Connect with us

Politika

Obeležen pomen žrtvama masovnog ubistva u Malom Orašju i Duboni

Predstavnici vlasti položili vence, porodice i meštani prisustvovali komemoraciji, program sećanja traje tokom Nedelje zajedništva

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Predstavnici vlasti položili vence, porodice i meštani prisustvovali komemoraciji, program sećanja traje tokom Nedelje zajedništva

Pomen žrtvama masovnog ubistva iz 2023. godine održan je 4. maja 2026. u školskom dvorištu u Duboni kod Mladenovca i na Ravnom Gaju u Malom Orašju. Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović, kao i predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, položili su vence i zapalili sveće zajedno sa porodicama, rodbinom i meštanima, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Sveštenici su služili parastos žrtvama, a okupljeni su odali počast nastradalima.

Prema navodima iz istrage, Uroš Blažić je 4. maja 2023. godine u Duboni ubio tri mlade osobe, a iste večeri u Malom Orašju smrtno je stradalo šest osoba, dok je dvanaestoro mladih teško ranjeno. Blažić je pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora, budući da u trenutku izvršenja krivičnog dela nije imao navršenih 21 godinu, što je sprečilo izricanje maksimalne kazne doživotnog zatvora prema važećem Krivičnom zakoniku.

Nakon polaganja venaca u Malom Orašju, održan je program sećanja na stradale, a zatim i tradicionalni memorijalni turnir „Živite“, koji organizuju roditelji žrtava, FK Ravni Gaj i Fondacija „Angelina“. Vlada Srbije je 19. septembra 2024. donela odluku da se 3. i 4. maj ustanove kao Dani sećanja na žrtve masovnih ubistava, uključujući događaje u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu, kao i u Orašju i Duboni.

Ove godine, u svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji, Nedelja sećanja i zajedništva traje do 8. maja, a učenici i nastavnici odaju počast preminulima. Istom presudom, otac osuđenog, Radiša Blažić, dobio je kaznu zatvora od 20 godina zbog nedozvoljene proizvodnje, držanja, nošenja i stavljanja u promet oružja i eksplozivnih materija, kao i zbog teškog dela protiv opšte sigurnosti.

„Obeležavanje Dana sećanja ima za cilj da podseti na važnost zajedništva i podrške porodicama koje su izgubile najmilije“, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Politika

Posmrtni ostaci babe i dede Teodora Hercla preneti iz Zemuna u Jerusalim

Simon i Rivka Hercl ekshumirani su sa Jevrejskog groblja u Zemunu i sahranjeni na Brdu Hercl pored potomka.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Posmrtni ostaci babe i dede Teodora Hercla preneti iz Zemuna u Jerusalim – prenos posmrtnih ostataka iz Zemuna u Jerusalim

Simon i Rivka Hercl ekshumirani su sa Jevrejskog groblja u Zemunu i sahranjeni na Brdu Hercl pored potomka.

Posmrtni ostaci babe i dede Teodora Hercla, Simona i Rivke Hercl, ekshumirani su sa Jevrejskog groblja u Zemunu i preneti u Jerusalim, gde su ponovo sahranjeni na Brdu Hercl. Svečanoj ceremoniji prisustvovali su predsednik Izraela Isak Hercog, premijer Benjamin Netanjahu, predsednik Svetske cionističke organizacije Jakov Hagoel i predsednik Kneseta Amir Ohan. Prema saopštenju, prisutni su bili i predsednik Jevrejske opštine Zemun Nenad Fogel sa suprugom Slađanom, kao i ambasador Republike Srbije u Izraelu Miroljub Petrović. Simon i Rivka Hercl sahranjeni su pored njihovog prapraunuka Stivena Normana.

