Connect with us

Srbija

Kamioni na izlazu iz Srbije čekaju do pet sati na graničnim prelazima

Auto-moto savez Srbije saopštio o zadržavanjima za teretna vozila, na putničkim terminalima nema čekanja

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Auto-moto savez Srbije saopštio o zadržavanjima za teretna vozila, na putničkim terminalima nema čekanja

Na pojedinim graničnim prelazima na izlazu iz Srbije tokom jutra zabeležena su višesatna zadržavanja za teretna motorna vozila, dok na putničkim terminalima nema čekanja, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srbije. Prema podacima Uprave granične policije u 5:15 časova, najduže zadržavanje za kamione registrovano je na graničnom prelazu Šid, gde čekanje iznosi pet sati. Na prelazu Batrovci teretna vozila čekaju četiri sata, dok se na Sremskoj Rači beleži zadržavanje od tri sata. Na graničnom prelazu Horgoš kamioni čekaju oko dva i po sata, a na Kelebiji i Bezdanu po dva sata, sve na izlazu iz Srbije. Na ostalim graničnim prelazima nema zadržavanja za sve kategorije vozila. Takođe, prema informacijama JP „Putevi Srbije“, na naplatnim stanicama na autoputevima u Srbiji nema zadržavanja vozila. „Na pojedinim prelazima zadržavanja su značajna za teretna vozila, dok se putnički saobraćaj odvija bez zastoja“, navedeno je u saopštenju. Nadležne službe prate situaciju i apeluju na vozače teretnih vozila da budu strpljivi i poštuju propise na granici.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Srbija

Crveni meteoalarm u Srbiji: Stiže toplotni talas sa temperaturama do 42 stepena

Republički hidrometeorološki zavod upozorava na jak toplotni talas od četvrtka do utorka, najviše temperature očekuju se u centralnoj i južnoj Srbiji.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Crveni meteoalarm u Srbiji: Stiže toplotni talas sa temperaturama do 42 stepena

Republički hidrometeorološki zavod upozorava na jak toplotni talas od četvrtka do utorka, najviše temperature očekuju se u centralnoj i južnoj Srbiji.

Jak toplotni talas zahvata Srbiju, a na snazi je crveni meteoalarm, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Prema najavi, temperature će u narednim danima dostići između 35 i 40 stepeni Celzijusa, dok se u centralnoj i južnoj Srbiji lokalno očekuju i vrednosti oko 42 stepena. Ove ekstremne temperature prognozirane su za period od četvrtka, 20. avgusta, do utorka, 25. avgusta.

Nakon kraćeg osveženja i današnjih temperatura koje se kreću od 27 do 31 stepen, građani treba da budu spremni na značajan porast toplote od sutra. U glavnom gradu, Beogradu, maksimalne temperature će se u ovom periodu kretati između 35 i 38 stepeni, navodi RHMZ.

Crveni meteoalarm u Srbiji: detalji upozorenja i posledice

Kako je saopšteno, kratkotrajna promena vremena sa padom temperature, prolaznom kišom i umerenim do jakim severozapadnim vetrom danas može privremeno poboljšati uslove za gašenje požara. Međutim, povratak visokih temperatura, zajedno sa južnim i jugozapadnim vetrom, doneće pogoršanje uslova.

Vetar će u četvrtak biti pojačan u košavskom području i na planinama, a od subote će se proširiti i na ostale delove Srbije. Pored toga, nastavak perioda sa izraženim deficitom padavina dodatno doprinosi isušivanju vegetacije, što povećava opasnost od izbijanja i širenja požara.

Preporuke i opasnosti tokom toplotnog talasa

Zbog najavljenih ekstremnih uslova, nadležne službe apeluju na građane da prate zvanična saopštenja i budu oprezni tokom trajanja toplotnog talasa. Posebna pažnja savetuje se osobama u centralnoj i južnoj Srbiji, gde se očekuju najviše temperature, kao i onima koji žive u područjima sa izraženim deficitom padavina i suvom vegetacijom.

U narednim danima, crveni meteoalarm ostaje na snazi, a RHMZ će nastaviti da prati situaciju i izdaje ažurirana upozorenja. Građanima se preporučuje da prate informacije i izbegavaju aktivnosti na otvorenom tokom najtoplijeg dela dana.

Na kraju, iz RHMZ-a podsećaju da su visoke temperature povećale rizik od požara na otvorenom prostoru. Zbog toga je važno preduzeti sve mere opreza radi zaštite ljudi, imovine i prirode.

Pročitaj još

Srbija

Upokojio se iguman manastira Rača: Arhimandrit Sava proveo više od 60 godina u službi

Arhimandrit Sava Ristić preminuo je 16. avgusta, nakon razgovora sa vernicima u manastiru Rača, u 88. godini života.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Upokojio se iguman manastira Rača: Arhimandrit Sava proveo više od 60 godina u službi – manastir Rača

Arhimandrit Sava Ristić preminuo je 16. avgusta, nakon razgovora sa vernicima u manastiru Rača, u 88. godini života.

Dugogodišnji iguman i sabrat manastira Rača, arhimandrit Sava Ristić, upokojio se 16.08. u 88. godini života, prema saopštenju Eparhije Žičke. Njegova smrt usledila je nakon što je, na dan upokojenja, proveo vreme sa vernicima i gostima u razgovoru, posle liturgije i Svetog Pričešća. U večernjim satima osetio je slabost, a nekoliko sati kasnije preminuo.

