Connect with us

Srbija

Gužve na graničnim prelazima ka Mađarskoj, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

Policija i AMSS izveštavaju o čekanju do 60 minuta, vozačima se savetuje strpljenje

Published

on

Foto Izvor: RINA

Policija i AMSS izveštavaju o čekanju do 60 minuta, vozačima se savetuje strpljenje

Zbog povećanog intenziteta saobraćaja tokom prvog julskog vikenda, na najprometnijim graničnim prelazima Srbije zabeležena su duža zadržavanja za putnička i teretna vozila, saopšteno je iz policijskih izvora i Auto-moto saveza Srbije. Na prelazu Horgoš na granici sa Mađarskom, putnička vozila čekaju oko 30 minuta na izlazu i ulazu u zemlju, dok teretna vozila čekaju između 30 i 60 minuta.

Kamere granične policije pokazuju da je na ulazu u Horgoš formirana veća kolona vozila. Iz AMSS-a naglašavaju da ukupno vreme prolaska zavisi i od procedura mađarskih pograničnih službi, što može dovesti do dodatnih zadržavanja.

Slično je na prelazima prema Hrvatskoj, gde se na Šidu–Tovarniku i Batrovcima–Bajakovu čeka oko 30 minuta u oba smera za putnička i teretna vozila. AMSS upozorava da se, zbog novog sistema kontrole ulaska u Evropsku uniju, na hrvatskim terminalima često beleže duža zadržavanja nego na srpskoj strani.

Na prelazu Sremska Rača prema Bosni i Hercegovini, putnička i teretna vozila čekaju najmanje 30 minuta pri izlasku i ulasku. Prema zvaničnim informacijama, na svim navedenim prelazima policija i carinske službe aktivno prate situaciju i apeluju na vozače da budu strpljivi.

“Vreme čekanja može varirati u zavisnosti od trenutnog opterećenja i rada pograničnih službi susednih država”, navodi se u saopštenju Auto-moto saveza Srbije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Dva mladića poginula u nesreći sa kvadom u Batajnici, stručnjaci upozoravaju na rizike

Policija vodi istragu, stručnjak za bezbednost saobraćaja ističe manjak edukacije i opasnosti kvadova

Published

on

By

Policija vodi istragu, stručnjak za bezbednost saobraćaja ističe manjak edukacije i opasnosti kvadova

Dva mladića, Đ. M. (24) i M. M. (25), poginula su sinoć oko 22 časa kada su kvadom uleteli u kanal u Batajnici, potvrđeno je iz policijskih izvora. Nesreća je izazvala zabrinutost javnosti zbog bezbednosti kvadova na putevima, posebno među mladima.

Prema rečima stručnjaka za bezbednost saobraćaja, dr Vladimira Jevtića, kvadovi su značajno rizičniji od motocikala zbog svoje geometrije i mase, a mnogi vozači precenjuju njihovu stabilnost. “Ljudi misle da četiri točka znače veću stabilnost, ali kvad je opasniji. Rizik od smrtnog ishoda je veći nego kod motocikla, a destabilizacija često dovodi do toga da vozilo padne na vozača ili putnika”, naveo je dr Jevtić.

On je naglasio da u Srbiji ne postoji dovoljno edukacije i obuke za upravljanje ovim vozilima, a vozači često ne koriste zaštitnu opremu i pokušavaju da zaobiđu propise. “Glavni razlog zašto dolazi do nesreća jeste nepoznavanje veštine upravljanja. Ljudi misle da mogu lako da upravljaju kvadom, ali to nije slučaj”, dodao je Jevtić.

Kvadovi se sve češće koriste i van javnih saobraćajnica, naročito po šumskim putevima gde se često dešavaju nesreće, a vozači zanemaruju pitanje osiguranja i zaštitne opreme. Dr Jevtić smatra da je neophodno zakonski regulisati ovu oblast, u skladu sa evropskim standardima, kako bi se sprečile buduće nesreće.

“Moramo svi zajedno — i oni koji pišu zakone i auto-škole — uspostaviti sistem edukacije i obuke, jer kvad nije igračka i može da košta života”, zaključio je dr Jevtić.

