Connect with us

Svet

Predsednik SAD podržao zakon o visokim taksama za kupce ruskih energenata

Administracija razmatra uvođenje carina od 500 odsto, dok trajanje pregovora i konkretna primena još nisu potvrđeni

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Tanjug AP/Alex Brandon

Administracija razmatra uvođenje carina od 500 odsto, dok trajanje pregovora i konkretna primena još nisu potvrđeni

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp podržao je predlog zakona kojim bi se uvele stroge ekonomske mere protiv Rusije i sekundarne sankcije državama koje nastave da kupuju rusku naftu i gas, saopšteno je iz Bele kuće. Predlog zakona podrazumeva mogućnost uvođenja carina od 500 odsto na robu iz zemalja koje nastave energetsku saradnju sa Moskvom, ukoliko američki predsednik proceni da Rusija odbija mirovne pregovore ili nastavlja agresiju na Ukrajinu.

Prema zvaničnim informacijama, Trampova podrška ovom zakonu predstavlja pomak nakon višemesečnih pregovora u Kongresu, gde je predlog imao široku dvostranačku podršku. Iako je potvrđeno da je administracija spremna na dodatne pritiske na Moskvu, sam predsednik je izjavio da se o ovom pitanju još razgovara, što ukazuje na to da se razmatra način i trenutak primene mera.

Usvajanje zakona moglo bi da ima značajne posledice po rusku ekonomiju, ali i po zemlje koje nastavljaju trgovinu ruskim energentima. Zakon predviđa stroge ekonomske mere i sekundarne sankcije, koje bi mogle da utiču i na države koje su ekonomski vezane za ruske energente.

„Odluka o uvođenju carina i sankcija nalazi se u završnoj fazi razmatranja“, navodi se u zvaničnoj izjavi administracije SAD.

Iako nije precizirano kada bi zakon mogao biti usvojen ili stupiti na snagu, predlog se smatra jednom od najznačajnijih promena američke politike prema Rusiji u poslednjem periodu. O daljim koracima i mogućim posledicama po zemlje koje uvoze ruske energente, iz administracije najavljuju više informacija nakon završetka pregovora.

Pročitaj još

Svet

Američke savezne države traže objavljivanje podataka o kompanijama sa zaposlenima na Medicaidu

Zvaničnici više država predlažu zakone o transparentnosti, dok se najavljuje uvođenje novih uslova za dobijanje pomoći

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zvaničnici više država predlažu zakone o transparentnosti, dok se najavljuje uvođenje novih uslova za dobijanje pomoći

Uoči roka za sprovođenje novih uslova rada za korisnike Medicada, pojedine američke savezne države predlažu zakonske mere kojima bi se javno objavljivali podaci o velikim kompanijama čiji zaposleni koriste ovaj državni program zdravstvene zaštite za građane sa niskim primanjima i osobe sa invaliditetom. Inicijative dolaze u trenutku kada države najavljuju gubitke u finansiranju i nastoje da obezbede veću transparentnost u vezi sa opterećenjem javnog sektora.

U Kaliforniji se razmatra ponovno uvođenje zakona koji bi od države zahtevao da identifikuje kompanije sa 100 ili više zaposlenih, a čiji radnici koriste Medi-Cal, što je kalifornijska verzija Medicada. Sličan zakon na snazi je u Nevadi od 2017. godine, dok je u Oregonu slična inicijativa za sada zaustavljena nakon okončanja skupštinske sednice u martu.

Autorka kalifornijskog predloga, senatorka Lola Smallwood-Cuevas, izjavila je da je zabrinuta zbog mogućih posledica obaveznih uslova za rad korisnika, koji treba da stupe na snagu u januaru. Prema državnim podacima, skoro 5 miliona od više od 14 miliona korisnika Medi-Cal programa biće podložni novim pravilima. Smallwood-Cuevas je navela da je cilj predloga omogućavanje građanima da dobiju uvid u to koje velike kompanije deo troškova zdravstvene zaštite prebacuju na javni sektor.

U Nevadi, gde je zakon već na snazi, na listi kompanija čiji zaposleni koriste Medicaid često se nalaze veliki poslodavci kao što su Walmart i Amazon. Predstavnici ovih kompanija navode da se u evidenciji nalaze i sezonski i radnici sa nepunim radnim vremenom, dok, prema njihovim navodima, redovno zaposleni sa punim radnim vremenom ostvaruju primanja iznad granice za dobijanje Medicaid pomoći.