Više od šest decenija službe u manastiru Rača

Arhimandrit Sava je više od šest decenija živeo i služio u manastiru Rača. Poslednjih godina života proveo je uglavnom u manastirskom metohu na Tari, posvećenom Svim Srpskim Svetiteljima. Rođen je 14.05.1939. godine u selu Manastirica kod Petrovca na Mlavi. Monaški put započeo je 1954. godine u manastiru Vitovnici, a dve godine kasnije nastavio u manastiru Draču, gde ga je zamonašio njegov duhovni otac, iguman Hrizostom Pajić.

S njim je kasnije služio u manastirima Rudenica i Rača. U Rači je 1963. godine rukopoložen za jeromonaha i postavljen za namesnika manastira. Te iste godine postao je i paroh manastirske parohije u Rači i Solotuši.

Značaj arhimandrita Save za manastir Rača

Nakon upokojenja igumana Hrizostoma, 1995. godine, arhimandrit Sava je postavljen za starešinu manastira Rača. Tokom svog dugog starešinstva, posvetio je život obnovi i očuvanju manastira, kao i duhovnom životu vernika koji su ga poštovali. Njegovo prisustvo i predanost ostavili su neizbrisiv trag u zajednici.

Pored toga, arhimandrit Sava je bio poznat po tome što je rado razgovarao sa vernicima, savetujući ih i pružajući podršku u teškim trenucima. Na dan svog upokojenja, poslednje sate proveo je upravo u takvom razgovoru, što ostaje upečatljiv detalj za sve koji su ga poznavali.

Sećanje na arhimandrita Savu Ristića

Zbog višedecenijskog služenja i skromnosti, arhimandrit Sava će ostati upamćen kao jedan od najdugovečnijih monaha i starešina manastira Rača. Njegov život i rad predstavljaju značajan deo istorije ovog svetilišta, a vernici i bratstvo manastira odaju počast njegovom doprinosu. Iako je odlazak arhimandrita Save veliki gubitak, sećanje na njega i njegovu posvećenost živeće među svima koji su ga poznavali.

Pročitaj još

Srbija

Penzija posle 40 godina rada u Nemačkoj: Mnogi se pitaju da li je vredelo

Iseljenik sa Balkana otkrio da mu je penzija 1.100 evra nakon četiri decenije rada u Nemačkoj.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Penzija posle 40 godina rada u Nemačkoj: Mnogi se pitaju da li je vredelo

Iseljenik sa Balkana otkrio da mu je penzija 1.100 evra nakon četiri decenije rada u Nemačkoj.

Sve više ljudi sa Balkana poslednjih godina odlučuje se za život i rad u inostranstvu, često birajući Nemačku kao svoje novo odredište. Iako su očekivanja obično visoka, pitanje „penzija posle 40 godina rada u Nemačkoj“ postaje sve aktuelnije među iseljenicima, jer mnogi preispituju da li se višedecenijski trud zaista isplati.

Jedan član popularne Fejsbuk grupe „Balkanci u Nemačkoj“ podelio je svoje iskustvo i pokrenuo raspravu među onima koji već žive ili planiraju da odu iz regiona. On je naveo da, nakon 40 godina rada u Nemačkoj i dočekanih 67 godina života, njegova penzija iznosi 1.100 evra. Ovakva objava izazvala je brojne komentare i pitanja, posebno među onima koji razmišljaju o iseljenju u potrazi za boljim životom.

Koliko iznosi penzija posle 40 godina rada u Nemačkoj

Objava ovog iseljenika izazvala je diskusiju o tome da li je odlazak vredan odricanja i napornog rada u tuđini. On je napisao: „Radiš 40 godina u Nemačkoj, čekaš da napuniš 67 godina i onda dobiješ penziju od 1.100 evra… Vredi li to, lomiti kičmu u tuđini?“ Ova rečenica otvorila je mnogima oči i podstakla ih da razmisle o dugoročnim posledicama rada u inostranstvu.

S druge strane, mnogi korisnici grupe su naveli da je i takva penzija često veća od prosečnih primanja u matičnim zemljama na Balkanu. Međutim, postavlja se pitanje kakav standard života pruža takva penzija u Nemačkoj, uzimajući u obzir troškove stanovanja, hrane i drugih obaveza.

Odlazak u inostranstvo: očekivanja i realnost

Iako se mnogi odlučuju za odlazak „trbuhom za kruhom“ zbog veće sigurnosti i boljih plata, praksa pokazuje da su očekivanja često drugačija od stvarnosti. Penzija posle 40 godina rada u Nemačkoj, prema navodima ovog iseljenika, nije nužno garancija komfornog života u starosti. Mnogi su iznenađeni iznosom i pitaju se da li je odricanje od porodičnog života i godine provedene daleko od kuće opravdano takvom nagradom.

Osim toga, diskusija na društvenim mrežama pokazuje da je razmena iskustava iseljenika dragocena za one koji tek planiraju svoj put. Takođe, sve veći broj ljudi sa Balkana preispituje odluku o odlasku, uzimajući u obzir realne podatke o penzijama, troškovima života i dugoročnim posledicama emigracije. Zbog toga je važno da svi koji razmišljaju o radu u inostranstvu budu informisani o svim aspektima života i rada u drugoj zemlji, posebno kada je reč o pitanjima kao što je penzija posle 40 godina rada u Nemačkoj.

Pročitaj još

U Trendu