Connect with us

Srbija

Masovni pomor ribe na Gružanskom jezeru, izvučeno više od 1,5 tone uginulih primeraka

Stručnjaci istražuju uzrok, potvrđen virus izazvan klimatskim promenama, ribočuvari nastavljaju uklanjanje uginule ribe

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Stručnjaci istražuju uzrok, potvrđen virus izazvan klimatskim promenama, ribočuvari nastavljaju uklanjanje uginule ribe

Više od 1.500 kilograma uginule ribe izvučeno je tokom prethodnih dana iz Gružanskog jezera kod Knića, saopšteno je iz nadležnih službi. Dogodilo se masovno uginuće šarana i babuške tokom mresta, što je uznemirilo ribolovce i meštane ovog područja.

Prema rečima Milana Miloševića, šefa ribočuvarske službe, uzrok pomora je kombinacija naglih klimatskih promena i pojave virusa koji se aktivira kod riba sa oslabljenim imunitetom tokom mresta. “Dogodilo se ozbiljno uginuće šarana i babuške. Ovu pojavu imamo svake godine tokom mresta, ali u znatno manjem obimu. Ove godine vreme je bilo prilično promenljivo, iz toplog je naglo prešlo u hladno. Riba je zbog visokih temperatura rano počela mrest, kada joj prirodno pada imunitet. Usled naglog pada temperature došlo je do uginuća velike količine ribe, naročito babuške. Prijavili smo slučaj inspekciji za ribarstvo, policiji u Kniću i vodnom inspektoru, a primerke smo poslali Veterinarskom specijalističkom institutu u Kraljevu”, naveo je Milošević.

Ribočuvari su do sada iz jezera izvadili oko 1.500 kilograma uginule babuške i oko 200 kilograma šarana, a sakupljanje mrtvih primeraka se nastavlja. “Rezultati koje smo dobili potvrđuju prisustvo virusa koji se aktivira u vreme mresta usled pada imuniteta ribe. Ništa nismo mogli da učinimo osim da sakupimo uginulu ribu i predamo je kafileriji u Ćupriji”, dodao je Milošević, ističući da je među uginulim ribama bilo i onih teških do sedam kilograma.

Nadležni isključuju mogućnost trovanja ili krivolova, jer bi u tom slučaju pomor bio nesektivan, dok su u ovom slučaju stradale isključivo dve vrste, što ukazuje na preosetljivost šarana i babuške tokom reproduktivnog ciklusa u specifičnim vremenskim uslovima. Gružansko jezero, sa 40 kilometara obale i površinom od 900 hektara, važi za jednu od najbogatijih akumulacija u Srbiji.

Ribolovci i meštani izražavaju zabrinutost zbog obima pomora. “Pomor babuške i šarana tokom mresta nam je poznat, ali ne pamtimo da je ikada bio u ovolikom obimu. Bilo je strašno gledati stotine mrtvih riba kako plutaju jezerom”, izjavio je ribolovac iz Balosave.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Požar u Deliblatskoj peščari lokalizovan: Kako su kuće sačuvane od vatre

Nadležni su lokalizovali požar u Deliblatskoj peščari, a nijedna kuća nije izgorela, potvrdio je ministar Ivica Dačić.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Požar u Deliblatskoj peščari lokalizovan: Kako su kuće sačuvane od vatre

Nadležni su lokalizovali požar u Deliblatskoj peščari, a nijedna kuća nije izgorela, potvrdio je ministar Ivica Dačić.

Požar u Deliblatskoj peščari lokalizovan je nakon skoro mesec i po dana, a zahvaljujući efikasnoj intervenciji svih službi, nijedna kuća nije izgorela. Prema zvaničnoj izjavi ministra unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu, Ivica Dačić, više od 10.000 ljudi iz različitih službi radilo je na gašenju vatrene stihije koja je izbila 2. avgusta u mestu Šumarak u Deliblatskoj peščari.

Ministar Dačić ističe da su pored pripadnika Sektora za vanredne situacije, ključnu ulogu imali i piloti Helikopterske jedinice, dobrovoljna vatrogasna društva, kao i druge angažovane snage. Osim toga, na terenu su bili i pripadnici Vojske Srbije, zaposleni u preduzećima „Vojvodinašume“, „Srbijavoda“ i ekipe „Elektrodistribucije Srbije“.

