Connect with us

Region

Nevreme sa gradom zahvatilo centralnu i severoistočnu Sloveniju: Upozorenja na izlivanje bujičnih reka

Snažan olujni talas donosi pljuskove, grad i jak vetar u više delova Slovenije, a nadležne službe upozoravaju na opasnost od bujičnih poplava, posebno u južnim i brdovitim oblastima.

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Snažan olujni talas donosi pljuskove, grad i jak vetar u više delova Slovenije, a nadležne službe upozoravaju na opasnost od bujičnih poplava, posebno u južnim i brdovitim oblastima.

Prostrano olujno nevreme praćeno gradom pogodilo je severoistočne, zapadne i centralne krajeve Slovenije, dok se olujni sistem nastavlja kretati jugoistočno, prenosi RTV Slovenije pozivajući se na lokalne izvore. Prema izveštajima, talas nevremena doneo je obilne pljuskove, grad i izražene udare vetra. Uprava civilne zaštite i spasavanja potvrdila je da su pogođene oblasti Gornja Radgona, Sveta Ana, Slovenska Gorica, Šentilj, Lenart, Duplek, Radlje na Dravi i Slovenska Bistrica. Građani iz opština Udine, Cerklje na Gorenjskem i Gornji Grad izvestili su na Fejsbuk stranici Neurje.si da je oluja donela i grad. Prema prognozama, olujno vreme će trajati do večernjih sati, uz posebno izražen rizik od bujičnih poplava u južnim delovima zemlje, na šta upozorava i Slovenačka agencija za zaštitu životne sredine (Arso). U višim predelima očekuje se prodor hladnijeg vazduha ka Alpima, a njegovo sudaranje sa toplijom masom na jugu zemlje dodatno povećava nestabilnost atmosfere u celoj Sloveniji. Za sutra je najavljeno uglavnom sunčano vreme, dok su popodne moguće kratkotrajne kiše ili grmljavine, pre svega u brdskim područjima zapadne Slovenije. Vetar će duvati sa istoka, a na Primorskom se očekuje slabija bura. Jutarnje temperature biće između 11 i 17 stepeni Celzijusa, na Primorskom oko 19, dok će dnevne temperature dostizati od 25 do 28 stepeni, a na Primorskom do 32 stepena Celzijusa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Region

Stevandić najavio deklaraciju, Skupština usvojila, a bivši visoki predstavnici podržali ukidanje OHR-a

Deklaracija o zatvaranju OHR-a najpre predstavljena u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a zatim dobila potvrdu i kroz stavove bivših međunarodnih zvaničnika

Published

on

By

Deklaracija o zatvaranju OHR-a najpre predstavljena u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a zatim dobila potvrdu i kroz stavove bivših međunarodnih zvaničnika

Dok su pojedini protivnici iz Federacije BiH i deo domaće opozicije kritikovali način na koji je predsednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić vodio sednicu, on je već bio u fokusu javnosti zbog Deklaracije o zatvaranju OHR-a. Ova deklaracija je usvojena dvotrećinskom većinom, a ubrzo potom bivši visoki predstavnici u BiH, Karl Bild i Volfgang Petrič, u autorskom tekstu za nemački list FAZ takođe su izneli mišljenje da OHR treba biti ukinut, detaljno navodeći kako bi taj proces trebalo da izgleda.

Stevandić nije propustio da komentariše razvoj događaja: „Ono što sam najavio pre 10 dana i što je NSRS izglasala juče, upravo danas traže bivši visoki predstavnici. Mi u Srpskoj koji nosimo ne moć, već odgovornost funkcija, idemo ispred vremena i znamo više“, naveo je on.

Tekst Bilda i Petriča u Frankfurter Allgemeine Zeitung protumačen je u javnosti kao podrška smeru koji je ranije zauzela Narodna skupština Republike Srpske. Stevandić smatra da je to dokaz da su institucije RS na vreme prepoznale promene međunarodnih stavova po pitanju OHR-a.

Deklaracija je izglasana zahvaljujući podršci opozicionih stranaka PDP-a i SDS-a, čime je obezbeđena dvotrećinska većina i pokazano da je moguće postići širok konsenzus oko strateških pitanja. Stevandić je ovu inicijativu opisao kao poziv na saradnju, a ne na partijsku pobedu.

Ipak, nije izostala ni kritika. Narodni poslanik Nebojša Vukanović i bivši sudija Milan Blagojević, poznati po unitarističkim stavovima, izneli su prigovore tokom i nakon rasprave. Stevandić im je odgovorio: „Neću da dozvolim da psihopate vode glavnu reč, jer su favoriti onih kojima neću da plaćam da me hvale, pa me pljuju. Domaća opozicija pljuje i kuka – Federacija BiH se još nije oporavila ni od Šmitove ostavke“.

