. godine

Evropska unija je predstavila mobilnu aplikaciju „Travel to Europe“ koja bi trebalo da olakša ulazak putnicima iz zemalja van EU, uključujući Srbiju, u šengenski prostor prilikom uvođenja EES sistema. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, ali se očekuje da će je uskoro primeniti i druge zemlje članice, među kojima je i Grčka, što je posebno važno za srpske građane koji tokom letnje sezone najčešće prelaze granicu na prelazima poput Evzonija.

Puna primena digitalnog EES sistema na granicama EU planirana je za 10. april 2026. godine. Zbog toga brojni građani očekuju veće gužve i duže zadržavanje na granicama, ali nova aplikacija omogućava značajno bržu proceduru unošenjem podataka unapred. Prema zvaničnim informacijama, aplikacija je namenjena državljanima zemalja van EU sa biometrijskim pasošem, kojima je potrebna registracija u EES sistemu. Putnici mogu kroz aplikaciju registrovati podatke iz pasoša, fotografiju lica i popuniti upitnik o uslovima ulaska, najviše 72 sata pre dolaska na granicu.

Aplikacija ne menja potrebe za graničnom kontrolom, ali ubrzava proceduru jer su podaci već uneseni i očitani. Upotreba je dobrovoljna, ali se preporučuje svim putnicima radi uštede vremena. Dostupna je za iOS i Android korisnike. Proces registracije uključuje pripremu biometrijskog pasoša i pametnog telefona, biranje zemlje i graničnog prelaza, unos ličnih podataka i skeniranje pasoša, pravljenje selfi fotografije, popunjavanje upitnika i podnošenje podataka za sebe i saputnike.

„Korišćenje aplikacije može značajno smanjiti vreme čekanja na granici, posebno tokom letnjih meseci kada su gužve najveće“, navedeno je u zvaničnom saopštenju. Sistem je razvijen tako da podatke putnika automatski prosleđuje graničnim službenicima, čime se smanjuje potreba za manuelnim unosom na samom prelazu.

Uvođenje aplikacije deo je šireg napora Evropske unije da digitalizuje i ubrza procedure na granicama, a putnici iz Srbije i drugih zemalja regiona preporučuje se da prate uputstva i koriste aplikaciju kada postane dostupna u zemlji njihovog prvog ulaska u šengensku zonu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

IT

PRESS.RS ISTRAŽUJE: 7 znakova da vam neko krade podatke – građani Srbije sve češće meta internet prevara

Objavljeno pre

,

Objavio:

ai generated, man, hacker, chatgpt, cyber, computer, laptop, digital, viruses, danger, criminal, program, technology, hacker, hacker, hacker, hacker, hacker

Internet prevare postale su svakodnevna opasnost, a meta više nisu samo oni koji se slabije snalaze sa tehnologijom. Prevaranti danas koriste sve uverljivije metode – lažne poruke banaka, kopirane sajtove, telefonske pozive i poruke koje izgledaju kao da dolaze od poznatih kompanija.

Cilj je gotovo uvek isti – da dođu do ličnih podataka, lozinki ili pristupa novcu.

Stručnjaci upozoravaju da građani često reaguju tek kada je šteta već napravljena, a postoje znakovi koji mogu ukazati da je neko pokušao da zloupotrebi njihove podatke.

1. Stižu vam poruke koje niste očekivali

Jedan od najčešćih znakova prevare jeste poruka u kojoj se od vas traži da kliknete na link, potvrdite podatke ili „rešite problem“ sa nalogom.

Poruke često izgledaju hitno i stvaraju paniku – na primer, tvrde da će račun biti blokiran, paket vraćen ili kartica ugašena ukoliko odmah ne reagujete.

2. Neko traži vaše šifre i sigurnosne kodove

Banke, državne institucije i ozbiljne kompanije nikada ne traže od korisnika da putem poruke ili telefona saopštavaju lozinke, PIN kodove ili jednokratne sigurnosne kodove.

Ako neko insistira na ovim informacijama, velika je verovatnoća da je reč o pokušaju prevare.

3. Primećujete nepoznate prijave na naloge

Ako dobijete obaveštenje o prijavi sa uređaja ili lokacije koju ne poznajete, to može biti znak da neko pokušava da pristupi vašem nalogu.