Predstavnica Walmarta, Katrina Proffitt, rekla je da kompanija ulaže napore u poboljšanje uslova zaposlenih, dok iz Amazona navode da su njihovi radnici obuhvaćeni raznim vrstama beneficija. Državni zvaničnici ističu da je uvođenje novih pravila deo šire strategije za smanjenje opterećenja na javne finansije i podsticanje kompanija da obezbede adekvatno zdravstveno osiguranje za zaposlene.

Predlozi zakona i dalje izazivaju raspravu među donosiocima odluka. Dok pojedini smatraju da bi objavljivanje podataka podstaklo kompanije na odgovornije poslovanje, drugi izražavaju zabrinutost da bi to moglo uticati na poslovnu klimu i zaposlenost. Konačne odluke očekuju se u narednim mesecima, dok se priprema sprovođenje novih saveznih pravila vezanih za Medicaid.

Pročitaj još

Svet

Zemljotres jačine 5,5 pogodio centralni Peru, nema prijavljenih povređenih

Nadležne službe prate situaciju na terenu, epicentar potresa registrovan jugoistočno od Kuska

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nadležne službe prate situaciju na terenu, epicentar potresa registrovan jugoistočno od Kuska

Zemljotres magnitude 5,5 po Rihterovoj skali zabeležen je 14.07.2026. u 10:21 časova po lokalnom vremenu na području centralnog Perua, saopštili su seizmološki centri. Prema dostupnim informacijama, epicentar potresa lociran je 131 kilometar jugoistočno od grada Kusko, dok je hipocentar bio na dubini od oko 103,2 kilometra ispod površine zemlje.

Za sada nema prijavljenih povređenih niti materijalne štete, a nadležne službe ostaju u pripravnosti i nastavljaju da prate razvoj situacije. Prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra, intenzitet potresa bio je umjeren, a lokalno stanovništvo osetilo je podrhtavanje tla.

„Nema izveštaja o povređenima ili materijalnoj šteti na pogođenom području, ali pratimo situaciju i spremni smo da reagujemo ukoliko bude potrebe“, navode iz nadležnih službi.

Izveštaji o posljedicama i eventualnim potrebama za intervencijom biće ažurirani kako nova saznanja budu pristizala. Prema poslednjim podacima, svakodnevne aktivnosti u Kusku i okolini nisu značajno poremećene, a seizmolozi podsećaju građane na važnost pridržavanja preporučenih mera bezbednosti u slučaju naknadnih potresa.

Pročitaj još

Svet

NATO, Evropska unija i Velika Britanija osudili ruski sajber napad na energetsku mrežu Poljske

Savezničke institucije pokrenule zajedničku reakciju, istraga je u toku a Poljska preduzima mere zaštite sistema

Objavljeno pre

,

Objavio:

Savezničke institucije pokrenule zajedničku reakciju, istraga je u toku a Poljska preduzima mere zaštite sistema

Severnoatlantski savet saopštio je da najoštrije osuđuje koordinisane i zlonamerne sajber napade na energetsku infrastrukturu Poljske, za koje se odgovornom smatra Rusija. Incident se dogodio tokom proteklih dana, a kao meta su identifikovani sistemi kombinovanih toplana i elektrana, sa ciljem destabilizacije Poljske i izazivanja prekida snabdevanja električnom energijom.

Prema zvaničnoj izjavi, NATO je istakao da su ovakve aktivnosti direktna pretnja bezbednosti Alijanse i da će odgovor biti zajednički i u skladu sa međunarodnim pravom. Naglašeno je da su Velika Britanija i Evropska unija dale punu podršku osudi, dok su sankcije već uvedene pojedincima i entitetima za koje se sumnja da pomažu ruske hakerske operacije.

„Pozivamo Rusiju da odmah obustavi ove aktivnosti koje narušavaju međunarodne norme odgovornog ponašanja u sajber prostoru“, navedeno je u saopštenju. Dodaje se da je NATO unapredio svoje kapacitete za sajber odbranu i najavio dalje jačanje zajedničkih mera, uključujući podršku Poljskoj i Ukrajini.

Nadležne institucije u Poljskoj preduzele su dodatne mere zaštite kritične infrastrukture, dok se istraga o incidentu sprovodi u saradnji sa partnerskim državama. Alijansa je istakla da je spremna da odgovori na svaku sajber pretnju u vreme i na način koji sama odredi, uz puno poštovanje međunarodnog prava.

„NATO ostaje odlučan u zaštiti svojih članica i spreman je da upotrebi sve raspoložive kapacitete radi odvraćanja i odbrane od sajber napada“, zaključeno je u saopštenju.

Pročitaj još

U Trendu