On smatra da poređenje sa Federacijom BiH nije slučajno, jer dok Banja Luka usvaja deklaracije koje kasnije podržavaju i međunarodni akteri, u Federaciji BiH se još uvek obrađuju ranija dešavanja. Prema Stevandiću, deo medija iz Republike Srpske umesto sadržaja deklaracije pažnju je usmerio na procedure tokom sednice, čime se, kako on ističe, gubi suština političke odluke.

Stevandić navodi da dobija brojne čestitke zbog usvajanja Deklaracije o zatvaranju OHR-a, koja je izglasana dvotrećinskom većinom. Prema njegovim rečima, redosled događaja je jasan: najavio je deklaraciju, Skupština ju je usvojila, a bivši međunarodni predstavnici javno su podržali njen sadržaj. Protivnici na to reaguju sa zakašnjenjem, što Stevandić vidi kao pokazatelj razlike u praćenju političkih promena.

Pročitaj još

Region

Dodik u Moskvi ističe značaj zastave Republike Srpske daleko od domovine

Predsednik SNSD Milorad Dodik istakao je u Rusiji koliko je važno videti zastavu Republike Srpske među svetskim državama i najavio obraćanje na bezbednosnom forumu u Moskvi.

Published

on

By

Predsednik SNSD Milorad Dodik istakao je u Rusiji koliko je važno videti zastavu Republike Srpske među svetskim državama i najavio obraćanje na bezbednosnom forumu u Moskvi.

Milorad Dodik, predsednik SNSD, oglasio se iz Moskve i istakao koliko mu znači što vidi zastavu Republike Srpske među mnogim državnim zastavama daleko od kuće, naglašavajući poštovanje i čast koje se ukazuju Republici Srpskoj u Rusiji. Dodik je na mreži Iks napisao: ‘Republika Srpska je mala po teritoriji, ali velika po svom dostojanstvu, slobodi i prijateljima koje ima.’ On je naveo da poštuje sve narode i njihove zastave, ali veruje da su srpska i ruska trobojka najlepše, jer simbolizuju narode koji znaju šta znače sloboda, žrtva i ponos. Dodik je najavio da će se sutra obratiti na Međunarodnom forumu o bezbednosti u Moskvi, gde će predstaviti stavove Republike Srpske o pitanjima bezbednosti u savremenom svetu i objasniti na koji način ova mala zajednica vidi obezbeđivanje mira i sigurnosti. Dodao je da će govoriti o prioritetima i metodama koje Republika Srpska smatra najvažnijim za postizanje bezbednosti, i izrazio zadovoljstvo što će se obratiti na početku ovog značajnog Foruma.

Pročitaj još

Region

Bivši visoki predstavnici: vreme je za zatvaranje OHR-a i novu evropsku politiku prema BiH

Karl Bilt i Volfgang Petrič smatraju da Bosna i Hercegovina treba da preuzme punu odgovornost i da se zatvaranje OHR-a uskladi sa evropskim integracijama

Published

on

By

Karl Bilt i Volfgang Petrič smatraju da Bosna i Hercegovina treba da preuzme punu odgovornost i da se zatvaranje OHR-a uskladi sa evropskim integracijama

Nakon odlaska Kristijana Šmita sa mesta visokog predstavnika, njegovi prethodnici Karl Bilt i Volfgang Petrič pozvali su da se Okvir visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini ugasi i da se pristupi novoj evropskoj strategiji za tu zemlju. U autorskom tekstu za nemački list „Frankfurter algemajne cajtung“, Bilt i Petrič su naglasili da je, skoro 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma, došlo vreme da BiH sama preuzme političku odgovornost i da produžavanje međunarodnog nadzora ne doprinosi rešenju problema. Ističu da bi imenovanje novog visokog predstavnika samo održalo postojeće stanje, umesto da donese promene. Prema njihovom mišljenju, gašenje OHR-a trebalo bi da se uskladi sa procesom evropskih integracija i sprovođenjem potrebnih institucionalnih reformi, uz postepeni prenos odgovornosti na domaće političare. Politički savetnik AfD-a, Filip Gašpar, ocenio je da je značajno što i bivši visoki predstavnici sada dovode u pitanje dalji rad OHR-a. On je podsetio da su ranije kritike prema OHR-u smatrane radikalnim ili neodgovornim, dok danas i nekadašnji visoki predstavnici priznaju da je model međunarodnog tutorstva prevaziđen: „Godinama su kritike OHR-a odbacivane kao radikalne ili neodgovorne. Danas i bivši visoki predstavnici priznaju da je sistem međunarodnog tutorstva iscrpljen i da ne može trajati unedogled. Bosni i Hercegovini su potrebni politička odgovornost domaćih aktera i jasna evropska perspektiva, a ne nova runda međunarodnog upravljanja bez demokratskog legitimiteta“, istakao je Gašpar.

Pročitaj još

U Trendu