Posebno obratite pažnju na elektronsku poštu, društvene mreže i aplikacije povezane sa plaćanjem.

4. Telefon ili računar počinju da se ponašaju neobično

Usporavanje uređaja, nepoznate aplikacije, iskačući prozori i promene podešavanja koje sami niste napravili mogu biti znak da je bezbednost uređaja narušena.

To ne mora uvek značiti krađu podataka, ali zahteva proveru.

5. Dobijate pozive sa „sumnjivim“ ponudama

Prevaranti često pozivaju predstavljajući se kao zaposleni banaka, dostavnih službi ili velikih kompanija.

Najčešći cilj je da izvuku podatke pod izgovorom provere identiteta ili rešavanja navodnog problema.

6. Prijatelji dobijaju čudne poruke sa vašeg naloga

Ako vam neko kaže da je od vas dobio neobičnu poruku, link ili zahtev za novac, moguće je da je vaš nalog kompromitovan.

U tom slučaju odmah promenite lozinku i proverite podešavanja bezbednosti.

7. Pojavljuju se nepoznate transakcije

Najozbiljniji znak upozorenja jeste kada primetite plaćanja ili pokušaje naplate koje niste odobrili.

Tada treba odmah kontaktirati banku i preduzeti korake za zaštitu računa.

Kako da se zaštitite?

Stručnjaci savetuju nekoliko osnovnih pravila:

  • koristite različite lozinke za različite naloge,
  • uključite dvostruku autentifikaciju gde god je moguće,
  • ne otvarajte sumnjive linkove,
  • proverite adresu sajta pre nego što unesete podatke,
  • redovno ažurirajte telefon i računar,
  • ne delite fotografije ličnih dokumenata nepoznatim osobama.

Najveća greška – reakcija iz straha

Prevaranti se najčešće oslanjaju na brzinu i paniku. Poruke poput „odmah potvrdite podatke“, „poslednja opomena“ ili „račun će biti ugašen“ napravljene su upravo da bi osoba reagovala bez razmišljanja.

Najbolja zaštita je jednostavno pravilo: kada nešto deluje hitno i sumnjivo – zastanite, proverite informaciju preko zvaničnih kanala i nikome ne šaljite svoje poverljive podatke.

U digitalnom svetu informacije su postale vredne gotovo kao novac. Zato je zaštita ličnih podataka danas jedna od najvažnijih navika svakog korisnika interneta.

Pročitaj još

Srbija

ŠTA DA RADITE AKO SE NEKO DAVI NA PLAŽI? Press.rs donosi SAVETE koji mogu spasiti život

Objavljeno pre

,

Objavio:

man, sea, hands, drowning man, nature, sunset, ocean, struggle, survive, accident, rescue, help, danger, sos, struggling, water

Nakon današnje drame na plaži u grčkom letovalištu Hanioti, gde je dečak iz Srbije izvučen iz mora bez svesti, a zahvaljujući brzoj reakciji spasilaca i prisutnih lekara uspešno reanimiran, ponovo je otvoreno važno pitanje – kako pravilno reagovati kada primetite da se neko davi. Brza i prisebna reakcija može napraviti razliku između života i smrti.

Davljenje često nije onakvo kakvim ga prikazuju filmovi

Za razliku od scena iz filmova, osoba koja se davi najčešće ne viče i ne maše rukama. U mnogim slučajevima pokušava da održi glavu iznad vode, ne može da dozove pomoć i vrlo brzo ostaje bez snage.

Zbog toga je važno obratiti pažnju na osobu koja deluje dezorijentisano, uspravno je u vodi, ne napreduje ka obali ili iznenada nestaje ispod površine.

Odmah pozovite pomoć

Ako na plaži postoji spasilačka služba, odmah upozorite spasioce. Istovremeno pozovite hitne službe ili zamolite nekoga u blizini da to učini, kako bi pomoć stigla što pre.

Ne ulazite u vodu ako niste obučeni za spasavanje

U želji da pomognu, mnogi ljudi ulaze u more i sami postaju žrtve. Ako niste dobar plivač ili nemate iskustva u spasavanju iz vode, ne rizikujte sopstveni život.

Ukoliko je moguće, osobi dobacite pojas za spasavanje, dušek, bovu, uže ili drugi plutajući predmet kako bi mogla da se održi na površini do dolaska spasilaca.

