Connect with us

Srbija

IZMEĐU PRAZNIH KUĆA I NOVIH POČETAKA! Sela bez mladih: Ko će ostati kada poslednji stanovnici odu?

Objavljeno pre

,

man, village, elderly, indian, weary, photography, landscape, nature, rajasthan, portrait, black and white, black and white, black and white, black and white, black and white, black and white Foto izvor: Pixabay

Dok mladi odlaze u gradove i inostranstvo, mnoga srpska sela ostaju bez dece, škola i svakodnevnog života. Na kapijama starih kuća još uvek stoje ljudi koji čuvaju uspomene, zemlju i tradiciju – ali pitanje je koliko dugo će moći sami.

Nekada su se u ovim selima čuli dečji glasovi, pune učionice bile su normalna pojava, a svaka kuća imala je svoje domaćinstvo. Danas su mnogi sokaci tihi, a iza brojnih kapija ostali su samo stariji meštani.

Mladi su otišli. Neki u veće gradove, neki u zemlje Evropske unije, u potrazi za poslom, sigurnošću i boljim životnim uslovima.

Iza njihovog odlaska ne ostaje samo prazna kuća. Ostaje prazno mesto u zajednici koja je decenijama živela od međusobne pomoći, rada i porodičnih okupljanja.

„Deca su otišla, kuća je ostala prazna“

Za mnoge roditelje odlazak dece je istovremeno i ponos i tuga.

„Drago mi je što su uspeli da pronađu svoj put, ali nije lako kada ostanete sami u kući u kojoj je nekada bilo mnogo života“, priča jedan od meštana sela koje deli sudbinu brojnih mesta širom Srbije.

Takvih priča ima na hiljade. Roditelji ostaju da održavaju imanja, dok njihova deca dolaze uglavnom tokom odmora i praznika.

Selo bez mladih teško može da opstane

Najveći problem nije samo broj stanovnika, već gubitak generacija koje bi trebalo da nastave život u selu.

Kada nema mladih porodica, nema ni dovoljno dece za škole, nema novih domaćinstava, a polako nestaju i poslovi koji su nekada održavali zajednicu.

Seoske prodavnice rade kraće, autobuskih linija je sve manje, a zdravstvena zaštita često postaje teško dostupna starijim ljudima.

„Imamo zemlju i kuće, ali nema ko da nastavi. Mladi ne vide perspektivu ovde“, kaže jedan stariji stanovnik.

Poslednji čuvari tradicije

Stariji meštani danas su čuvari onoga što je ostalo. Oni obrađuju zemlju, održavaju domaćinstva i čuvaju običaje koji su se prenosili generacijama.

Za njih selo nije samo adresa.

To je mesto gde su rođeni, gde su stvarali porodice i gde su proveli čitav život.

Ali godine prolaze, a bez mladih ljudi teško je održati način života koji zahteva svakodnevni rad i energiju.

Škole koje pamte bolje dane

Jedan od najvidljivijih znakova pražnjenja sela jesu prazne školske klupe.

U pojedinim mestima škole koje su nekada bile pune dece danas imaju svega nekoliko učenika, dok su neka odeljenja potpuno ugašena.

Sa zatvaranjem škole često nestaje i poslednje mesto okupljanja mladih porodica.

Povratak na selo ipak postoji

Iako je odlazak mladih veliki problem, postoje i oni koji odlučuju da se vrate.

Neki pokreću poljoprivrednu proizvodnju, bave se organskom hranom, seoskim turizmom ili rade poslove putem interneta.

Za njih selo nije prošlost, već prilika za drugačiji život.

„Nije lako, ali ovde imam slobodu i osećaj da gradim nešto svoje“, kažu povratnici koji su gradski život zamenili mirnijom sredinom.

Stručnjaci ipak upozoravaju da za ozbiljniji povratak nisu dovoljni samo entuzijazam i ljubav prema rodnom kraju. Potrebna su ulaganja u infrastrukturu, internet, obrazovanje, zdravstvo i nova radna mesta.

Pročitaj još

Srbija

Čovek došao pod Ostrog sa ljubavnicom: Kako je odgovor oca Gojka otvorio važnu temu

Sveštenik objasnio zašto se blagoslov ne daje van braka i poručio vernicima da promene dolaze kroz lični rad

Objavljeno pre

,

Objavio:

Čovek došao pod Ostrog sa ljubavnicom: Kako je odgovor oca Gojka otvorio važnu temu – čovek pod Ostrogom

Sveštenik objasnio zašto se blagoslov ne daje van braka i poručio vernicima da promene dolaze kroz lični rad

Priča o čoveku koji je došao pod Ostrog sa ljubavnicom i tražio blagoslov za njihovu vezu izazvala je pažnju javnosti. Prema saopštenju, otac Gojko Perović, dugogodišnji sveštenik kod ćivota Svetog Vasilija Ostroškog, ispričao je ovu situaciju kako bi ukazao na šire razumevanje smisla vere i šta znači tražiti blagoslov.

