Connect with us

Politika

Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju raspravu o izmenama izbornih zakona

Narodni poslanici razmatraju izmene četiri ključna izborna zakona s ciljem unapređenja izbornog procesa, u skladu sa preporukama ODIHR-a nakon parlamentarnih izbora iz decembra 2023. godine.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Djordjeuuu

Narodni poslanici razmatraju izmene četiri ključna izborna zakona s ciljem unapređenja izbornog procesa, u skladu sa preporukama ODIHR-a nakon parlamentarnih izbora iz decembra 2023. godine.

Narodna skupština Republike Srbije nastavila je danas objedinjenu načelnu raspravu o predloženim izmenama seta izbornih zakona, koje je podneo narodni poslanik Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović. Na dnevnom redu su izmene Zakona o izboru predsednika Republike, Zakona o izboru narodnih poslanika, Zakona o lokalnim izborima i Zakona o Ustavnom sudu, a cilj predloženih promena je, prema navodima predlagača, unapređenje izbornog procesa u skladu sa preporukama Organizacije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) nakon poslednjih parlamentarnih izbora održanih 17. decembra 2023. godine.

Miroslav Petrašinović je u uvodnom izlaganju istakao da su izmene predložene kako bi se povećao stepen stručnosti članova biračkih odbora i izbornih komisija, kroz uvođenje obaveznih obuka sa trogodišnjom važnošću, kao i pojednostavljenje procedure podržavanja izbornih lista, što sada omogućava biračima da svojim potpisom podrže više od jedne izborne liste. „Međunarodna posmatračka misija ODIHR dala je jasne preporuke koje su analizirane i pretočene u konkretna zakonska rešenja, s ciljem da srpski izborni sistem bude još transparentniji i efikasniji“, naveo je Petrašinović tokom skupštinske rasprave.

Predstavnici vladajuće koalicije podržali su predložene izmene, naglašavajući da one predstavljaju korak ka jačanju demokratskih standarda i profesionalizaciji izbornog procesa. S druge strane, poslanici opozicionih stranaka ocenili su da predložene promene neće doneti suštinsku razliku u odnosu na dosadašnju praksu, ističući potrebu za širim pristupom reformi izbornog zakonodavstva.

Predsednica Skupštine Ana Brnabić podsetila je da je ODIHR još 2008. godine preporučio formiranje jedinstvenog biračkog spiska, što prethodna vlast nije sprovela, dok je, kako je navela, aktuelna vlast tu preporuku realizovala. „Zadovoljstvo mi je da danas raspravljamo o unapređenju izbornog procesa, oslanjajući se na međunarodne preporuke i iskustva“, rekla je Brnabić tokom rasprave.

Članovi Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, kao i Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, Uglješa Mrdić i Olja Petrović, izjavili su da su predložene izmene u skladu sa Ustavom Republike Srbije i da doprinose daljem razvoju demokratskog društva. Mrdić je podsetio da su o predlozima zakona održana javna slušanja u Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu i Beogradu, na kojima su učestvovali predstavnici međunarodnih organizacija, pravni stručnjaci, predstavnici lokalnih samouprava i nevladinog sektora.

Pored izmena izbornih zakona, poslanici su danas odlučivali i o izmenama odluka koje se tiču sastava stalnih delegacija Narodne skupštine u međunarodnim parlamentarnim institucijama, kao i o članstvu u skupštinskim odborima. Očekuje se da će rasprava o izmenama seta izbornih zakona biti nastavljena i narednih dana, dok zvanično glasanje može uslediti po završetku načelne i pojedinačne debate.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Politika

Predsednik Vučić i ambasador Li Ming obilaze radove na Ekspo gradilištu u Surčinu

Obilazak gradilišta Ekspo projekta u Surčinu deo je kontinuiranog praćenja napretka radova, uz razgovor sa radnicima na terenu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Vučić i ambasador Li Ming obilaze radove na Ekspo gradilištu u Surčinu – Ekspo gradilište u Surčinu

Obilazak gradilišta Ekspo projekta u Surčinu deo je kontinuiranog praćenja napretka radova, uz razgovor sa radnicima na terenu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kineski ambasador Li Ming obišli su radove na Ekspo gradilištu u Surčinu. Tokom obilaska, sagledali su trenutni napredak projekta i razgovarali sa radnicima koji su angažovani na ovom važnom infrastrukturnom poduhvatu. Prema objavljenim informacijama, obilazak je deo redovnog praćenja dinamike izgradnje i unapređenja saradnje sa partnerima iz Kine.

