Connect with us

RAT - Bliski Istok

Američka vojska koristi veštačku inteligenciju Claude tokom operacija u Iranu, navode izvori

Izvori upoznati sa situacijom potvrđuju upotrebu AI modela Claude u američkim operacijama, iako je federalna zabrana i dalje na snazi

Published

on

g3eac6f33d51ed3f8936db8b7b8a9ba0a4d175c019d5c5ed3f603c8a246f968b30a614826299ff60d0cddd4cd8897b894d19abe03719a24b2191ccfb068fa148d_1280

Izvori upoznati sa situacijom potvrđuju upotrebu AI modela Claude u američkim operacijama, iako je federalna zabrana i dalje na snazi

Prema informacijama dobijenim od dva izvora upoznata sa korišćenjem veštačke inteligencije u američkoj vojsci, američka vojska koristi Anthropicov AI model Claude tokom nedavnih operacija u Iranu. Ova informacija dolazi u trenutku kada je na snazi zabrana upotrebe pomenute tehnologije u federalnim agencijama, nakon nedavnih nesuglasica između Pentagona i kompanije Anthropic.

Detalji o tačnoj primeni Claude AI modela u vojnim operacijama nisu saopšteni. Izvori navode da upotreba veštačke inteligencije traje od vikenda i da se nastavlja, ali nije precizirano u kojim segmentima operacija je Claude angažovan. Pentagon se nije izjasnio o načinu korišćenja ovog alata, dok zvaničnih podataka o vrstama zadataka koje AI izvršava nema u javnosti.

Odluka o korišćenju AI modela Claude doneta je u trenutku dok traje zabrana federalnim agencijama da koriste ovu tehnologiju, a koja je stupila na snagu nakon neslaganja između Pentagona i kompanije Anthropic. Kompanija Anthropic je prethodno zahtevala da se uvedu ograničenja koja bi eksplicitno sprečila vojne upotrebe Claude modela u svrhe masovnog nadzora američkih građana ili za upotrebu potpuno autonomnog naoružanja.

Pentagon je, prema izveštajima, insistirao na mogućnosti korišćenja Claude modela za “sve zakonite svrhe”. Stav Ministarstva odbrane bio je da su zabrinutosti kompanije Anthropic neopravdane, jer je masovni nadzor američkih građana već zabranjen postojećim zakonima, a upotreba potpuno autonomnog naoružanja dodatno je regulisana unutrašnjim vojnim pravilima.

Predsednik SAD je tokom protekle nedelje najavio da federalne agencije moraju da obustave korišćenje tehnologije kompanije Anthropic, uz prelazni period od šest meseci za njeno potpuno izbacivanje iz upotrebe. Ministar odbrane je istakao da kompanija Anthropic sada predstavlja rizik u lancu snabdevanja vojske.

Prema navodima izvora iz oblasti bezbednosti, proces potpunog povlačenja Claude modela iz vojnih operacija mogao bi potrajati nekoliko meseci. Prethodni spor između Pentagona i kompanije Anthropic bio je vezan za zahteve kompanije u vezi sa etičkom upotrebom AI alata u vojne svrhe.

Ove informacije dolaze u trenutku kada se odvijaju američke operacije u Iranu, ali zvanične potvrde o rezultatima ili uticaju veštačke inteligencije na terenu nisu dostupne. Niti američka vojska niti kompanija Anthropic nisu izdale detaljnije komentare o ovoj temi, a nezavisna potvrda navoda iz izvora nije moguća. Pitanja o bezbednosnim i etičkim aspektima upotrebe AI u vojnim operacijama ostaju aktuelna, dok se debata o ulozi novih tehnologija u savremenim sukobima nastavlja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

RAT - Bliski Istok

Latino glasači u Teksasu doprineli rastu izlaznosti na demokratskim predizborima

Izborni analitičari beleže povećanu izlaznost u latinoameričkim okruzima Teksasa, posebno tokom poslednjih primarnih izbora

Published

on

By

Izborni analitičari beleže povećanu izlaznost u latinoameričkim okruzima Teksasa, posebno tokom poslednjih primarnih izbora

Latinoamerički glasači značajno su doprineli povećanju ukupne izlaznosti na nedavno održanim primarnim izborima u Teksasu, prema izveštajima izbornih analitičara. U lokalnim okruzima sa većinskim latino stanovništvom, naročito u južnom Teksasu, zabeležen je porast broja glasača koji su učestvovali na demokratskim predizborima. Ova oblast prethodno je pokazivala tendenciju podrške republikanskoj strani na izborima 2024. godine.