Naime, čovek i njegova partnerka su pod Ostrog došli zajedno, držeći se za ruke. Zamolili su sveštenika da im podari blagoslov za njihovu ljubav. Otac Gojko im je tada objasnio da, prema hrišćanskom učenju, blagoslovena zajednica muškarca i žene podrazumeva brak ili barem iskrenu težnju ka njemu. Povezivanje sa ljubavnicom, kako je naglasio, ne može se blagosloviti u tom kontekstu.

Odgovor oca Gojka i reakcija para

Njegovo tumačenje iznenadilo je par, koji je nastavio da insistira na tome da se voli i da ne vidi šta je sporno ako je Bog ljubav. Ipak, otac Gojko je ostao dosledan učenju crkve, dodatno pojašnjavajući da blagoslov nije samo čin koji automatski rešava probleme, već da je smisao vere u ličnoj promeni.

Prema njegovim rečima, često se dešava da ljudi dolaze pod Ostrog s raznim predmetima – novčanicima, ključevima, dokumentima iz banke ili nakitom – želeći da ih prislone uz ćivot u nadi da će to doneti sreću, uspeh ili rešiti njihove probleme. Međutim, smisao vere, naglasio je otac Gojko, nije u tome da se dodirivanjem svetinje automatski dobija ono što želimo.

Smisao vere i lična odgovornost

Otac Gojko je istakao da je mnogo važnije posvetiti se molitvi, postu i radu na sebi nego očekivati brzo rešenje. Na taj način, ljudi mogu promeniti sebe i svoj odnos prema drugima. Takođe, prema njegovim rečima, mnogi dolaze pod Ostrog zbog raznih životnih teškoća – bolesti, problema u braku ili nemogućnosti da dobiju decu – u nadi da će svetinja odmah doneti rešenje.

Ipak, kako je rekao, suština je u promeni čoveka iznutra. Verovati podrazumeva trud, iskrenost i spremnost da se menja sopstveno ponašanje, a ne samo očekivanje čuda ili instant pomoći. Ova priča o čoveku sa ljubavnicom pod Ostrogom, kako prenosi otac Gojko, otvara pitanje kako pristupamo veri i šta zaista očekujemo od svetinje.

Kroz ovu i slične situacije, otac Gojko podseća vernike da je blagoslov duboko povezan sa ličnom odgovornošću i istinskim nastojanjem da se živi u skladu sa učenjem crkve. Na kraju, njegov odgovor pod Ostrogom služi kao podsetnik da su molitva, post i rad na sebi temelj prave vere.

Pročitaj još

Srbija

Prepodobni Pimen Veliki: Mudrosti i običaji koji i danas inspirišu vernike

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan posvećen Pimenu Velikom, poznatom po svojim životnim poukama i monaškom načinu života.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prepodobni Pimen Veliki: Mudrosti i običaji koji i danas inspirišu vernike

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan posvećen Pimenu Velikom, poznatom po svojim životnim poukama i monaškom načinu života.

Vernici i Srpska pravoslavna crkva danas obeležavaju dan posvećen prepodobnom Pimenu Velikom, poznatom po dubokim životnim poukama. Prepodobni Pimen Veliki bio je rodom iz Misira i jedan od najpoznatijih monaha svog vremena. Njegova mudrost i svakodnevni običaji, prenošeni kroz generacije, i dalje inspirišu mnoge.

Još kao dečak, Pimen je posećivao znamenite duhovnike i od njih prikupljao znanje. Takođe, starac Pavle ga je jednom odveo do svetog Pajsija. Prema predanju, Pajsije je tada rekao: „Ovo će dete spasti mnoge, s njim je ruka Božja.“ Vremenom je Pimen postao monah i privukao monaštvu još dvojicu svoje braće.

Monasi i njihov svakodnevni život

Jedan od najvažnijih običaja vezanih za prepodobnog Pimena Velikog bio je način na koji su monasi organizovali svoj dan. U manastiru, kojim je upravljao najstariji brat Anubije, oni su noću četiri sata radili, četiri sata spavali i četiri sata pevali psalme. Danju su, od jutra do podneva, naizmenično radili i molili se, dok su od podneva do večernje čitali. Poslepodne su pripremali svoju jedinu dnevnu večeru, obično od jednostavnih zeljastih biljaka.

Pimen je o svom životu rekao: „Mi smo jeli to što nam se predlagalo; niko nikad nije rekao: daj meni nešto drugo; ili: ja to neću. Na taj način mi smo proveli sav život u bezmolviju i miru.“ Na kraju, Pimen je preminuo u dubokoj starosti, negde u 5. veku.

