Connect with us

Politika

Vlada Srbije u julu šalje zakon o roditelju-negovatelju u skupštinu

Predsednik vlade najavio i pojeftinjenje lekova do kraja leta, olakšice za građane u najavi

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Predsednik vlade najavio i pojeftinjenje lekova do kraja leta, olakšice za građane u najavi

Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je da će zakon o roditelju-negovatelju, kojim se predviđa mesečna naknada od 65.000 dinara za roditelje koji brinu o deci sa posebnim potrebama, početkom jula biti upućen u skupštinsku proceduru. Macut je naveo da se usvajanje zakona očekuje do oktobra, kada bi trebalo da počne i isplata naknada.

Kako je saopšteno, ovaj zakon je jedan od ključnih socijalnih akata kojim država prvi put na sistemski način prepoznaje i podržava roditelje-negovatelje. Macut je ocenio da je reč o evropskom rešenju koje donosi značajnu podršku porodicama koje brinu o deci sa posebnim potrebama.

„To je jedan socijalan zakon koji je izuzetno evropski. Zakon će ući u skupštinu početkom jula, a nadam se da će u oktobru već krenuti realizacija i isplate roditeljima. Ovo je jedno potpuno novo prepoznavanje roditelja u toj izuzetno teškoj ulozi koja zahteva i zaslužuje svako priznanje“, izjavio je Macut.

Pored toga, Macut je najavio da se u narednih mesec do dva dana očekuje pojeftinjenje lekova, pri čemu će cene biti snižene i do 50 odsto. On nije precizirao koji lekovi će biti obuhvaćeni, ali je istakao da je cilj da se građanima olakša pristup terapiji i smanje troškovi lečenja.

Vlada Srbije očekuje da će predložene mere značajno doprineti poboljšanju položaja roditelja-negovatelja i unapređenju dostupnosti lekova za širu populaciju.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Politika

Nikolina Bačkonja Filipović osuđena u Hrvatskoj zbog fotografije deteta sa šajkačom

Prekršajni sud u Šibeniku izrekao zatvorsku kaznu zbog objave slike deteta sa srpskim simbolima, što je izazvalo brojne reakcije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nikolina Bačkonja Filipović osuđena u Hrvatskoj zbog fotografije deteta sa šajkačom

Prekršajni sud u Šibeniku izrekao zatvorsku kaznu zbog objave slike deteta sa srpskim simbolima, što je izazvalo brojne reakcije.

Nikolina Bačkonja Filipović osuđena je u Hrvatskoj na 15 dana zatvora zbog objave fotografije svog sedmogodišnjeg sina sa šajkačom i tri podignuta prsta na društvenim mrežama, što je prekršajni sud u Šibeniku ocenio kao narušavanje javnog reda i mira. Ovaj slučaj, koji uključuje ključnu temu „osuđena u Hrvatskoj“, izazvao je brojne reakcije i otvorio pitanje postupanja prema srpskim nacionalnim simbolima u toj zemlji.

Detalji slučaja i reakcije Nikoline Bačkonja Filipović

Prema rečima Bačkonja Filipović, sve je počelo 21. jula kada su tri policajca došla u njenu rodnu Strmicu. Prvo su naišli na njenog maloletnog sina, koji je bio sam u kući. Pitali su ga gde mu je, kako su naveli, „četnička kapa“. Dete je odgovorilo da ne zna šta je četnička kapa i objasnio da je to srpska šajkača. Nakon toga, policajci su došli do nje i tu je, kaže, započeo postupak.

Postupak na sudu i zatvorska kazna

Bačkonja Filipović navodi da je pred sudijom odmah imala osećaj da je odluka protiv nje već doneta. Istakla je da je tražila novčanu kaznu zbog deteta, ali joj je sudija izrekla 15 dana zatvora zbog objava na društvenoj mreži. Tokom boravka u zatvoru, najveći problem bio joj je što dugo nije mogla da kontaktira porodicu. Tek nakon sedam dana joj je odobrena kartica za pozive. U ćeliji su sa njom bile četiri žene, Hrvatice, koje su prema njenim rečima bile korektne. Ipak, tvrdi da su pojedini policijski službenici vršili provokacije i nisu joj dozvolili da se potpiše ćirilicom.

Pokušaji kontaktiranja ambasade i datum puštanja

Tokom boravka u zatvoru pokušala je da kontaktira ambasadu i zatraži posetu diplomatskih predstavnika, ali do takve posete nije došlo. Advokat joj je kasnije rekao da ambasada nije imala informaciju o njenom pritvoru. Navodi i da datum njenog puštanja iz zatvora, koji se poklopio sa danom Tompsonovog koncerta u Šibeniku i danom „Oluje“, nije bio slučajan.

Reakcije i stavovi nakon povratka u Srbiju

Po povratku u Srbiju, Bačkonja Filipović je potražila podršku i pomoć, naglašavajući da ne smatra da je kriva i da nije imala nameru da bilo koga uvredi objavom fotografije. Fotografija je, prema njenim rečima, nastala u Srbiji i objavljena na Badnji dan. I pored svega, kaže da ne planira da prestane da odlazi u Hrvatsku i da voli svoju Strmicu. Očekuje i reakciju evropskih institucija na njen slučaj i slične situacije.