Tokom poslednjih izbora, više od 4,4 miliona birača izašlo je na glasanje, što prema dostupnim podacima premašuje izlaznost sa prethodnih predsedničkih primarnih izbora održanih 2020. i 2024. godine. Analitičari navode da je u okruzima sa većinskim latinoameričkim stanovništvom zabeležen rast izlaznosti od oko 37% u odnosu na prosek iz 2020, 2022. i 2024. godine. Sličan trend nije primećen u svim drugim okruzima širom države.

Povećana aktivnost latino birača na demokratskim predizborima privukla je pažnju političkih aktera pred predstojeće izbore za Senat, jer demokrate nastoje da povrate podršku među ovom grupom birača. Republikanska stranka, s druge strane, ulaže napore da zadrži dobitke ostvarene na ranijim izborima u tom regionu.

Prema navodima izveštaja, latinoamerički glasači predstavljaju značajan deo ukupnog biračkog tela u Teksasu, a političke partije sve više usmeravaju kampanje ka ovom segmentu stanovništva. Analitičari ističu da su promene u izlaznosti posledica kombinacije lokalnih i nacionalnih tema koje utiču na latino zajednice.

Izborni stručnjaci ocenjuju da bi ovakvi trendovi mogli uticati na konačne rezultate predstojećih izbora, s obzirom na to da Teksas ima reputaciju države sa pretežno republikanskim opredeljenjem. Međutim, precizni efekti povećane izlaznosti latinoameričkih birača na buduće izbore tek treba da budu utvrđeni.

Zvanični podaci o rezultatima i daljim trendovima izlaznosti očekuju se nakon završetka svih izbornih procesa, dok politički akteri nastavljaju sa analizom ponašanja birača u pripremi za novembarske izbore.

Pročitaj još

RAT - Bliski Istok

Šest iranskih fudbalerki ostaje u Australiji nakon dobijanja azila, ostale se vraćaju u Iran

Australijski zvaničnici potvrdili odluku fudbalerki, deo ženskog tima Irana napustio zemlju posle objašnjenja o mogućnosti azila

Published

on

By

Australijski zvaničnici potvrdili odluku fudbalerki, deo ženskog tima Irana napustio zemlju posle objašnjenja o mogućnosti azila

Šest članica ženskog fudbalskog tima Irana odlučilo je da ostane u Australiji nakon što su im odobrene humanitarne vize, dok je ostatak ekipe napustio zemlju i vratio se u Iran. Događaj se odigrao na aerodromu u Sidneju, gde su zvaničnici Australije pojedinačno razgovarali sa svakom igračicom, uz pomoć tumača, kako bi im objasnili da imaju mogućnost da traže azil i ne moraju da se vraćaju u matičnu zemlju.

Prema navodima australijskog ministra unutrašnjih poslova Tonija Burka, zvaničnici su pre polaska leta izdvojili svaku od fudbalerki radi individualnog razgovora i objasnili im uslove pod kojima mogu ostati u Australiji. Svi ostali članovi tima, osim sedam igračica koje su prethodno prihvatile humanitarne vize, odlučili su da se ukrcaju na let za Iran nakon što su završile učešće na turniru Azijskog kupa u fudbalu za žene.

Tokom procesa na aerodromu, prema izjavama prisutnih, zabeležene su emotivne scene, uključujući oproštaje i izražavanje nesigurnosti oko donošenja konačne odluke. Ministar Burke je naveo da je atmosfera bila napeta i da je svakoj igračici omogućeno da slobodno odluči da li želi da ostane ili napusti Australiju.

Dan nakon odlaska tima, saopšteno je da je jedna od sedam igračica koje su prvobitno ostale ipak odlučila da se vrati u Iran. “U Australiji, ljudi imaju pravo da promene mišljenje”, izjavio je ministar Burke, potvrđujući ovu odluku.