Tok prenosa posmrtnih ostataka iz Zemuna u Jerusalim

Odluka o ekshumaciji posmrtnih ostataka Simona i Rivke Hercl doneta je nakon što se Svetska cionistička organizacija u septembru 2024. obratila predsedniku Jevrejske opštine Zemun sa zvaničnim zahtevom. Nakon dobijanja dozvole, proces prenosa je započet u saradnji sa relevantnim institucijama. U saopštenju Jevrejske opštine Zemun naglašeno je da je ostvarena dobra saradnja sa Kabinetom Predsednika Srbije, što je olakšalo izdavanje svih neophodnih dozvola za ekshumaciju i transport.

Svečani čin ponovnog sahranjivanja na Brdu Hercl u Jerusalimu predstavlja značajan trenutak za jevrejsku zajednicu, jer su Simon i Rivka Hercl sada sahranjeni pored svog potomka. Na ceremoniji su učestvovali visoki zvaničnici, što dodatno ističe važnost prenosa posmrtnih ostataka iz Zemuna u Jerusalim.

Reakcije i značaj za jevrejsku zajednicu

Jevrejska opština Zemun saopštila je da je ovaj događaj rezultat uspešne saradnje i razumevanja između domaćih i izraelskih institucija. Takođe, proces prenosa posmrtnih ostataka iz Zemuna u Jerusalim osnažuje veze između dve zajednice i ima simbolički značaj za potomke Teodora Hercla, utemeljivača savremenog cionističkog pokreta.

Prenos posmrtnih ostataka iz Zemuna u Jerusalim pokazuje posvećenost očuvanju sećanja na važne istorijske ličnosti. Ovaj čin pruža priliku za dalje jačanje saradnje između Srbije i Izraela, kao i između jevrejskih zajednica u dve zemlje.

Pročitaj još

Politika

Predsednik Vučić najavio završetak obnove Starog železničkog mosta u Beogradu

Stari železnički most dobija novu namenu sa tri nivoa, uključujući kafiće i vidikovac, uoči Ekspa 2027.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Vučić najavio završetak obnove Starog železničkog mosta u Beogradu – Stari železnički most u Beogradu

Stari železnički most dobija novu namenu sa tri nivoa, uključujući kafiće i vidikovac, uoči Ekspa 2027.

Obnova Starog železničkog mosta u Beogradu napreduje, a predsednik Aleksandar Vučić najavio je završetak radova najkasnije do aprila sledeće godine. On je danas obišao radove, ističući značaj ovog projekta za izgled grada. Prema njegovim rečima, most će do Ekspa 2027. godine imati potpuno novu namenu i postati jedno od najatraktivnijih mesta u prestonici.

„Menjamo lice Beograda. Most će imati tri nivoa: prvi za pešake, drugi sa kafićima i otvorenim baštama, a treći kao vidikovac koji će biti jedan od najlepših u gradu“, izjavio je Vučić tokom obilaska.

Detalji rekonstrukcije Starog železničkog mosta u Beogradu

Most, koji je izgrađen još 1884. godine za vreme kralja Milana, doživeće značajne promene. Osim što će biti podignut za 2,6 metara kako bi brodovi mogli neometano da prolaze, planirano je i ojačavanje čelične konstrukcije. Ove izmene omogućiće da Stari železnički most postane novo mesto okupljanja za građane i turiste.

Vučić je posebno naglasio atraktivnost projekta za sve posetioce. Takođe, naveo je da će na drugom i trećem nivou biti kafići i vidikovac, čime će most dobiti dodatnu turističku vrednost. „Fenomenalna stvar, fenomenalna atrakcija za sve turiste, još jedno čudesno mesto za Beograđane“, dodao je predsednik.

Nova turistička atrakcija uoči Ekspa 2027.

Planirana rekonstrukcija i nova namena mosta deo su šireg plana unapređenja turističke ponude grada pred predstojeći Ekspo 2027. godine. Na taj način, Stari železnički most u Beogradu postaće prepoznatljiv simbol inovacija i urbane transformacije prestonice.