Kako je požar u Deliblatskoj peščari stavljen pod kontrolu

Gašenje požara bilo je otežano zbog izuzetno teških uslova na terenu i složene situacije. Međutim, zahvaljujući zajedničkoj akciji domaćih ekipa i međunarodnih vatrogasno-spasilačkih timova iz Rumunije, Češke, Slovačke, Nemačke, Mađarske i Ruske Federacije, požar je stavljen pod kontrolu.

Pre svega, prioritet je bio zaštita života i imovine građana, što je, kako navodi ministar Dačić, u potpunosti postignuto: „Nismo imali nastradalih ljudi, što je nama uvek prioritet“, rekao je Dačić. Efikasnom intervencijom sačuvana su sva naseljena mesta na teritoriji Deliblatske peščare koja su u nekom trenutku bila ugrožena.

Dalji koraci i zahvalnost učesnicima intervencije

Snage na terenu sada će biti redukovane u skladu sa trenutnom situacijom, ali će dežurstva i obilazak opožarene površine nastaviti. Ministar je posebno istakao zahvalnost međunarodnim timovima iz više evropskih zemalja, što je pokazalo solidarnost i saradnju u suočavanju sa velikim požarima.

Pored toga, ministar Dačić je naglasio da će pripadnici Sektora za vanredne situacije nastaviti da prate stanje na terenu kako bi osigurali potpunu zaštitu života i imovine građana. Takođe, sve angažovane snage nastavljaju saradnju dok se situacija ne stabilizuje u potpunosti.

Na kraju, ovaj događaj pokazuje koliko su koordinacija, pravovremena reakcija i međunarodna pomoć ključni u borbi protiv prirodnih katastrofa kao što je požar u Deliblatskoj peščari.

Pročitaj još

Srbija

„DECA ME PITAJU KADA ĆE SE VRATITI, A JA NEMAM SNAGE DA IM KAŽEM ISTINU“ Tužna ispovest žene iz Srbije slama srce

Objavljeno pre

,

Objavio:

A mother and her children enjoy leisure time on the sofa, highlighting family togetherness and relaxation.

Jedna anonimna ispovest žene iz Srbije izazvala je snažne reakcije zbog priče o raspadu porodice, ćutanju i svakodnevnoj borbi da pred decom sakrije koliko joj je teško.

Kako kaže, njen život se promenio gotovo preko noći. Čovek sa kojim je godinama gradila porodicu jednog dana je jednostavno otišao.

Bez velike svađe. Bez objašnjenja koje bi mogla da prenese deci. Bez odgovora na pitanje šta dalje.

„Najgore nije bilo kada je zatvorio vrata. Najgore je bilo sledećeg jutra, kada su deca ustala i pitala gde je“, počinje svoju ispovest.

„Svaki dan izmišljam novi odgovor“

U početku im je govorila da ima obaveze, da će se vratiti kasnije, da je zauzet.

Kako su dani prolazili, pitanja su postajala sve teža.

„Jedno dete me je pitalo da li smo mi nešto pogrešili. Tada mi se sve srušilo. Kako da objasnite detetu da nije krivo za odluke odraslih?“

Kaže da se svakog dana trudi da u kući sve izgleda normalno.

Vodi decu u školu, završava obaveze, razgovara sa njima, smeje se kada se oni smeju.

Ali iza zatvorenih vrata spavaće sobe, priznaje, potpuno je druga osoba.

„Kada ostanem sama, samo sedim. Nekada ni ne plačem. Gledam u telefon i pitam se kako neko ko je do juče bio deo svakog našeg dana danas može da se ponaša kao da nikada nismo postojali.“

Najteže je bilo jedno dečje pitanje

Posebno pamti veče kada joj je dete prišlo i sasvim ozbiljno postavilo pitanje koje nije očekivala.

„Pitalo me je: ‘Mama, ako budem dobar, hoće li se vratiti?’“

Kaže da u tom trenutku nije znala šta da kaže.

„Zagrlila sam ga i rekla da ništa nije njegova krivica. Otišla sam posle u kupatilo, zaključala vrata i prvi put se raspala potpuno.“

„Ne želim da ga mrze“

Uprkos svemu, kaže da pred decom nikada nije govorila ružno o njihovom ocu.

