Connect with us

Svet

Rast cena goriva zbog sukoba sa Iranom, većina američkih država zadržava porez na gorivo

Poreski stručnjaci navode da ukidanje poreza ne bi značajno snizilo cene, dok bi moglo uticati na finansiranje infrastrukture

Published

on

pexels-photo-8266768

Poreski stručnjaci navode da ukidanje poreza ne bi značajno snizilo cene, dok bi moglo uticati na finansiranje infrastrukture

Rastuće cene goriva u Sjedinjenim Američkim Državama, povezane sa ratom protiv Irana, dovele su do povećanih troškova za vozače širom zemlje. Prema najnovijim podacima, većina saveznih država nije donela odluku o privremenom ukidanju poreza na gorivo, iako su cene na pumpama i dalje visoke. Prema informacijama američkih energetskih agencija, prosečni porez na benzin na nivou država iznosi 32,6 centi po galonu, dok je prosečna maloprodajna cena benzina 4,11 dolara po galonu. Polovina ispitanika u nedavnoj anketi izjavila je da su im aktuelne cene goriva izazvale finansijske teškoće.

Do sada su samo pojedine države privremeno obustavile ili umanjile porez na gorivo. Džordžija je prošlog meseca postala prva država koja je suspendovala svoj porez na motorna goriva, a guverner te države potpisao je suspenziju od 60 dana na porez od 33 centa po galonu za benzin i 37 centi za dizel. Indijana je 8. aprila privremeno obustavila naplatu poreza na prodaju benzina na period od 30 dana. U Juti je porez smanjen za 6 centi po galonu do kraja godine, što je novi iznos od 32 centa po galonu. Zvaničnici navode da bi ovakve mere mogle doneti kratkoročno olakšanje građanima, ali i smanjiti prihode namenjene održavanju puteva i mostova.

Poreski stručnjaci ocenjuju da bi ukidanje državnih i saveznih poreza na gorivo imalo ograničen uticaj na cene goriva za krajnje potrošače, dok bi moglo negativno uticati na budžete za infrastrukturu. Prema izjavama predstavnika vlasti, prihod od poreza na gorivo koristi se za finansiranje popravke i izgradnje saobraćajne infrastrukture. Predstavnici zakonodavnih tela u Džordžiji procenjuju da bi privremena suspenzija poreza vozačima u toj državi donela oko 400 miliona dolara uštede tokom 60 dana.

Uprkos pritisku javnosti, većina saveznih država ostaje oprezna prema ukidanju poreza, navodeći kao razlog dugoročne posledice po održavanje puteva i mostova. Savezne vlasti do sada nisu donele odluku o eventualnoj suspenziji federalnog poreza na gorivo.

Sukob u Persijskom zalivu nastavlja da utiče na globalno tržište energenata, a kretanje cena goriva i dalje je pod uticajem nestabilnosti na Bliskom istoku. Prema proceni stručnjaka, mogući su dalji poremećaji u snabdevanju i cenama, dok se ekonomski efekti sukoba nastavljaju odražavati na potrošače širom SAD.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Libanski predsednik odbio razgovor sa izraelskim premijerom u trenutku pojačanih tenzija

Zvaničnik potvrdio da predsednik Libana nije prihvatio razgovor sa Netanjahuom, američke trupe pojačavaju prisustvo na Bliskom istoku

Published

on

By

Zvaničnik potvrdio da predsednik Libana nije prihvatio razgovor sa Netanjahuom, američke trupe pojačavaju prisustvo na Bliskom istoku

Predsednik Libana Džozef Aun odbio je da razgovara sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, saopštio je neimenovani libanski zvaničnik. Do ovog poteza dolazi nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio mogućnost održavanja istorijskog sastanka lidera Libana i Izraela, prvog nakon 34 godine.

U isto vreme, tenzije su pojačane u zoni Ormuškog moreuza, gde su pomorcima i službi za pomorsku trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva upućena upozorenja o mogućoj blokadi pomorskog saobraćaja, bez obzira na zastavu broda. Prema navodima, nekoliko brodova promenilo je kurs nakon što su se približili ovom području.

Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da će brodovi koji se približe američkoj blokadi iranskih luka biti “eliminisani”, dok su NATO saveznici saopštili da neće učestvovati u američkom planu blokade moreuza.

Poslanik Hezbolaha Husein Hadž Hasan ocenio je da je odluka o održavanju direktnih pregovora sa Izraelom “teška greška” i pozvao vlasti da prekinu ustupke prema Izraelu i Sjedinjenim Državama. “Direktni pregovori sa neprijateljem su težak greh i teška greška… i ne služe nikakvom interesu zemlje”, izjavio je Hadž Hasan.

Istovremeno, prema informacijama američkih zvaničnika, Sjedinjene Američke Države planiraju da do kraja aprila pošalju više od 10.000 dodatnih vojnika na Bliski istok, uključujući 6.000 vojnika na nosaču aviona i pratećim brodovima, kao i 4.200 pripadnika amfibijske borbene grupe “Boxer”.

Kako je navedeno, odluka predsednika Libana da ne održi razgovor sa izraelskim premijerom dolazi u trenutku pojačanih diplomatskih i vojnih aktivnosti u regionu.

Pročitaj još

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke naveo pritiske prilikom priznavanja nezavisnosti Kosova 2008. godine

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Published

on

By

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke 2008. godine priznala nezavisnost Kosova pod određenim pritiscima i ocenio da je pitanje Kosova i Metohije pre svega srpsko i regionalno pitanje, a ne međunarodno. Macinka je ukazao da je tadašnja odluka verovatno bila rezultat veza tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom američkom državnom sekretarkom Medlin Olbrajt, poreklom iz Češke, i njenim interesima u vezi sa Kosovom.

Dodao je da je u vreme priznavanja bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav o tom pitanju bio drugačiji. “Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku ni da pravimo teatralne ili iznenadne poteze. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem, koji boravi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Prema njegovim rečima, situacija sa Kosovom i Metohijom trebalo bi da bude rešena kompromisom. “Ukoliko bih mogao da preporučim srpskoj strani, iako mislim da nisam pitan i da ne bi trebalo da budem pitan, jer je u takvoj situaciji bolje da se ne slušaju saveti sa strane, mislim da je najbolji sporazum onaj koji vi sami napravite”, dodao je češki ministar spoljnih poslova.

Zvanične institucije nisu saopštile dodatne detalje o eventualnim promenama u zvaničnoj politici Češke prema Kosovu i Metohiji.

Pročitaj još

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke izjavio da je priznanje Kosova usledilo pod pritiscima 2008. godine

Petr Macinka naveo vezu tadašnjeg ministra spoljnih poslova sa bivšom državnom sekretarkom SAD kao ključan faktor odluke

Published

on

By

Petr Macinka naveo vezu tadašnjeg ministra spoljnih poslova sa bivšom državnom sekretarkom SAD kao ključan faktor odluke

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke bila izložena određenim pritiscima prilikom donošenja odluke o priznavanju nezavisnosti Kosova 2008. godine. Ova izjava data je nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem, koji se nalazi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Macinka je ocenio da je takva odluka verovatno bila rezultat povezanosti tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom državnom sekretarkom Sjedinjenih Američkih Država Medlin Olbrajt, koja je poreklom iz Češke, te njenim interesima u vezi sa Kosovom. Dodao je da je u vreme priznanja Kosova bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav, kako je naveo, bio drugačiji od tadašnje odluke Vlade.

“Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku niti da pravimo poteze koji bi bili teatralni ili iznenadni. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima.

Prema Macinkinim rečima, pitanje statusa Kosova i Metohije trebalo bi rešavati kompromisom. On je dodao da, iako ne smatra da bi trebalo da daje savete, veruje da je najbolji sporazum onaj koji strane same postignu.

Zvaničnici nisu najavili promene u trenutnoj politici Češke prema Kosovu, ali su naglasili potrebu za oprezom i dijalogom u okviru regiona.

Pročitaj još

U Trendu