Prema zvaničnim najavama, završetak radova očekuje se do aprila sledeće godine, što će omogućiti da most bude potpuno spreman za veliki broj domaćih i stranih posetilaca, ali i za svakodnevnu upotrebu građana Beograda. Osim toga, projekat doprinosi očuvanju istorijskog nasleđa, dok istovremeno uvodi nove sadržaje prilagođene savremenim potrebama.

U međuvremenu, radovi se nastavljaju po planu, uz pojačano ojačavanje konstrukcije i pripremu prostora za buduće sadržaje. Očekuje se da će finalizacija projekta doprineti razvoju rečnog saobraćaja, ali i unaprediti kvalitet života svih stanovnika Beograda.

Pročitaj još

Politika

Predsednik Vučić o poseti Zelenskog i odnosima Srbije sa Rusijom i Ukrajinom

Vučić istakao da je Srbija na početku većeg rata i da je njegova dužnost da zastupa interese srpskog naroda.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Vučić o poseti Zelenskog i odnosima Srbije sa Rusijom i Ukrajinom – Vučić poseta Zelenskog

Vučić istakao da je Srbija na početku većeg rata i da je njegova dužnost da zastupa interese srpskog naroda.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da smo, prema njegovoj proceni, na početku mnogo većeg rata, naglašavajući da niko trenutno ne govori o miru. U podkastu koji vodi direktor kompanije Aksel Špringer, Vučić je govorio nakon posete predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Beogradu, komentarišući aktuelnu političku situaciju i odnose Srbije sa Rusijom i Ukrajinom.

Vučić: Srbija nije marioneta nijedne zemlje

Vučić je istakao da veruje kako je poseta Zelenskog izazvala određene reakcije, ali da je njegova primarna dužnost da zastupa interese Srba. „Nisam ovde da udovoljim Rusima, Ukrajincima ili bilo kome drugom – osim Srbima. Nisam razgovarao sa Putinom o dolasku Zelenskog, jer nikome ne najavljujem svoju političku agendu, pošto Srbija nije marioneta nijedne druge zemlje na svetu“, rekao je Vučić.

On je dodao da je sa Vladimirom Putinom u poslednje vreme imao manje kontakta nego ranije. Ovom izjavom Vučić je želeo da naglasi nezavisnost Srbije u donošenju političkih odluka, posebno u svetlu aktuelnih međunarodnih događaja.

Očekivanja od međunarodne zajednice i pozivi na mir

Pored toga, predsednik Srbije je izrazio zabrinutost zbog trenutne situacije na globalnom nivou. „Verujem da smo na početku većeg rata. I zato sam se nadao da je neko u međuvremenu nešto preduzeo da donese mir. To se nije desilo, i neće se uskoro desiti, što znači da smo na ivici mnogo, mnogo većeg rata“, izjavio je Vučić.

Takođe je naveo da poseta predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Beogradu nije izdaja partnerstva sa Rusijom, već deo srpske politike vođene u interesu građana Srbije. Prema njegovim rečima, svaki korak u spoljnoj politici ima za cilj očuvanje nezavisnosti i stabilnosti zemlje.

Reakcije i budući koraci

Ove izjave predsednika Vučića dolaze u trenutku kada je međunarodna politička scena izuzetno napeta. Srbija, kao i mnoge druge zemlje regiona, nalazi se pod pritiskom različitih međunarodnih aktera, ali, kako navodi Vučić, ostaje posvećena sopstvenim interesima.

U zaključku, predsednik Srbije još jednom je naglasio važnost dijaloga i potrebe da se spreči dalja eskalacija sukoba, pozivajući međunarodnu zajednicu da više pažnje posveti inicijativama za mir. S obzirom na trenutnu situaciju, očekuje se da će Srbija nastaviti da vodi izbalansiranu spoljnopolitičku politiku, imajući u vidu složene odnose sa ključnim međunarodnim partnerima.

Pročitaj još

U Trendu