Prethodno je sedam fudbalerki prihvatilo humanitarne vize koje im omogućavaju stalni boravak u Australiji. Ministar Burke je putem društvenih mreža objavio fotografije igračica, navodeći da su one sada bezbedne i dobrodošle u Australiji. Takođe je istakao da su igračice koje su ostale povezane sa onima koje su ranije donele istu odluku.

Ova situacija dešava se u kontekstu međunarodnih sportskih takmičenja i pitanja ljudskih prava, pri čemu su australijske vlasti postupile u skladu sa procedurama za azil i humanitarnu zaštitu. Nema izveštaja o incidentima tokom procesa odlučivanja ili putovanja tima.

Zvaničnici nisu iznosili detalje o identitetima igračica radi njihove zaštite, a međunarodni mediji navode da su svi koraci preduzeti u skladu sa zakonima Australije o zaštiti izbeglica i azilanata.

Pročitaj još

RAT - Bliski Istok

Svedok pred Kongresom SAD: Ričard Kan, bivši računovođa Džefrija Epstina, daje iskaz

Američki Kongres ispituje bivšeg saradnika Epstina, potvrđeno iz izvora bliskih odboru, fokus na finansijske operacije

Published

on

By

Američki Kongres ispituje bivšeg saradnika Epstina, potvrđeno iz izvora bliskih odboru, fokus na finansijske operacije

Ričard Kan, bivši računovođa i blizak saradnik Džefrija Epstina, danas će svedočiti pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država. Kan je više od deset godina upravljao finansijama Epstina i, nakon njegove smrti, postao jedan od izvršitelja njegove imovine. Iskaz Kана biće dat iza zatvorenih vrata, navode izvori bliski odboru.

Nadležni odbor Kongresa pokrenuo je saslušanje u okviru šire istrage o finansijskim poslovima Džefrija Epstina. Prema dostupnim informacijama, Kan je tokom poslednjih godina Epstinovog života bio zadužen za upravljanje finansijama, investicijama i drugim pitanjima, uključujući renoviranje privatnog ostrva u Karibima, koje je bilo u vlasništvu Epstina.

Kan je prvi od dva izvršitelja Epstinovog testamenta koji će biti saslušan pred odborom. Drugi izvršitelj, pravnik Daren Indajk, planiran je da svedoči 19. marta. Prema navodima iz dokumenata dostavljenih u okviru sudskih procesa i materijala koje je objavilo američko Ministarstvo pravde po nalogu Kongresa, Kan, Indajk i Epstin upravljali su složenom mrežom poslovanja i finansijskih transakcija.

Advokat Danijel H. Vajner, koji zastupa Kana i Indajka, izjavio je da su optužbe protiv njegovih klijenata “neutemeljene”. Prema Vajnerovim navodima, nijedna od žena koje su podnele tužbe protiv Epstina nije optužila Kana ili Indajka za seksualno zlostavljanje, niti je navela da su oni bili svedoci takvih dela. “Nijedna osoba nikada nije tvrdila da je izvestila Kana ili Indajka o navodnom zlostavljanju od strane Epstina”, naveo je advokat u izjavi. Dodao je i da Kan i Indajk nisu privatno družili sa Epstinom i da su odbacili sve navode o umešanosti u eventualne nezakonite aktivnosti.

Dokumenti koji su postali dostupni u okviru istrage ukazuju na postojanje razgranate mreže preduzeća i finansijskih tokova, čime je povećano interesovanje američkih vlasti za ulogu najbližih Epstinovih saradnika. Saslušanja su deo šireg procesa utvrđivanja činjenica o načinu na koji su Epstinove finansijske operacije funkcionisale godinama pre i posle njegove smrti.

Prema informacijama dostupnim iz javnih izvora, istraga Kongresa i dalje traje, a dodatna saslušanja i objavljivanje dokumenata se očekuju u narednim nedeljama. Zvaničnici nisu saopštili detalje o konkretnim pitanjima koja će biti postavljena Kana, kao ni o daljim koracima u istrazi.

Pročitaj još

U Trendu