„Mogu ja da budem ljuta, povređena, razočarana. Ali oni imaju pravo na svoje emocije. Ne želim da nose naš teret.“

Upravo to joj je, kako priznaje, najteži deo cele priče.

Mora istovremeno da bude povređena žena i roditelj koji ne sme da dozvoli da njegova bol postane bol njegove dece.

„Ponekad poželim samo jedan dan da ne budem jaka“

Ljudi oko nje često joj govore da je snažna.

Ona, međutim, kaže da se ne oseća tako.

„Svi mi govore: ‘Ti si jaka, ti ćeš to izgurati.’ A ja ponekad poželim samo jedan dan da ne moram da budem jaka. Da neko drugi kaže da će sve biti u redu.“

Na kraju ispovesti izgovorila je rečenicu koja je posebno pogodila one koji su pročitali njenu priču:

„Deci svakog dana govorim da će sve biti dobro. Najteže je što još nisam naučila kako da u to ubedim samu sebe.“

Ova anonimna priča podsetila je mnoge da se iza naizgled običnog porodičnog života ponekad kriju lomovi koje okolina ne vidi — i pitanja na koja ni odrasli nemaju odgovor.

Pročitaj još

Srbija

Vremenski preokret u Srbiji: Skok na 31 stepen, a zatim stiže hladni front

Meteorolog Marko Čubrilo najavljuje toplije dane do vikenda, a zatim pad temperature i nestabilno vreme od 21. septembra.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vremenski preokret u Srbiji: Skok na 31 stepen, a zatim stiže hladni front

Meteorolog Marko Čubrilo najavljuje toplije dane do vikenda, a zatim pad temperature i nestabilno vreme od 21. septembra.

U narednim danima Srbiju očekuje vremenski preokret, najpre sa toplijim periodom, a potom sa promenom vremena i padom temperature. Prema najnovijoj prognozi meteorologa Marka Čubrila, u petak bi na istoku regiona temperature mogle dostići i do 31 stepen, dok se zatim najavljuje nestabilno vreme i dolazak hladnog fronta oko 21. septembra.

Jutra do kraja radne nedelje biće sveža i mestimično maglovita, sa minimalnim vrednostima od 3 do 15 stepeni. Tokom dana očekuje se porast temperature, a maksimalne vrednosti kretaće se od 22 stepena na zapadu do 31 stepena na istoku regiona. U petak se, prema rečima Čubrila, očekuje najtopliji dan u ovom periodu.

Toplije vreme do petka, zatim nestabilnost

Od četvrtka uveče, iznad zapadnih delova Srbije ponovo će biti nestabilno, a na severnom Jadranu i zapadu regiona mogući su česti i jaki grmljavinski pljuskovi. S druge strane, u ostatku regiona vreme će uglavnom ostati suvo do kraja radne nedelje. U petak se nestabilnost širi prema Jadranu i Dinaridima, dok ostali predeli zadržavaju toplo i suvo vreme.

Subota donosi destabilizaciju nad većim delom regiona i uslove za jače lokalne pljuskove. Vetar će se okretati na severozapadni smer, što će doprineti osveženju. U nedelju se očekuje još pljuskova, posebno na jugoistoku, a maksimalne temperature kretaće se između 17 i 23 stepena.

Vremenski preokret u Srbiji krajem nedelje

Početkom naredne nedelje, vreme će biti slično, ali se oko 21. septembra najavljuje premeštanje hladnog fronta. Ovaj front doneće prolaznu kišu i primetno zahlađenje. Očekuje se da će oko 22. septembra maksimalne dnevne temperature biti između 14 i 21 stepen. Još nije poznato pod kojim uglom će hladni front stići, što će uticati na količinu hladnog vazduha nad Jadranom i potencijalnu pojavu sekundarne ciklogeneze. Kako navodi Čubrilo, pouzdane informacije o ovom razvoju biće dostupne za nekoliko dana.

Takođe, on naglašava da je narednih dana toplije vreme sigurno, dok se nestabilnosti i osveženje očekuju krajem nedelje. Retki pljuskovi mogući su još ponegde na krajnjem jugoistoku regiona, ali generalno sledi period stabilizacije pre najavljenog preokreta.

Na osnovu prognoze meteorologa, građani mogu očekivati još nekoliko toplih dana, ali i da se pripreme za pad temperature i promenljive vremenske prilike od 21. septembra.

Pročitaj još

U Trendu