Napredak radova na Ekspo projektu u Surčinu

Prilikom prethodne posete pre nešto više od mesec dana, predsednik Vučić je takođe obišao gradilište Ekspa u Surčinu. Tada je ukazao na to da se radovi odvijaju velikom brzinom i istakao da, uprkos izazovima, „vidi svetlo na kraju tunela“. Ovaj projekat ima poseban značaj za Srbiju, jer podrazumeva izgradnju Nacionalnog stadiona, kao i prateće infrastrukture, što dodatno osnažuje ekonomske i međunarodne odnose zemlje.

Uloga saradnje Srbije i Kine u realizaciji projekta

Obilazak Ekspo gradilišta u Surčinu, na kojem su prisustvovali predsednik Vučić i ambasador Li Ming, predstavlja još jedan korak u jačanju bilateralnih odnosa Srbije i Kine. Ova saradnja je od ključnog značaja za uspešnu realizaciju projekta, a redovno praćenje napretka omogućava efikasno rešavanje eventualnih izazova na terenu. Osim toga, razgovori sa radnicima doprinose boljem razumevanju stvarnih potreba i uslova na samom gradilištu.

Planovi i očekivanja od Ekspo projekta u Surčinu

Ekspo projekat u Surčinu, sa naglaskom na izgradnju Nacionalnog stadiona, ima za cilj da unapredi sportske, privredne i kulturne potencijale Srbije. Prema dosadašnjim izjavama, očekuje se da će završetak radova doneti nove prilike za razvoj lokalne zajednice i privlačenje međunarodnih događaja. Na taj način, značaj Ekspa za Srbiju prevazilazi granice same izgradnje, jer doprinosi jačanju međunarodnog ugleda i saradnje.

Kontinuirano praćenje i budući koraci

Kontinuitet u obilascima poput ovog, u kojem učestvuju najviši predstavnici države i diplomatskog kora, pokazuje posvećenost realizaciji Ekspo projekta u Surčinu. Tokom ovakvih poseta, važno je prepoznati napore svih uključenih strana i naglasiti značaj transparentnog informisanja javnosti o toku radova. Očekuje se da će ovakav pristup doprineti još bržoj i kvalitetnijoj realizaciji projekta.

Pročitaj još

Politika

Milovan Drecun: KFOR promenio mandat na Kosovu bez odobrenja Saveta bezbednosti

Predsednik skupštinskog Odbora za KiM tvrdi da KFOR sada deluje u funkciji očuvanja tzv. kosovske države, a ne bezbednosti svih građana.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Milovan Drecun: KFOR promenio mandat na Kosovu bez odobrenja Saveta bezbednosti

Predsednik skupštinskog Odbora za KiM tvrdi da KFOR sada deluje u funkciji očuvanja tzv. kosovske države, a ne bezbednosti svih građana.

Predsednik skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun ocenio je da je KFOR samostalno promenio svoj mandat na Kosovu i Metohiji, pretvorivši ga iz uloge očuvanja bezbednosti u mandat za očuvanje lažne države Kosovo. Kako je izjavio, prema rezoluciji 1244, KFOR je imao zadatak da obezbedi sigurnost svih građana, ali sada, prema njegovom mišljenju, prioriteti misije odstupaju od originalnog dogovora.

KFOR i promena mandata na Kosovu i Metohiji

Drecun je, govoreći o slučaju premlaćivanja Srba na Kosovu, posebno istakao incident sa Nenadom Raškovićem iz Zubinog Potoka, kojeg je, prema njegovim rečima, surovo pretukla tzv. kosovska policija. Rašković je nakon toga prebačen na lečenje u Klinički centar u Beogradu. „Euleks sa distance prati taj slučaj, možda i izda neko saopštenje, dok KFOR pere ruke od svega toga“, izjavio je Drecun. On je ukazao i na činjenicu da KFOR često navodi kako nije u njihovom mandatu da se mešaju u sprovođenje zakona, ali je ocenio da situacija na terenu pokazuje drugačiju realnost.

Odnosi KFOR-a i kosovskih institucija

Prema rečima Drecuna, komandant KFOR-a, turski general Ozkan Ulutaš, najavio je intenzivniju saradnju sa kosovskom policijom, uz zajedničku zaštitu manastira Dečani i mosta na Ibru. Drecun je upozorio da bi takva saradnja mogla dovesti do toga da kosovske snage bezbednosti trajno budu prisutne na severu Kosova. „Stalno govore o Rezoluciji 1244, da im mandat proističe iz nje. Ali vi ste, gospodo, rekonfigurisali svoj mandat sami, bez odobrenja Saveta bezbednosti. Mandat za očuvanje bezbednosti pretvorili ste u mandat za očuvanje lažne države Kosovo“, naglasio je Drecun.

