Connect with us

RAT - Bliski Istok

Analizirana ovlašćenja američkog predsednika za vojne operacije bez saglasnosti Kongresa

Zvaničnici Bele kuće potvrdili sprovođenje operacije protiv Irana, debata o ustavnim ovlašćenjima u toku

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zvaničnici Bele kuće potvrdili sprovođenje operacije protiv Irana, debata o ustavnim ovlašćenjima u toku

Sjedinjene Američke Države sprovele su vojnu operaciju protiv ciljeva u Iranu 28. februara 2026. godine, što je izazvalo novu raspravu u Vašingtonu o tome da li predsednik može pokrenuti vojne akcije bez prethodnog odobrenja Kongresa. Bela kuća je saopštila da su predsednik Donald Tramp, državni sekretar Marko Rubio i šefica kabineta Suzi Vajls pratili aktivnosti povezane sa operacijom iz neobjavljene lokacije.

Predsednik Tramp naveo je da su napadi izvedeni kako bi se odgovorilo na, kako je opisano, kontinuiranu kampanju napada na američke ciljeve, kao i zbog zabrinutosti zbog iranskog nuklearnog programa i razvoja balističkih raketa. Državni sekretar Rubio izjavio je da je cilj operacije bio da se smanji sposobnost Irana za korišćenje balističkih i pomorskih sistema, navodeći da bi nepreduzimanje akcije povećalo rizik po američke snage u slučaju odmazde. Tramp je u obrazloženju poteza naveo i ranije incidente, kao što su talačka kriza u ambasadi SAD u Teheranu 1979. i napad na vojne barake u Bejrutu 1983. godine.

Prema američkom Ustavu, Kongres ima ovlašćenje da objavi rat, dok je predsednik vrhovni komandant oružanih snaga. Ipak, u praksi, predsednici su često sprovodili ograničene vojne akcije bez prethodne formalne objave rata. Poslednja objava rata od strane Kongresa dogodila se tokom Drugog svetskog rata, ali su SAD od tada učestvovale u više sukoba na osnovu ovlašćenja izvršne vlasti.

Ratna ovlašćenja predsednika dodatno su regulisana Rezolucijom o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, koja nalaže da predsednik mora obavestiti Kongres u roku od 48 sati od uvođenja snaga u sukob i povući ih najkasnije za 60 dana ukoliko ne dobije odobrenje za dalje angažovanje. Administracija predsednika Trampa saopštila je da je obavestila Kongresnu „veliku osmorku“ i poštovala zakonske procedure izveštavanja.

Zvanično, samo Kongres može doneti odluku o objavi rata, ali postoji pravna nejasnoća u pogledu definicije „rata“ u ustavnom smislu. Pravna tumačenja izvršne vlasti dozvoljavaju predsedniku da pokrene vojne akcije ograničenog obima, trajanja i intenziteta bez izričitog odobrenja Kongresa, sve dok te akcije ne predstavljaju rat u punom smislu te reči. Ukoliko bi se konflikt sa Iranom proširio, moguće je da bi se ova ustavna pitanja dodatno ispitivala.

Kongres ima mogućnost da izglasa rezoluciju kojom bi predsedniku naložio prekid vojnih aktivnosti, ali za takvu odluku bila bi potrebna većina u oba doma, a potencijalno i dvotrećinska većina za prevazilaženje predsedničkog veta. S obzirom na aktuelni sastav Kongresa, ishod takvog postupka nije izvestan.

Slično je bilo i u prethodnim slučajevima, poput vojnih operacija u Koreji, Vijetnamu, na Kosovu, u Libiji i Siriji, koje su pokretane bez formalne objave rata, dok su operacije većeg obima, kao što su Zalivski rat 1991. i intervencije u Avganistanu i Iraku, prethodno odobravane od strane Kongresa.

U središtu trenutne debate je pitanje ravnoteže između ovlašćenja predsednika i Kongresa u odlučivanju o upotrebi vojne sile. Dok deo javnosti i političara smatra da je brzo reagovanje predsednika važno za nacionalnu bezbednost, drugi upozoravaju da zaobilaženje Kongresa može ograničiti demokratsku kontrolu i dovesti do produženih vojnih angažovanja bez šire podrške.

Navodi i tumačenja iz ovog izveštaja zasnovani su na saopštenjima zvaničnika i postojećim zakonodavnim aktima. Nezavisno nije moguće proveriti sve detalje o toku operacije i obimu angažovanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

RAT - Bliski Istok

Iran ispalio rakete prema Izraelu, izraelska vojska izvela napade na Teheran

Bezbednosne snage saopštile da su rakete presretnute, detonacije zabeležene širom iranske prestonice

Published

on

By

Bezbednosne snage saopštile da su rakete presretnute, detonacije zabeležene širom iranske prestonice

Iran je ispalio rakete prema Izraelu, dok su izraelske odbrambene snage izvršile talas vazdušnih napada na više lokacija u Teheranu tokom 24. dana sukoba na Bliskom istoku, saopštili su zvanični izvori. Prema poslednjim informacijama, sistemi protivvazdušne odbrane presreli su rakete, a eksplozije su prijavljene u više delova iranske prestonice.

Izraelska vojska je navela da je cilj napada bila “teroristička infrastruktura” u Teheranu. Iranski državni mediji prenose da su detonacije zabeležene širom grada, a građani su izvestili o snažnim eksplozijama, posebno u ranim jutarnjim satima.

U međuvremenu, izveštaji ukazuju da je još jedan talas napada, uključujući kasetnu municiju, oboren iznad Tel Aviva tokom noći. O situaciji na terenu redovno izveštavaju nadležne institucije, dok su bezbednosne snage obe strane u visokom stepenu pripravnosti.

