Connect with us

Svet

Senator Mark Warner najavio razmatranje zahteva za dodatna sredstva za rat sa Iranom

Američki senator potvrdio spremnost da analizira mogući zahtev Bele kuće za finansiranje, dok Kongres očekuje raspravu o troškovima sukoba

Published

on

pexels-photo-11816424

Američki senator potvrdio spremnost da analizira mogući zahtev Bele kuće za finansiranje, dok Kongres očekuje raspravu o troškovima sukoba

Senator Mark Warner iz Virdžinije izjavio je u nedelju da će razmotriti svaki zahtev za dodatno finansiranje vojne operacije protiv Irana, ukoliko Bela kuća uputi takav predlog Kongresu. Ova izjava usledila je tokom njegovog gostovanja u emisiji na američkoj televiziji, gde je naglasio važnost transparentnosti u donošenju odluka o vojnom angažovanju.

U razgovoru je Warner istakao da bi, prema njegovom mišljenju, predsednik trebalo da se obrati američkoj javnosti i zakonodavcima pre preduzimanja velikih vojnih akcija. “Ovaj predsednik je trebalo da izađe pred narod i Kongres i kaže: ‘Odlučio sam da započnem rat, evo šta želim da postignem’,” rekao je Warner, ističući potrebu za jasnim definisanjem ciljeva intervencije.

Predstojeći zahtev za dodatna sredstva mogao bi biti centralna tema u Kongresu, pošto se senatori i poslanici vraćaju sa dvonedeljnog odmora. Prema navodima vojnih zvaničnika iznetim pred Kongresom, troškovi prve sedmice sukoba procenjuju se na oko 11,3 milijarde dolara. Istovremeno, prema izveštajima međunarodnih medija, očekuje se da Bela kuća zatraži iznos između 80 i 100 milijardi dolara kao dopunski budžet, što je manje od ranije najavljivanih 200 milijardi koje je Pentagon prethodno razmatrao.

Na konferenciji za novinare prošlog meseca, ministar odbrane SAD nije demantovao ove brojke, navodeći da se iznos još uvek može promeniti. Detalji o konačnom iznosu i nameni sredstava još uvek nisu zvanično objavljeni.

Očekuje se da će zahtev Bele kuće izazvati raspravu među zakonodavcima. Pojedini članovi Demokratske stranke iznosili su primedbe na način vođenja sukoba, dok su neki predstavnici Republikanske stranke upozorili da bi njihova podrška mogla biti ograničena ukoliko sukob ne bude okončan u roku od 60 dana, što je predviđeno zakonom iz 1973. godine koji reguliše ovlašćenja predsednika za vojne intervencije bez odobrenja Kongresa.

Senator Warner, kao zamenik predsednika Odbora za obaveštajne poslove Senata, ponovio je stav da je važno da administracija od početka jasno komunicira ciljeve vojne akcije. On nije precizirao da li će podržati ili odbaciti eventualni zahtev za dodatno finansiranje, već je istakao spremnost da detaljno prouči sve predloge koji budu stigli pred zakonodavno telo.

Sukob Sjedinjenih Američkih Država i Irana nastavlja da izaziva pažnju međunarodne javnosti, dok u Vašingtonu traju konsultacije o narednim koracima i mogućim posledicama produženog angažovanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predsednik Irana najavio spremnost na sporazum sa SAD uz uslov poštovanja interesa

Zvaničnici Irana i Rusije razgovarali o Bliskom istoku, Teheran postavlja nacionalne interese kao crvenu liniju

Published

on

By

Zvaničnici Irana i Rusije razgovarali o Bliskom istoku, Teheran postavlja nacionalne interese kao crvenu liniju

Predsednik Irana Masud Pezeškijan izjavio je tokom telefonskog razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je Iran spreman da postigne uravnotežen i pravedan sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu rata. Prema njegovim rečima, glavne prepreke ostaju ‘dupli standardi’ i ‘hegemonski pristup’ američke strane.

Pezeškijan je istakao da bi sporazum bio moguć ukoliko Sjedinjene Američke Države budu poštovale okvire međunarodnog prava i interese iranskog naroda. ‘Crvena linija’ u pregovorima, kako je naglasio, jesu nacionalni interesi Irana i dobrobit građana.

U saopštenju iz Kremlja navodi se da su Putin i Pezeškijan razgovarali o aktuelnoj situaciji na Bliskom istoku. Predsednik Rusije je potvrdio spremnost da nastavi da pomaže u pronalaženju političkog i diplomatskog rešenja sukoba u regionu i da posreduje u naporima za uspostavljanje pravednog i trajnog mira.