Problem nekažnjivosti i uslovi za Srbe na Kosovu

Drecun je postavio pitanje zbog čega KFOR, kao jedina oružana sila na Kosovu i Metohiji po rezoluciji 1244, dozvoljava ulazak pripadnika stranih vojski koji nisu deo KFOR-a, kao i transporte naoružanja. Osim toga, ukazao je na nekažnjivost tzv. kosovske policije i obrazac delovanja koji, kako tvrdi, stvara nepodnošljive uslove za život Srba. Prema Drecunovim navodima, rezultat takve politike je i iseljavanje srpskog stanovništva, pa je, prema njegovim rečima, tokom prethodnih pet godina 18 odsto Srba sa severa Kosova napustilo svoje domove.

Dalje je naveo da se od strane Prištine sprovodi institucionalni i fizički teror prema Srbima, posebno putem specijalnih paravojnih i parapolicijskih jedinica. „Istrage sprovodi njihov inspektorat, ali način na koji se to radi omogućava nekažnjivost“, izjavio je Drecun. On je opisao proceduru gde se oštećeni i policajac koji je navodno prebio žrtvu nalaze u istoj prostoriji, što obeshrabruje iskren iskaz žrtve. „Pro forme se sve to radi“, zaključio je Drecun.

Pročitaj još

Politika

Predsednik Srbije najavljuje povećanje minimalca, država preuzima deo tereta

Najveći deo povećanja minimalca preuzeće država kroz smanjenje doprinosa i poreza, istakao Vučić

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Srbije najavljuje povećanje minimalca, država preuzima deo tereta

Najveći deo povećanja minimalca preuzeće država kroz smanjenje doprinosa i poreza, istakao Vučić

Povećanje minimalca u Srbiji biće uskoro realizovano, a država će preuzeti najveći deo tereta na sebe, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić prilikom obilaska centra za pakovanje jaja kompanije Agro-Đole u selu Vinorača kod Jagodine. Vučić je tom prilikom istakao da će država, kroz smanjenje doprinosa i poreza, omogućiti da privatni sektor ne oseti značajniji pad profita zbog ovog povećanja.

Prema njegovim rečima, cilj ovakve politike je da se zaštite građani sa najmanjim primanjima i poboljša njihov ekonomski položaj. „Najveći deo toga preuzimamo na sebe. Dakle, kroz smanjenje doprinosa i poreza da ne možete vi (privatni sektor) da osetite to u padu vašeg profita. Mi to kao država preuzimamo na sebe, a da bismo time zaštitili one koji su najsiromašniji i koji imaju najmanja primanja“, naglasio je Vučić. Ova izjava dolazi u trenutku kada su pregovori o povećanju minimalne cene rada za sledeću godinu već zvanično započeti 10. avgusta.

Pregovori o povećanju minimalca i uloga države

Tokom obilaska objekta u Vinorači, predsednik Vučić je dodatno pojasnio da je tema povećanja minimalca deo šireg paketa mera koje država sprovodi kako bi poboljšala ekonomski standard najugroženijih slojeva stanovništva. On je naglasio da je izuzetno važno da teret povećanja ne padne isključivo na poslodavce, već da država aktivno učestvuje u ovom procesu.

Prema njegovim rečima, smanjenje doprinosa i poreza predstavlja jedan od najvažnijih instrumenata kojima Vlada Srbije može da ublaži ekonomski pritisak na privatni sektor. Takođe, kroz ovakve mere, omogućava se ravnomernija raspodela troškova i direktna podrška onima koji ostvaruju minimalnu zaradu. Pregovori o minimalcu uključuju predstavnike sindikata, poslodavaca i Vlade, a njihov konačan ishod oblikovaće visinu minimalne zarade za narednu godinu.

Povećanje minimalca kao deo šire ekonomske politike

Povećanje minimalca u Srbiji je deo šire ekonomske strategije čiji je cilj poboljšanje životnog standarda građana. Vlada Srbije i predsednik Vučić više puta su istakli da su ekonomske mere usmerene pre svega na zaštitu najugroženijih grupa, ali i na podsticanje privrednog rasta. U tom smislu, najavljeno povećanje minimalca i odluka da država preuzme najveći deo tereta predstavljaju važan korak u pravcu ekonomske stabilnosti i socijalne sigurnosti.

Konačan iznos minimalne zarade i detalji o sprovođenju ove mere biće poznati nakon završetka pregovora, koji su u toku. Građani i privrednici očekuju da će ovakve promene doprineti ravnoteži između ekonomske održivosti i socijalne zaštite, što je i jedan od ključnih ciljeva ekonomske politike Vlade Srbije.

Pročitaj još

U Trendu