Srbija

Narodna banka Srbije donela odluku o kamatnim stopama: Šta to znači za kredite i inflaciju

Referentna kamatna stopa ostaje na 5,75%, dok Narodna banka Srbije očekuje nižu inflaciju i nastavak oprezne politike.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pink.rs/J. Nerić

Referentna kamatna stopa ostaje na 5,75%, dok Narodna banka Srbije očekuje nižu inflaciju i nastavak oprezne politike.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je danas da referentna kamatna stopa ostane na 5,75%. Kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice takođe ostaju nepromenjene, iznoseći 4,5% i 7,0%. Ova odluka o kamatnim stopama, prema saopštenju, doneta je uzimajući u obzir ostvareno i očekivano kretanje inflacije, kao i rizike iz međunarodnog okruženja.

Prema poslednjim podacima, međugodišnja inflacija je u junu pala ispod centralne vrednosti cilja Narodne banke Srbije od 3%. U julu je dodatno snižena na 1,9%. Ovakvo kretanje inflacije rezultat je pre svega dobrog prinosa voća i povrća, što je uticalo na niže cene ovih proizvoda.

Stabilne kamate i očekivanja za inflaciju

Takođe, odluka o kamatnim stopama donesena je i zato što su izostali veći sekundarni efekti energetskog šoka. Izvršni odbor Narodne banke Srbije ističe da očekuje niži nivo inflacije u ovoj godini nego što je prognozirao u maju. Inflacija bi, prema procenama, trebalo da ostane unutar ciljanog okvira od 3±1,5% do kraja perioda projekcije. Očekuje se da se inflacija u septembru približi vrednosti od 4%, što je rezultat efekta niske baze iz prošle godine, kada je bila primenjena uredba o ograničenju trgovačkih marži.

Kada je reč o ekonomskoj aktivnosti, prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom tromesečju 2026. godine iznosio je 3,6% međugodišnje, što je više u odnosu na 3,2% iz prvog tromesečja. Najveći doprinos rastu doneli su uslužni sektori, a oporavak je zabeležen i u prerađivačkoj industriji, rudarstvu, građevinarstvu i poljoprivredi.

Spoljni rizici i nastavak oprezne politike

Međutim, neizvesnost zbog dešavanja na Bliskom istoku i rasta svetske cene nafte i dalje je prisutna. Do sada su efekti ovih sukoba na globalnu inflaciju i ekonomsku aktivnost bili manji od očekivanih, delimično zahvaljujući korišćenju raspoloživih zaliha energenata i smanjenju akciza na naftne derivate. Ipak, ukoliko se geopolitičke tenzije dodatno zaoštre, mogući su uticaji na troškove proizvodnje i transporta, lance snabdevanja i tokove kapitala, a posledično i na inflaciju u Srbiji.

Za zemlju kao što je Srbija, koja značajno zavisi od uvoza energenata, neophodno je da se pažljivo prate svi potencijalni rizici. Narodna banka Srbije ističe da nastavlja sa vođenjem oprezne monetarne politike i održavanjem stabilnosti deviznog kursa. Izvršni odbor će odluke o kamatnim stopama donositi na osnovu pristiglih podataka i njihovog uticaja na inflaciju. Ako se proceni da rast svetske cene nafte ima snažnije sekundarne efekte na domaće cene, banka će reagovati odgovarajućim instrumentima.

Nove makroekonomske projekcije i naredni koraci

Na današnjoj sednici usvojen je i avgustovski Izveštaj o inflaciji sa novim makroekonomskim projekcijama. Javnosti će detalji biti predstavljeni na konferenciji za novinare 19. avgusta, kada će biti dodatno objašnjene donete odluke monetarne politike. Sledeća sednica Izvršnog odbora, na kojoj će se ponovo razmatrati ekonomska kretanja i referentna kamatna stopa, zakazana je za 10. septembar 2026. godine.

U Trendu

Exit mobile version