Rusija će, kako je saopšteno, nastaviti aktivne kontakte sa svim partnerima u regionu u cilju stabilnosti i bezbednosti. Zvanične institucije nisu saopštile dodatne detalje o potencijalnim koracima ka sporazumu između Irana i SAD.

Pročitaj još

Svet

Evropski lideri pozdravili izbornu pobedu Petera Mađara u Mađarskoj

Reakcije iz Brisela i Pariza nakon priznanja poraza Viktora Orbana na parlamentarnim izborima

Published

on

By

Reakcije iz Brisela i Pariza nakon priznanja poraza Viktora Orbana na parlamentarnim izborima

Viktor Orban, lider stranke Fides i dosadašnji premijer Mađarske, priznao je 12. aprila 2026. godine poraz na parlamentarnim izborima i čestitao pobedniku Peteru Mađaru i njegovoj partiji Tisa, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Nakon objave rezultata, stigle su prve reakcije iz evropskih institucija i država članica Evropske unije.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da “srce Evrope večeras kuca snažnije”, ističući značaj demokratskog procesa u Mađarskoj. Predsednik Francuske Emanuel Makron je održao telefonski razgovor sa Peterom Mađarom povodom izborne pobede i uputio mu čestitke, navodi se u zvaničnoj objavi.

“Francuska pozdravlja pobedu demokratskog učešća, privrženost mađarskog naroda vrednostima Evropske unije i Mađarskoj u Evropi”, napisao je Makron u objavi na društvenoj mreži X. On je dodao da je spreman za unapređenje saradnje u cilju jačanja suvereniteta Evrope, bezbednosti kontinenta, konkurentnosti i demokratije.

Peter Mađar je nakon pobede potvrdio privrženost evropskim vrednostima i najavio nastavak saradnje sa partnerima iz Evropske unije. Viktor Orban, koji je Mađarsku vodio 16 godina, izjavio je da prihvata rezultate izbora i zahvalio svojim pristalicama na podršci tokom prethodnih mandata.

Zvaničnici Evropske unije najavili su da će u narednim danima razgovarati sa novim mađarskim premijerom o prioritetima i budućoj saradnji.

Pročitaj još

Svet

Ko je Peter Mađar, novi lider Mađarske i nekadašnji Orbanov saborac

Mađarski političar napustio vladajuću stranku i pokrenuo masovne proteste, obećava borbu protiv korupcije

Published

on

By

Mađarski političar napustio vladajuću stranku i pokrenuo masovne proteste, obećava borbu protiv korupcije

Peter Mađar, lider stranke Tisa, preuzeo je vođstvo u opozicionom bloku na izborima za Evropski parlament u Mađarskoj, prema nezavisnim anketama sprovedenim pred glasanje. Događaj se odigrao u Budimpešti, a Mađar je ranije bio deo vladajuće stranke Fides, koju je napustio 2024. godine, saopšteno je iz političkih izvora.

Mađar je poznat po tome što je godinama bio lojalan premijeru Viktoru Orbanu, obavljajući funkciju zvaničnika za spoljne poslove u njegovoj administraciji od 2010. godine. Njegova stranka Tisa sada je najjača opoziciona snaga nakon aktuelnih izbora. On je više puta organizovao masovne proteste protiv aktuelne vlasti, okupljajući desetine hiljada građana nezadovoljnih ekonomskom stagnacijom i rastom troškova života u zemlji.

U kampanji, Mađar je obećao odlučnu borbu protiv korupcije, otključavanje zamrznutih sredstava iz Evropske unije i oporezivanje najbogatijih, uz prioritizaciju reforme urušenog zdravstvenog sistema. Politički analitičari ocenjuju njegov uspeh kao jedinstven, jer se pojavio iznenada i privukao veliku podršku građana.

Kao bivši suprug Judit Varge, nekadašnje ministarke pravosuđa iz redova Fidesa, Mađar je do skora bio relativno nepoznat široj javnosti. Njegov nagli politički uspon započeo je početkom 2024. godine, nakon čega je, prema navodima iz političkih izvora, iz stranke isključio i bivšu devojku, što je izazvalo dodatnu pažnju javnosti.

“To je jedinstvena, potpuno nova situacija. Da se neko pojavi niotkuda i odjednom ima tako masovnu podršku protiv onih koji su na vlasti, nikada se pre nije desilo u mađarskoj politici”, izjavio je politolog Gabor Terek.

Iako su anketni podaci pokazivali prednost opozicije, deo birača je ostao neodlučan, dok su ekonomske teškoće i nezadovoljstvo građana predstavljali glavni motiv za promene na političkoj sceni.

Pročitaj još

U Trendu