Pročitaj još

Politika

Vlada Srbije utvrdila minimalnu zaradu od 600 evra od januara

Minimalac u Srbiji biće povećan na 600 evra, uz kumulativni rast od preko 49 odsto za dve godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlada Srbije utvrdila minimalnu zaradu od 600 evra od januara – minimalac u Srbiji

Minimalac u Srbiji biće povećan na 600 evra, uz kumulativni rast od preko 49 odsto za dve godine

Minimalac u Srbiji od 1. januara iznosiće 600 evra, prema predlogu Vlade Srbije, kako je saopštila ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski. Ova odluka rezultat je procesa utvrđivanja visine minimalne zarade, koji je predviđen Zakonom o radu i uključuje socijalni dijalog između poslodavaca i sindikata. Prema ministarkinim rečima, minimalna zarada je za 24 meseca kumulativno povećana za više od 49 odsto, a minimalac od 1. januara biće 600 evra, što predstavlja značajan rast u odnosu na ranije iznose.

Detalji odluke o minimalcu u Srbiji

Prethodna runda pregovora između poslodavaca i sindikata nije donela dogovor, jer su zahtevi sindikata išli u pravcu povećanja na 650 evra, dok poslodavci nisu prihvatili takvu ponudu. U situaciji kada dogovor izostane, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, na osnovu člana 112 Zakona o radu, dostavlja Vladi predlog odluke o visini minimalne zarade. Takođe, u okviru predloga predviđeno je da minimalac raste sa 371 dinar na 405 dinara po radnom satu.

Ministarka Đurđević Stamenkovski naglasila je da povećanje minimalca nije samo nominalno, već i realno, jer omogućava kupovinu većeg broja proizvoda i usluga u odnosu na prethodnu godinu. „Taj realan rast minimalca iznosi 4,8 odsto u odnosu na prethodni iznos, dok je nominalni rast 9,2 odsto“, izjavila je ona.

Rast kupovne moći i međunarodna poređenja

Pored toga, ministarka je istakla da je prema podacima Eurostata, Srbija po kupovnoj moći minimalca prestigla šest zemalja u poslednje dve godine. To, prema njenim rečima, pokazuje napredak i u realnim uslovima života zaposlenih sa minimalnim primanjima. „Posebno mi je važno kao ministru što ovo nije samo nominalni rast, već i realni rast minimalca, jer povećanje ne gubi vrednost zbog inflacije“, naglasila je Đurđević Stamenkovski.

Konačno, povećanje minimalca na 600 evra od 1. januara deo je napora Vlade Srbije da poboljša materijalni položaj zaposlenih, posebno onih sa najnižim primanjima. Odluka je doneta nakon što socijalni partneri nisu postigli dogovor, a Vlada je, kako zakon nalaže, utvrdila iznos minimalne zarade u skladu sa mogućnostima privrede i potrebama radnika.

Pročitaj još

Politika

Predsednik Srbije upućuje pismo NATO-u sa zahtevom da se ne otvara most na Ibru

Aleksandar Vučić najavio zvaničnu molbu generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu povodom situacije u Kosovskoj Mitrovici

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Srbije upućuje pismo NATO-u sa zahtevom da se ne otvara most na Ibru – Aleksandar Vučić Kosovska Mitrovica

Aleksandar Vučić najavio zvaničnu molbu generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu povodom situacije u Kosovskoj Mitrovici

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, izjavio je da će večeras poslati pismo generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu sa zahtevom da se ne otvara glavni most na Ibru u Kosovskoj Mitrovici. Ovu informaciju Vučić je izneo tokom razgovora sa građanima u Kuršumliji, prilikom obilaska nove zgrade Hitne pomoći.

Pismo NATO-u povodom mosta na Ibru

Vučić je istakao da Srbija koristi sve raspoložive diplomatske kanale kako bi zaštitila interese srpskog naroda na Kosovu. On je naglasio da večeras šalje pismo Ruteu, izražavajući zabrinutost zbog mogućnosti otvaranja glavnog mosta na Ibru. Vučić je naveo da se Srbija bori onoliko koliko može u datim okolnostima.

Razgovor sa građanima u Kuršumliji

Predsednik Srbije izneo je ovu informaciju tokom neposrednog razgovora sa građanima, dok je obilazio novu zgradu Hitne pomoći Doma zdravlja u Kuršumliji. U tom kontekstu, Vučić je odgovarao na pitanja o aktuelnim političkim i bezbednosnim pitanjima koja se odnose na Kosovo i Metohiju.

Šira pozadina situacije na Kosovu

Otvaranje glavnog mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici je tema koja privlači pažnju javnosti, s obzirom na značaj tog mosta za svakodnevni život i bezbednost lokalnog stanovništva. Prema izjavama zvaničnika, svaki potez u vezi sa mostom ima šire političke posledice.

Dalji koraci i diplomatske aktivnosti

Vučić je naglasio da će Srbija nastaviti da koristi diplomatske mehanizme kako bi zaštitila interese svojih građana na Kosovu. On je ponovio da se država bori u skladu sa svojim mogućnostima i istakao važnost međunarodnog dijaloga u rešavanju otvorenih pitanja. Pismo koje će biti upućeno generalnom sekretaru NATO-a predstavlja deo tih napora. U narednom periodu očekuje se reakcija iz NATO-a i dalji razvoj situacije u vezi sa otvaranjem mosta na Ibru.

Pročitaj još

U Trendu