Connect with us

Domaće

SAD beleže rast prosečnog siromaštva na 63 minuta rada za 1 dolar

U SAD je potrebno 63 minuta za 1 međunarodni dolar, dvostruko više nego u Nemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji

Published

on

pexels-photo-9533101

U SAD je potrebno 63 minuta za 1 međunarodni dolar, dvostruko više nego u Nemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji

Novo istraživanje sa Univerziteta Oksford pokazuje da je u Sjedinjenim Američkim Državama potrebno čak 63 minuta da se zaradi 1 međunarodni dolar, što je dvostruko više nego u Nemačkoj (26 minuta), Francuskoj (31 minuta) i Velikoj Britaniji (34 minuta). Ova analiza ističe da je „prosečno siromaštvo“ u SAD-u znatno izraženije nego u većini zapadnoevropskih ekonomija, uprkos višim prosečnim prihodima.

Prema ekonomisti Olivieru Stercku, nova mera „prosečnog siromaštva“ obuhvata celu distribuciju prihoda i meri koliko je društvo u celini udaljeno od pristojnog životnog standarda, za razliku od tradicionalnih linija siromaštva.

Iako BDP po stanovniku u najsiromašnijoj američkoj saveznoj državi, Misisipiju, iznosi oko 49.780 evra, a u Nemačkoj 51.304 evra, razlika je svega oko 1.500 evra. Ipak, prema paritetu kupovne moći (PPP), SAD su snažnije od većine država Evropske unije, izuzev Luksemburga i Irske.

Sterckovo istraživanje ukazuje na još jedan trend: na globalnom nivou prosečno siromaštvo smanjeno je za 55% od 1990. godine, a vreme potrebno za zaradu 1 dolara palo je sa pola dana na oko pet sati. Suprotno globalnom trendu, u SAD je vreme potrebno za zaradu 1 dolara povećano sa 43 minuta (1990) na 63 minuta danas, što je rast od 47 odsto. U isto vreme, Evropa beleži pad ovog pokazatelja, a prihodi rastu u svim analiziranim zemljama.

Sterck navodi da prosečni prihodi u SAD-u rastu oko 1% godišnje, dok se nejednakost povećava po stopi od 2,2% godišnje. Ovo znači da se bogatstvo koncentriše i da veći broj ljudi ostaje na dnu, što povećava ukupno „prosečno siromaštvo“. U Evropi je nejednakost stabilnija, pa rast prihoda vodi i ka smanjenju siromaštva.

Prema Gini koeficijentu, SAD imaju veću nejednakost od glavnih evropskih ekonomija, a taj trend rasta nejednakosti prisutan je u svih 50 saveznih država još od 1990. godine.

Ovi nalazi sugerišu da, iako SAD ostvaruju visoke prosečne prihode i BDP, rastuća nejednakost dovodi do toga da prosečno stanovništvo ima sve teži pristup pristojnom životnom standardu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Trgovina na malo u Srbiji porasla 4,8 odsto u februaru 2026. godine

Promet robe u maloprodaji u stalnim cenama veći za 4,6 odsto, najviše rastu hrana, piće i duvan

Published

on

By

Promet robe u maloprodaji u stalnim cenama veći za 4,6 odsto, najviše rastu hrana, piće i duvan

Republički zavod za statistiku objavio je da je u Srbiji promet robe u trgovini na malo tokom februara 2026. godine porastao za 4,8 odsto u tekućim cenama, dok je u stalnim cenama zabeležen rast od 4,6 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. Kada se uporede prvi i drugi mesec 2026. sa istim periodom 2025. godine, promet robe u trgovini na malo bio je veći za 5,3 odsto u tekućim cenama i za 5,1 odsto u stalnim cenama.

Analizom po delatnostima, tokom februara 2026. godine, promet u stalnim cenama najviše je porastao u sektoru hrane, pića i duvana – rast od 5,3 odsto u odnosu na februar 2025. godine. Sektor neprehrambenih proizvoda zabeležio je rast prometa od 4,8 odsto, dok je trgovina na malo motornim gorivima imala rast od 2,3 odsto.

Ovi podaci ukazuju na nastavak pozitivnog trenda u maloprodaji u Srbiji na početku 2026. godine, sa izraženijim oporavkom i povećanjem prometa u svim ključnim segmentima trgovine na malo.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u evrozoni porasla na 2,5 odsto u martu zbog energenata

Cene energenata skočile 4,9 odsto na godišnjem nivou, dok je industrijska inflacija iznosila 0,5 odsto

Published

on

By

Cene energenata skočile 4,9 odsto na godišnjem nivou, dok je industrijska inflacija iznosila 0,5 odsto

Godišnja inflacija u evrozoni dostigla je 2,5 odsto u martu, prema preliminarnoj “fleš” proceni Evrostata, što predstavlja rast u odnosu na februarskih 1,9 odsto. Ovaj porast inflacije pre svega je rezultat značajnog povećanja cena energenata, koje su u martu skočile za 4,9 odsto na godišnjem nivou, nakon što su u februaru zabeležile pad od 3,1 odsto.