Pored vojnih dešavanja, najavljeno je i održavanje posebnog sastanka britanskog vladinog odbora za vanredne situacije, na kojem će biti razmatrane ekonomske posledice sukoba na Bliskom istoku. Sastanku će prisustvovati najviši zvaničnici britanske vlade i guverner centralne banke.

“Napadi su presretnuti i situacija se prati iz minuta u minut”, navodi se u zvaničnoj izjavi bezbednosnih snaga.

Dalje informacije o posledicama napada i eventualnim žrtvama nisu saopštene. Istraga i nadzor situacije na terenu su u toku.

Pročitaj još

RAT - Bliski Istok

Pronađeni ostaci nestalog muškarca iz Minesote u ruralnom delu Viskonsina

Lokalne vlasti potvrdile identitet pronađenih ostataka, istraga o nestanku i okolnostima smrti još traje

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile identitet pronađenih ostataka, istraga o nestanku i okolnostima smrti još traje

Ostaci muškarca iz Minesote, Garija Herbst-a, pronađeni su u ruralnom području okruga Baren u saveznoj državi Viskonsin, potvrdile su lokalne vlasti u junu 2020. godine. Identitet je utvrđen nakon što je deo lobanje pronašao pas, što je pokrenulo istragu o okolnostima nestanka i smrti ovog lica.

Prema izjavama članova porodice, Herbst je bio poznat kao povučena osoba sa složenim karakterom, koja je retko imala kontakte sa širim krugom porodice. Njegova sestra, Linda Dane, navela je da su poslednje fotografije Garija iz mladosti, jer je kasnije izbegavao porodična okupljanja. Dane je izjavila da je iznenađena saznanjem o bratovom nestanku, ističući da je o tome obaveštena tek posle nekoliko godina, kada joj je Garijeva supruga, Koni, saopštila da je on napustio porodični dom 2013. godine.

U početnim fazama istrage, porodica je izrazila zabrinutost što nestanak nije odmah prijavljen lokalnoj policiji. Koni Herbst je, na zahtev porodice, kasnije podnela izveštaj o nestanku policijskoj stanici u Elko Nju Marketu, Minesota, navodeći da je Gari otišao sa koferom i u starijem sivom vozilu marke Honda. U prijavi je navela da nije videla ko je vozio automobil.

Nakon prijave, prošlo je više godina bez značajnijih informacija o njegovoj sudbini. Tek 2020. godine došlo je do otkrića ostataka na teritoriji susedne savezne države, kada je pronađena lobanja identifikovana kao deo posmrtnih ostataka Garija Herbsta. Porodica je navela da nisu dobili jasno obrazloženje od supruge zbog čega nestanak nije ranije prijavljen, a istraga o svim okolnostima još traje.

Lokalne vlasti nisu objavile detalje o uzroku smrti niti o mogućim osumnjičenima. Istraga ostaje otvorena, a porodica očekuje više informacija od nadležnih organa. Pronađeni ostaci omogućili su porodici delimično zatvaranje dugog perioda neizvesnosti u vezi sa sudbinom nestalog člana.

Pročitaj još

RAT - Bliski Istok

Koncert BTS-a u Seulu obeležava povratak grupe nakon vojne službe

Grupa BTS održala prvi nastup posle skoro četiri godine, događaj pratila velika publika u centru Seula

Published

on

By

Grupa BTS održala prvi nastup posle skoro četiri godine, događaj pratila velika publika u centru Seula

Muzička grupa BTS održala je prvi koncert posle završetka obavezne vojne službe u Južnoj Koreji, čime je započela svetsku turneju. Koncert je organizovan u centru Seula, u subotu, pred velikim brojem okupljenih, prenose međunarodni mediji. Prema navodima sa lica mesta, događaj je privukao fanove iz različitih delova sveta, a centralne ulice glavnog grada su bile zatvorene zbog velikog interesovanja.

Obavezna vojna služba u Južnoj Koreji traje približno dve godine, a većina muškaraca je dužna da je odsluži zbog aktuelne bezbednosne situacije na Korejskom poluostrvu. S obzirom na to da je korejski rat zvanično i dalje u toku, ova obaveza je deo državnih propisa za sve građane. Povratak BTS-a na muzičku scenu beleži se kao izuzetak u odnosu na dosadašnje primere iz K-pop industrije, gde su duga odsustva često značila i kraj aktivnosti grupa.

Jedna od prisutnih, Sopia Kim (71), izjavila je da je putovala nekoliko sati kako bi prisustvovala proslavi povratka grupe. Navela je da joj je značajno što BTS nastupa u trenutku kada, prema njenim rečima, globalna situacija nije stabilna, ističući ponos načinom na koji grupa predstavlja Južnu Koreju na međunarodnoj sceni.

Koncert je održan u blizini Gyeongbokgung palate, a prenos je bio omogućen i putem digitalnih platformi, što je omogućilo gledaocima iz različitih vremenskih zona da prate nastup u realnom vremenu. Program je otvoren zvukom zvona i snimcima iz vazduha, dok je grupa nakon izvođenja nekoliko pesama pozdravila publiku.

Jedan od članova, Jin, koji je prvi započeo vojnu službu među članovima BTS-a, obratio se prisutnima, podsećajući na reči upućene fanovima tokom poslednjeg koncerta pre pauze. Izjavio je da mu je važno što su obožavaoci ostali uz grupu tokom perioda odsustva.

Prema izveštajima, povratnički koncert BTS-a predstavlja značajan kulturni događaj u Južnoj Koreji, a planirano je održavanje nastupa i u drugim državama u okviru najavljene svetske turneje. Detalji o narednim destinacijama biće objavljeni naknadno.

Pročitaj još

U Trendu