Policija je saopštila da je istraga o uzrocima nesreće u toku.

Pročitaj još

Srbija

Klimatolog upozorava na moguće ekstremne temperature do 50 stepeni u Francuskoj

Stručnjaci ističu da zemlja ulazi u nepoznatu klimatsku fazu i apeluju na hitnu adaptaciju

Published

on

By

Stručnjaci ističu da zemlja ulazi u nepoznatu klimatsku fazu i apeluju na hitnu adaptaciju

Francuski klimatolog Fransoa Žemen izjavio je da Francuska ulazi u klimatsku fazu koju do sada nije poznavala i da je zemlja suočena sa sve češćim toplotnim talasima i mogućim ekstremnim temperaturama, prema zvaničnim izvorima. Žemen je upozorio da su klimatski uslovi u Francuskoj izmenjeni, što predstavlja veliki izazov za stanovništvo i infrastrukturu.

U svojoj izjavi Žemen navodi da je Francuska prilagođena klimi koja više ne postoji i da je zemlja potpuno nespremna za nove klimatske uslove. On ističe da je potrebno prevazići dosadašnje shvatanje adaptacije kao oblika predaje i naglašava da je realnost takva da će prilagođavanje biti neophodno.

“Zemlja je prilagođena klimi koja više ne postoji. Prilično je zastrašujuće”, rekao je Žemen i dodao da se Francuska već suočava sa drugim toplotnim talasom ove godine. Prema njegovim rečima, postoje realne šanse da temperature dostignu i do 50 stepeni Celzijusa tokom letnjih meseci, što bi predstavljalo ozbiljan rizik za javno zdravlje i ekonomiju.

Stručnjaci apeluju na brzu reakciju državnih institucija i građana kako bi se ublažile posledice novih klimatskih uslova. Preporučuje se izrada strategija za adaptaciju i uvođenje mera koje mogu smanjiti uticaj ekstremnih temperatura na svakodnevni život.

“Potrebno je što pre prilagoditi infrastrukturu i sisteme zaštite stanovništva novim klimatskim uslovima”, zaključio je Žemen.

Pročitaj još

Srbija

Institut Batut objavio mere zaštite od tropskih bolesti koje prenose komarci u Srbiji

Nadležne službe prate epidemiološku situaciju, godišnje do 15 slučajeva importovanih infekcija

Published

on

By

Nadležne službe prate epidemiološku situaciju, godišnje do 15 slučajeva importovanih infekcija

Institut za javno zdravlje ‘Batut’ saopštio je niz preventivnih mera radi zaštite od tropskih bolesti koje prenose komarci, povodom rasta rizika usled klimatskih promena i povećanih putovanja. U Srbiji se svake godine registruje do 15 slučajeva importovane malarije, a od 2012. godine beleže se i slučajevi groznice Zapadnog Nila tokom letnjih i jesenjih meseci. Nadležne službe sprovode kontinuirani epidemiološki i entomološki nadzor, analiziraju brojnost i zaraženost komaraca, kao i pojavu bolesti kod ljudi i životinja.

Prema zvaničnim podacima, autohtona malarija u Srbiji nije registrovana od 1964. godine, dok su denga i čikungunja virusne infekcije do sada zabeležene isključivo kao importovani slučajevi. Institut preporučuje upotrebu repelenata, nošenje odeće dugih rukava i nogavica, postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata, izbegavanje boravka na otvorenom tokom najveće aktivnosti komaraca, uklanjanje stajaće vode iz okoline, kao i sprovođenje tretmana komaraca od strane nadležnih službi. Takođe, preporučuje se informisanje putnika o zdravstvenim rizicima pri odlasku u endemska područja.

“Najefikasnije mere zaštite su sprečavanje uboda komaraca i smanjenje njihove brojnosti u okolini”, navedeno je u saopštenju Instituta za javno zdravlje. Prati se epidemiološka situacija u Srbiji i zemljama regiona, a građanima se savetuje pojačan oprez tokom letnjih meseci.

Pročitaj još

U Trendu