Cene usluga porasle su 3,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što je blago usporavanje u odnosu na 3,4 odsto iz februara. Inflacija u kategoriji hrane, alkohola i duvana iznosila je 2,4 odsto, nešto manje nego u februaru kada je bila 2,5 odsto. Industrijski proizvodi osim energije zabeležili su najniži rast cena, od svega 0,5 odsto, što je pad u poređenju sa 0,7 odsto iz prethodnog meseca.

Najveće privrede evrozone takođe beleže rast inflacije merene harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP). U Nemačkoj je inflacija porasla sa dva odsto na 2,8 odsto, u Francuskoj sa 1,1 odsto na 1,9 odsto, dok je u Španiji zabeležen rast sa 2,5 odsto na 3,3 odsto. Italija je zadržala stabilnu stopu inflacije od 1,5 odsto.

Prema podacima Evrostata, najsnažniji uticaj na ukupnu inflaciju u evrozoni imao je rast cena energenata, dok su ostale kategorije zabeležile manja odstupanja u odnosu na prethodni mesec. Ovakav trend ukazuje na pojačanu volatilnost na energetskom tržištu, što direktno utiče na troškove života i poslovanja u evrozoni.

Pročitaj još

Domaće

Er Srbija povećala prihode na 719,5 miliona evra i prevezla 4,57 miliona putnika

Nacionalna avio-kompanija ostvarila neto dobit pre oporezivanja od 45,3 miliona evra i povećala prosečnu popunjenost na 77,3 odsto

Published

on

By

Nacionalna avio-kompanija ostvarila neto dobit pre oporezivanja od 45,3 miliona evra i povećala prosečnu popunjenost na 77,3 odsto

Er Srbija je u 2025. godini ostvarila ukupne prihode od 719,5 miliona evra, čime je drugi put zaredom premašila prag od 700 miliona evra, saopštila je kompanija. Tokom iste godine, nacionalna avio-kompanija prevezla je 4,57 miliona putnika, što predstavlja rast od 3 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Neto dobit pre oporezivanja iznosila je 45,3 miliona evra, dok je prosečna popunjenost putničke kabine dostigla 77,3 odsto, za 2,4 procentna poena više nego 2024. godine.

Ukupan broj letova koje je Er Srbija realizovala u prošloj godini bio je 48.925, odnosno 4 odsto više nego prethodne godine. Kompanija je optimizovala kapacitete prilagođavanjem frekvencija i tipova letelica na ključnim rutama. Mreža destinacija proširena je na 103 linije, od kojih je 90 u redovnom saobraćaju, dok 13 predstavljaju čarter linije ka 34 zemlje na četiri kontinenta. Tokom 2025. godine otvoreno je šest novih destinacija, a povećane su i frekvencije na postojećim linijama.

Generalni direktor Er Srbije Jirži Marek izjavio je: “Ponosni smo na činjenicu da smo tokom 2025. godine ostvarili rekord u iznosu prihoda i broju prevezenih putnika, pokazujući odgovorno i strateško poslovanje kako u interesu kompanije, tako i države Srbije i svih njenih građana. Uprkos dinamičnim i nepredvidivim kretanjima u globalnoj avio industriji, uključujući povećane operativne troškove i rast cena u lancu snabdevanja, Er Srbija je pokazala sposobnost da se brzo prilagodi i održi stabilan rast.”

Flota Er Srbije je modernizovana sa još dva aviona embraer E-195 i jednim novim avionom za dugolinijski saobraćaj u EXPO bojama, koji će doprineti promociji specijalizovane izložbe u Beogradu naredne godine. Putničko iskustvo unapređeno je digitalizacijom i inovacijama, uključujući uvođenje Premijum šaltera za prijavu na let za biznis putnike i Duty Free usluge tokom letova.

Za tekuću godinu Er Srbija planira nastavak širenja mreže destinacija i jačanje konkurentske pozicije na regionalnom i međunarodnom tržištu, sa fokusom na digitalnu transformaciju, održivi rast i personalizaciju usluga, kao i nove programe lojalnosti i partnerstva radi unapređenja kvaliteta usluge.

Pročitaj još

U Trendu