Kada je osoba izvučena na obalu

Proverite da li reaguje i da li normalno diše.

Ako ne diše ili ne daje znake života, potrebno je odmah započeti mere oživljavanja (kardiopulmonalnu reanimaciju) ako ste za to obučeni, dok neko drugi poziva hitnu pomoć ili donosi automatski eksterni defibrilator (AED), ukoliko je dostupan.

Ako osoba diše, postavite je u bočni položaj i pratite njeno stanje do dolaska medicinske ekipe.

Ne pretpostavljajte da je opasnost prošla

Čak i kada se osoba oporavi nakon što je izvučena iz vode, neophodan je lekarski pregled. Udisanje vode može izazvati ozbiljne komplikacije koje se ne moraju ispoljiti odmah.

Kako smanjiti rizik od davljenja?

  • Ne ostavljajte decu bez nadzora ni na nekoliko sekundi, čak ni u plićaku.
  • Kupajte se na plažama gde postoje spasioci.
  • Ne ulazite u vodu pod dejstvom alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci.
  • Poštujte upozorenja i zastave koje označavaju stanje mora.
  • Izbegavajte plivanje odmah nakon obilnog obroka ili kada ste iscrpljeni.

Današnji srećan epilog u Grčkoj još jednom pokazuje koliko su važni prisebnost, brza reakcija i prisustvo obučenih spasilaca. U hitnim situacijama svaki minut može biti presudan, a pravovremena pomoć može spasiti nečiji život.

Pročitaj još

Srbija

SVAKA INFORMACIJA JE OD ZNAČAJA: Nestanak Ljudmile Turkove Konstantinovne na Paliluli izazvao zabrinutost javnosti

Nestanak 28-godišnje Ruskinje prijavljen je nakon što se poslednji put javila prijateljima u subotu uveče.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nestanak Ljudmile Turkove Konstantinovne na Paliluli izazvao zabrinutost javnosti

Nestanak 28-godišnje Ruskinje prijavljen je nakon što se poslednji put javila prijateljima u subotu uveče.

Nestanak Ljudmile Turkove Konstantinovne na Paliluli u Beogradu pokrenuo je potragu nakon što se 28-godišnja državljanka Rusije nije vratila iz izlaska. Prema dostupnim informacijama, poslednji put je poslala poruku u subotu, 25. jula, u 23:15 časova. Od tog trenutka, njen telefon je nedostupan, a ona nije aktivna ni na društvenim mrežama.

Detalji nestanka Ljudmile Turkove Konstantinovne na Paliluli

Prema navodima njenih prijatelja, Ljudmila Turkova Konstantinovna se spremala da izađe u klub na teritoriji opštine Palilula, ali nije poznato da li je tamo i stigla. U trenutku nestanka, možda je bila obučena u crne helanke ili svetliju odeću. Visoka je 164 cm, teška oko 55 kilograma, ima dugu plavu kosu i pirsing u nosu.

Pored toga, opis karakterističnih tetovaža može pomoći u identifikaciji. Na levoj nozi, na prednjem delu butine, nalazi se tetovaža dve zmije, dok na desnoj potkolenici ima veliku kaligrafsku tetovažu. Na ramenima poseduje tetovažu u japanskom stilu, a ima i nekoliko manjih tetovaža na drugim delovima tela.

Potraga i aktivnosti prijatelja i porodice

Ljudmilina drugarica navodi da je prijava nestanka policiji u Srbiji u toku, ali da se čeka da Interpol prosledi prijavu koju je majka podnela u Rusiji. Takođe, porodica i prijatelji apeluju na sve koji su možda videli Ljudmilu ili imaju informacije o njenom kretanju da kontaktiraju njenu drugaricu Dariju na broj 065/304 29 17.

Nestanak Ljudmile Turkove Konstantinovne na Paliluli skrenuo je pažnju javnosti i pokrenuo reakcije na društvenim mrežama. Zbog toga je svaka informacija o njenom kretanju ili boravištu značajna za dalji tok istrage.

U međuvremenu, nadležne institucije nastavljaju sa proverom svih dostupnih podataka i saradnjom sa međunarodnim organima. Kao rezultat toga, porodica i prijatelji apeluju na građane da obrate pažnju na opisane karakteristike i jave se ukoliko imaju bilo kakve informacije.

Pročitaj još

U Trendu