Pouke prepodobnog Pimena Velikog

Njegove reči i danas su izvor nadahnuća. Prepodobni Pimen Veliki isticao je važnost ćutanja i dobrote. Jedna od njegovih poznatih mudrosti glasi: „Ako se budeš pridržavao ćutanja, onda ćeš spokoj naći svugde – ma gde da živiš.“

Druga njegova pouka podseća na značaj dobrote: „Ako ti je neko učinio zlo, učini mu dobro i tvoje dobro će pobediti zlobu.“ Takođe, govorio je i o iskrenom pokajanju: „Plač je dvojak – dela i čuva. Plačimo svom snagom pred dobrotom Božijom dok nam ona ne učini milost.“

Na kraju, Pimen je naglašavao i važnost smirenja: „Učiti bližnjeg je podjednako protivrečno sa smireno mudrenošću, kao i obličiti ga.“

Običaji i značaj praznika danas

Praznik posvećen prepodobnom Pimenu Velikom posebno je uvažavan među vernicima. Osim toga, njegovi saveti i način života ostaju primer jednostavnosti, strpljenja i mira. Danas, mnogi se prisećaju njegovih reči i običaja, verujući da u njima mogu pronaći smernice za savremen život.

Na taj način, prepodobni Pimen Veliki ostaje simbol duhovnosti i mudrosti, čije poruke nadmašuju vreme i podsećaju na večne vrednosti koje su i dalje važne.

Pročitaj još

Srbija

Zahlađenje u Srbiji: U kojim krajevima stižu kiša i niže temperature

Najviše padavina očekuje se na jugozapadu zemlje, dok će se u ostalim delovima zadržati visoke temperature do kraja nedelje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zahlađenje u Srbiji: U kojim krajevima stižu kiša i niže temperature

Najviše padavina očekuje se na jugozapadu zemlje, dok će se u ostalim delovima zadržati visoke temperature do kraja nedelje.

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, danas Srbiju očekuje dugo najavljivano zahlađenje, a kiša će tokom popodneva najpre stići u jugozapadne krajeve. Iako će u većem delu zemlje vreme biti sunčano, lokalni razvoj oblačnosti donosi mogućnost kratkotrajnih pljuskova na jugozapadu. U ostatku Srbije, najviša dnevna temperatura biće između 31 i 36 stepeni Celzijusa, dok će noć doneti mestimično naoblačenje i slabiju kišu na severu.

Tokom dana, duvaće slab do umeren južni i jugoistočni vetar, a u Banatu se povremeno očekuju jači udari. Na jugozapadu Srbije, vetar će tokom popodneva okrenuti na jugozapadni pravac. Jutarnje temperature kretaće se od osam stepeni u južnim delovima do 21 stepen u Beogradu, gde će maksimalna dnevna temperatura dostići oko 35 stepeni.

Gde se očekuje najviše padavina

Lokalni pljuskovi i kratkotrajna kiša najpre će zahvatiti brdsko-planinske predele jugozapadne Srbije. U ovim krajevima, padavine mogu biti praćene grmljavinom, dok će ostatak zemlje i dalje imati sunčane periode. Kako su naveli iz RHMZ, tokom noći na četvrtak, na severu Srbije moguće je mestimično naoblačenje sa slabom kišom, ali bez značajnijeg zahlađenja do sledećeg dana.

Od četvrtka, prognozira se postepen pad temperature u severnim i zapadnim delovima Srbije. U ostalim krajevima, toplo vreme zadržaće se do petka, sa maksimalnim vrednostima do 36 stepeni. U četvrtak, kiša i lokalni pljuskovi sa grmljavinom zahvatiće pre svega brdsko-planinske predele, dok će u petak i subotu padavine postepeno stići i u ostale krajeve zemlje.

Tokom vikenda svežije vreme u celoj Srbiji

Od subote, očekuje se zahlađenje u celoj zemlji. U većini mesta, najviša dnevna temperatura u nedelju biće od 24 do 27 stepeni, što će doneti prijatnije uslove posle dužeg perioda vrućina. Jutra će biti svežija, naročito u unutrašnjosti, dok će temperature u Beogradu tokom dana takođe pasti.

Prema aktuelnim meteorološkim najavama, zahlađenje u Srbiji doneće olakšanje od visokih temperatura, a kiša će najpre zahvatiti jugozapadne i brdske predele, dok će u ostalim delovima padavine stići krajem nedelje. S obzirom na to da se u narednim danima očekuju promenljive vremenske prilike, građanima se savetuje da prate nove prognoze i prilagode svoje aktivnosti.

Pročitaj još

U Trendu